VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g92 8/8 api 9-11
  • Te imiraa i te tumu o te maˈi

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te imiraa i te tumu o te maˈi
  • A ara mai na! 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau vahi hape i roto i te roro
  • Te mau tumu e manaˈohia ra
  • E rave rahi mau tumu
  • Te hoê tapao o te mau mahana hopea
  • Nafea ia aro i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi
    A ara mai na! 1992
  • E maˈi mau anei teie?
    A ara mai na! 1992
  • Te iteraahia te hoê maˈi taa-ore-hia
    A ara mai na! 1992
  • Te haere ra te mau taoˈa tahi T e te mau taoˈa tahi B i te haapiiraa
    A ara mai na! 1990
Ite hau atu â
A ara mai na! 1992
g92 8/8 api 9-11

Te imiraa i te tumu o te maˈi

E RAVE rahi mau matahiti tei mairi hou a itehia mai ai te mea o te haamou ra i te ravea parururaa o te tino o te feia i roohia i te SIDA, e rahi atu râ te taime e titauhia no te faataa e eaha te mea e faahuehue nei i te tino e te roro o te feia i roohia i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. A tiai noa ˈtu ai, ua faaite-ê-na-hia e te vai ra te mau vahi hape i te pae tino i roto i te mau taata maˈi. Te faaohipa-atoa-hia ra teie mau parau haapapuraa i mua i te mau tiribuna.

Ua faahiti te hoê vea no Kanada, te Medical Post, e ua haere mai vetahi feia aravihi no te toroa rapaauraa e faaite i to ratou manaˈo i te hoê haavaraa no te turu i te faataaraa a te paeau paruru e na ô ra e ua faaino te maˈi i te maramarama o te taata e parihia ra. Ia au i teie niu, ua faaoti te haava ra o William Egbert e “te faaino nei te maˈi i te feruriraa maitai i roto i to ˈna mau tuhaa atoa. . . . Te vai ra te tahi mau vahi pepe i roto i te mau vaehaa iti o te roro.”

Mai te reira mau anei?

Te mau vahi hape i roto i te roro

Ua haapapu mai te maimiraa i te pae rapaauraa i te reira: ua faainohia te roro o te feia tei roohia i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. “Maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi: ua faaite mai te hoê maimiraa e te vai mau ra te mau vahi hape i roto i te roro,” o te upoo parau ïa o te vea New York Times o te 16 no tenuare 1992. Te faahiti ra teie tumu parau i te hoê tabula parau i piahia i te mahana na mua ˈtu i roto i te papai Annals of Internal Medicine. Teie te nehenehe e taiohia:

“Ua haamatara mai te maimiraa rahi roa ˈˈe i ravehia e tae roa mai i teie mahana no nia i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi, i te hoê fifi o te roro i ǒ te feia maˈi. O te vahi hape matamua o te roro i iteahia mai i roto i teie maˈi taa-ore-hia.” Te na ô atoa ra teie tumu parau e: “Teie te maimiraa hopea i roto i te hoê anairaa o tei faaite mai e te vai ra te mau taa-ê-raa i te pae parururaa tino e te pae oromona i rotopu i te feia i roohia i te maˈi e te feia oraora maitai.”

Ua piahia te tahi atu maimiraa o tei haaparare-rahi-hia i roto i te numera no titema 1991 o te vea Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. Ua faataa mai oia i te mau haapapuraa e e apitihia te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi i te mau haperaa i te pae oromona i roto i te mau pu endocrine e i roto i te roro. Ua haapapu teie maimiraa i te tumu i te pae no te huru o te mau mea ora e i te pae parururaa tino o te mau tapao o te maˈi.

I te tau a rave ai oia i te ohipa i te Pu marite no te tuatapaparaa i te mau maˈi pee, ua apee maite te taote Walter Gunn e rave rahi mau maimiraa no nia i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. Ua faaite oia e “te haamata ra vetahi feia aivanaa i te pûpû ia ratou i roto i te maimiraa no nia i teie maˈi.” Noa ˈtu e mea pinepine te faahopearaa o teie mau maimiraa atoa i te horoa mai i te mau faaotiraa taa ê, “hoê vahi tuearaa i rotopu ia ratou: te faaite paatoa nei teie mau maimiraa e te vai ra te mau vahi hape.”

