Te hoê ao aita e maˈi faahou
“E rahi aˈe te malaria i te ino i ta te taata e nehenehe e manaˈo,” ta te taote tuatapapa i te parau no te ravea parururaa i te tino o te taata o Dan Gordon ïa e parau ra. “Te tamata nei â matou i te imi i te hoê pahonoraa.”
“AITA to tatou ite i navai maitai no nia i te huru mau o te [oreore o te maˈi tutoo],” ta Barry Bloom no te Fare Maimiraa a Howard Hughes ïa i parau. “Aita tatou i ite papu i te huru faaohiparaa a te mau raau atoa. Inaha, aita hoi tatou i ite noa ˈˈe.”
“Eita noa te ite e haapapu mai i te tauiraa o to tatou nei haerea,” ta te hoê ïa tia o te mau Pu Hiˈopoaraa Maˈi e parau ra, ia hiˈohia i te mau pororaa i ravehia no te oreraa te “ravea parururaa i te melo taatiraa” i nehenehe e tinai i te syphilis. Mai ta te mau parau i nia nei e faaite ra, ua riro te mau aroraa i ravehia no te tinai i te malaria, te maˈi tutoo e te maˈi purumu parauhia syphilis ei mau aroraa fifi mau. E hopoi mai anei te mau tau i mua nei i te mau raau aravihi mau no te rapaau i teie mau maˈi?
E riro paha e te vai ra. A noaahia ˈi te tahi mau maˈi i te rapaauhia e te taata e a faaohie ai i te tahi pae ia ora noa e taua mau maˈi ra, te vai ra te hoê tumu faufaa roa no reira oia e ore ai e nehenehe e upootia roa i nia i te aroraa i te parau no te maˈi.
Te tumu iho o te maˈi
E hau atu â te aroraa i te maˈi i te hoê noa aroraa i te mau manumanu e te mau oreore. Te faataa ra te Bibilia e e faahopearaa te maˈi no te hara no roto mai i to tatou metua tane matamua. (Roma 5:12) Eita noa te hara e faaino i te mau auraa e vai ra i rotopu i te taata e to ˈna Poiete, e faaino atoa râ i to ˈna feruriraa, i to ˈna mau manaˈo hohonu e i to ˈna tino. No reira, maoti hoi i te tamau noa i te ora ma te huru taata tia roa i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, ua riro maira te mau taata ei mau taata tia ore e ua haaparuparu noa ˈˈera hoi to ratou tino e tae noa ˈtu i te taime te pohe e rave ai ia ratou.—Genese 3:17-19.
Noa ˈtu te mau ravea rapaauraa maitai roa ˈˈe, eita ta te taata e nehenehe e taui i to ˈna huru taata hara aore ra i te mau faahopearaa a te hara. Ua vaiiho maira hoi taua fifi nei i te huitaata nei “[i roto i te faufaa ore aore ra i te tahi mau taotiaraa, Phillips].” (Roma 8:20) E parau mau te reira ia hiˈohia te parau no te oreraa te maˈi e noaa i te tinai. E pinepine te mau haereraa i mua no te faaora e ravehia i te pae no te rapaauraa i te mau roa e te tumu, no te faatura-ore-raa ïa te totaiete taata nei i te ora.
“Tei roto tatou i te hoê tautooraa,” ta Jerold M. Lowenstein ïa i parau i roto i te vea ra Discover. “Rahi noa ˈtu â tatou i te manuïa i roto i te parau no te aroraa i te maˈi e no te haamaoro i te oraraa o te taata, oioi noa atoa ïa tatou i te turu i to tatou iho pohe” no te rahi o te huiraatira e no te mea hoi te ino noa ˈtura to tatou mau vahi nohoraa.
Te ravea mau no te rapaau i te maˈi
E ere tei te taata ra te ravea mau no te rapaau i te maˈi, tei te Poiete ra râ. No reira ˈtura hoi te papai salamo i parau ai e: “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora.” Te na ô faahou ra te Bibilia e: “E ao to ˈna . . . tei to ˈna Atua, tei ia Iehova to ˈna tiaturiraa! O tei hamani i te mau raˈi e te fenua.” (Salamo 146:3, 5, 6) To te Atua anaˈe te mana no te faaore roa i te maˈi i roto i to ˈna tumu mau. Ia au i te Bibilia, te faaau maira oia e na reira mau â oia. Te fatata maira hoi taua taime ra.