Eaha te hoê tumu aore ra te mau tumu o te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi? Hoê anei aore ra e rave rau anei mau tirotiro? E eaha te huru parareraa? Na te aha e faatupu ra i te faainoraa o te ravea parururaa o te tino? Nafea teie haperaa ia faatupu i te mau tapao o te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi?

Te mau tumu e manaˈohia ra

Ua itehia e e tuhaa ta te mau tirotiro i roto i teie maˈi. Teihea râ? Mea roa te tabula: “I rotopu i te mau tirotiro papu roa ˈˈe, te vai nei te mau tirotiro parauhia rétrovirus . . . , te mau entérovirus, te tirotiro no Epstein-Barr e te tirotiro Human herpes hohoˈa 6,” o ta te vea Journal of the American Medical Association no novema 1991 ïa e faataa ra.

Aita râ i itehia e mea nafea te mau tirotiro ia faatupu i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. Te faaite nei râ te taote Anthony Komaroff, e taata maimi aravihi mau oia, i teie faataaraa: “Te hohoˈa e matara maira, o te tahi ïa faaitoitoraa tamau i te ravea parururaa o te tino; mai te mea ra e e faatupu te ravea parururaa o te tino i te tahi aroraa tamau i te tahi mea o ta ˈna e faariro ra ei taoˈa ěê.”

I ǒ te feia oraora maitai, e pahono te ravea parururaa o te tino i te aroraa mai o te hoê aore ra e rave rau mau tirotiro na roto i te hamaniraa i te mau taoˈa taa ê parauhia cytokines. Teie râ, ia oti anaˈe teie aroraa, e faaea atoa te hamaniraa i te mau cytokines. Area i ǒ te feia i roohia i te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi ra, e au ra e eita te ravea parururaa o te tino e faaea. O ta te faito puai ïa o te mau cytokines i itehia i roto i teie mau taata maˈi atoa e faaite ra.

Te reira te hoê vahi faufaa roa, no te mea e ere na te tirotiro e rave ra ia maˈihia te taata na roto i te parareraa na roto i to ˈna tino; ua riro râ te fiva, te mauiui e te rohirohi, ei faahopearaa no roto mai i te ohipa a te mau cytokines. Mai ta te taote William Carter e vauvau ra, e orometua haapii oia i te toroa rapaauraa, “e tamau noa te tino i te hamani i te mau cytokines, e na ratou e faaino i te taata e tae roa ˈtu i te taime e tia ˈi ia ˈna ia tarava.”

No te aha râ te ravea parururaa o te tino e ore ai e faaea i te hamani i te mau cytokines? Ia au i te taote Jay Goldstein, “e faaitoitohia te hoê tirotiro e vai ohipa ore noa ra e te tahi tumu faaara, o te turai i te mau taoˈa tahi o te ravea parururaa ia hamani i [te mau cytokines] i roto i te mau faito tano ore.”

I te reira, e amuihia mai te hoê itiraa o te faito aore ra o te maitairaa o te mau taoˈa parauhia lymphocytes T e te mau taoˈa aˈi taoˈa tahi ora [macrophages], te reni parururaa matamua i mua i te ôraa mai te mau taoˈa ěê, e e haaparuparu hoi te reira i te ravea parururaa o te tino. Noa ˈtu e aita te mau manaˈo e tuea ra no nia i te mau tumu o taua ohipa ra, teie ïa te faaotiraa: e au ra e aita te ravea parururaa o te tino o te feia maˈi e tere maitai ra.