Ua faaite atea mai o Iesu Mesia e e riro te “maˈi rahi” ei hoê o te mau haapapuraa e rave rahi e te ora nei tatou i te tau hopea o te amuiraa o te mau mea nei e hou iti noa ˈˈe i te faraa mai o te hoê ao apî. Ua tohu atoa mai oia i te parau no te maraaraa te mau huru tupuraa e faarahi roa ˈtu â i te maˈi, mai te tamaˈi, te oˈe, e te oreraa e faatura i te ture.—Luka 21:11; Mataio 24:3, 7, 12; Timoteo 2, 3:1-5, 13.
Ia ˈna i haere mai i te fenua nei, ua faaora semeio o Iesu i te feia maˈi, e inaha, ua haamata aˈera hoi oia i te faatupu i te parau tohu e na ô ra e: “Ua rave mau â oia i to tatou paruparu [maˈi], e ua hopoi ê oia i to tatou oto.” (Isaia 53:4; Mataio 8:17) Ua faaite atoa oia i nia i te hoê faito nainai eaha ta te Atua i opua e faatupu i roto i te ao taatoa nei. Te parau ra te Bibilia no nia ia Iesu e: “E e feia rahi tei haere mai ia ˈna ra, i te hopoi-atoa-raa mai i te pirioi, e te matapo, e te vava, e te paruparu, e te mau maˈi ěê atoa e rave rahi, e ua tuu maira i te pae avae o Iesu; faaora ihora oia ia ratou. Maere anaˈe ihora taua feia rahi ra, i te iteraa ratou i te vava i te parauraa, e te paruparu i te oraraa, e te pirioi i te haereraa, e te matapo i te hiˈoraa.”—Mataio 15:30, 31.
Ua haamaitai te feia i ite i taua mau semeio ra, i te Atua no te mea ua taa ia ratou e na ˈna i tuu mai i roto ia Iesu i te mana no te faatupu i taua mau semeio ra. Te mana ta Iesu i faaohipa o te mana atoa ïa i faaohipahia no te poiete i to tatou nei ao faahiahia mau. O te varua moˈa hoi o te Atua, to ˈna puai ohipa.—Genese 1:1, 2; Apokalupo 4:11.
Ua papai te peropheta ra o Isaia i te parau no te hoê tau “e ore hoi to reira e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.” (Isaia 33:24) E te na ô ra te Apokalupo 21:4, 5 e: “E na te Atua e horoi to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra. E ua parau maira tei parahi i nia iho i te terono ra, Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei.”
Te faaite ra te Bibilia e te ora nei tatou i te hoê area tau e tupu atu ai te tauiraa i muri iho. (Ioane 1, 2:15-17) Fatata roa teie nei ao, e to ˈna mau maˈi, mau oto, mau ohipa taparahi taata, haavîraa uˈana, e te pohe e riro ai ei ohipa tahito. E tamâ te Atua ia ˈna e tae noa ˈtu i te mau ino atoa i nia iho, ma te faaineine i te eˈa no te hoê ao apî i ǒ nei i nia i te fenua nei, i reira “i te vai-mau-raa i te parau-tia ra.” (Petero 2, 3:11-13) Ua faahiti Iesu i te parau no te taeraa mai taua ao apî ra ei “Paradaiso,” inaha e riro hoi oia mai te Paradaiso matamua o te ǒ i Edene ra, e te reira i nia i te fenua taatoa nei.—Luka 23:43; Genese 2:7, 8.
No reira, te vai ra to te mau kerisetiano tiaturiraa, eiaha no te hoê rapaauraa poto noa, ma te tiamâ tamau mai râ i te huru taata tia ore, i te maˈi, e i te pohe. Te hiˈo nei ratou i mua i te tupu-roa-raa te parau tǎpǔ a te Atua e na ô ra e: “O Iehova hoi au o to outou rapaau.” “E . . . hopoi ê atu vau i te maˈi i roto ia oe na.”—Exodo 15:26; 23:25.
[Hohoˈa i te api 9]
Ua tuu mai te Atua i roto ia Iesu i te mana no te faatia i te feia pohe e no te faaora i te maˈi