Mai ta tatou i ite i roto i te tumu parau na mua ˈtu, e rave rahi mau taote o tei ite mai e mea varavara te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi i te faatupuhia e te hepohepo. Te manaˈo nei râ vetahi e e tuhaa atoa ta te mau fifi o te feruriraa, mai te hepohepo. E ua faaite mai te mau maimiraa e e nehenehe te hepohepo e haaparuparu i te ravea parururaa o te tino. “E nehenehe te mauiui i te pae feruriraa e faahuehue i te mau tereraa i te pae o te mau uaua uira e te mau oromona e i te pae parururaa tino,” o ta te taote Kurt Kroenke ïa e haapapu ra, no te fare maˈi faehau Walter Reed no Washington.

No reira, i roto i te tahi mau huru tupuraa, e nehenehe te hepohepo, na roto i te faainoraa i te ravea parururaa o te tino, e ohipa ia fa mai te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. Teie râ, te vai atoa ra e rave rahi mau tumu ê atu o te nehenehe e haaparuparu atoa i te ravea parururaa o te tino.

E rave rahi mau tumu

Mea iti roa te feia maimi o te manaˈo nei e e hoê anaˈe tumu to te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi. “E au ra e te tupu nei te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi i nia i te feia paruparu o tei faainohia te ravea parururaa o to ratou tino e te hoê maˈi hepohepo, [te mau maˈi tatiraa], te mau maˈi haapê tirotiro aore ra vetahi atu mau tumu,” o ta te vea i te pae rapaauraa Cortlandt Forum ïa e faaite ra.

I roto i te vea Medical Post, ua papai te hoê taote e: “Peneiaˈe te vai ra te hoê paruparuraa no ǒ mai i te mau tupuna e te hoê itiraa o te itoito no roto mai i te rohirohi. E, i te hoê mahana, e roohia teie tino puai ore i te hoê aroraa taue, te rahiraa o te taime, te hoê maˈi haapê tirotiro ino mau. Eita e ore e e faaino te anoiraa o teie mau tumu atoa i te ravea parururaa o te tino.”

Ia au i te taote Charles Lapp, “ua riro te teimaharaa o te feruriraa ei hoê o te mau tumu faaara maˈi. Ua itea atoa mai ia matou e e tuhaa atoa ta te tahi mau raau taa ê. . . . Mea huru ê roa i te mea e ua faaite mai vetahi o ta ˈu mau taata maˈi (aita râ matou i tapao aˈenei i te mau numera) e e au ra e e tuhaa atoa to te mau raau tupohe manumanu, te mau peni aore ra te mau vaneti i roto i te tupuraa o to ratou maˈi.”

Aita aˈenei i roto i te roaraa o to ˈna aamu, te taata i faainohia e te haaviiviiraa i roto i teie faito. E nehenehe atoa te mau taoˈa anoihia i roto i te maa e te mau raau, e faaino i te tino e e faahuru ê i to ˈna ravea parururaa. Te haapapu nei vetahi mau taote e e nehenehe atoa te mau rapaauraa maoro e te mau raau aro maˈi e haaparuparu i te ravea parururaa o te tino.

Peneiaˈe te vai atu râ vetahi mau tumu ê atu. Noa ˈtu râ, noa ˈtu eaha te anaanatae o te mau tapao e te mau tatararaa huru rau, aitâ i itehia ˈtura te tumu mau o te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi.

Te hoê tapao o te mau mahana hopea

I roto i ta ˈna parau tohu faahiahia no nia i te mau mahana hopea o te faanahoraa a te ao nei, ua faaite atea o Iesu Mesia e: “[E tupu] i tera vahi, i tera vahi, . . . te maˈi rahi.” (Luka 21:11). Ma te papu maitai, te ora nei tatou i te tupuraa o teie mau parau. Mai te peu e aita i itehia te mau tumu o te mau maˈi no teie nei tau, te vai mau nei ratou e te haaparuparu nei ratou i te taata.

Oia mau, ua riro noa hoi te maˈi o te tupuraa tamau o te rohirohi ei maˈi ê atu no roto i te tapao o te faaite papu, ia au i te parau a Iesu, i te mau mahana hopea. Teie râ hoi, eita te reira e tamǎrû i te feia e mauiui nei i teie maˈi. Eaha ïa ta teie mau taata maˈi e nehenehe e rave?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono