Te pohe—E ati no te taatoaraa
I TE mau matahiti atoa te pohe ra fatata e 50 mirioni taata i te ao atoa nei. Teie ïa te auraa e 137 000 i te mahana hoê, e 5 700 i te hora hoê, fatata e 100 i te minuti hoê, aore ra e 3 taata i na piti tetoni atoa. Aore ïa e utuafare te ore e roohia i te ati o te pohe. Te arii aore ra te taata rii noa, te taata ona aore ra te taata veve, te tane aore ra te vahine—e pohe pauroa ïa.
“I teie nei ao aore e mea papu aˈe i te pohe e te aufauraa i te tute,” ta te taata nenei tuiroo marite o Benjamin Franklin, e taata hamani taoˈa apî e e auvaha atoa hoi i papai i te hoê hoa i te matahiti 1789. E ere ïa no ˈna anaˈe iho teie manaˈo. Ua fatata e 2 800 matahiti na mua ˈˈe, ua haapapu o Solomona te arii paari ra no te nunaa tahito o Iseraela e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou.” Te haapapu ra oia i tei parauhia ˈtu fatata e 3000 matahiti na mua ˈˈe i te taata matamua e ora ra i te fenua nei: “E repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.”—Koheleta 9:5; Genese 3:19.
Aita roa te pohe i nehenehe i apehia i te roaraa o te aamu o te huitaata nei, ua tamau oia i te riro ei tumu otoraa rahi mau oia. Ua tano te parau e hinaaro iho â tatou e ora, eiaha râ ia pohe. E hinaaro tatou ia vai tamau noa te mau taairaa i rotopu ia tatou e te fetii e te mau hoa. Hoê râ i muri iho i te tahi, i te roaraa o te mau matahiti, e fati teie mau taairaa e te pohe. E pohe to tatou nau tupuna metua, nau metua, e mau hoa atoa.
“Teie te mea mau, e mea varavara roa te feia ua hau i te hanere matahiti tei ora hau atu i te 113 matahiti e te otia papu, i teie mau mahana, no nia te maororaa o te taata aita ïa e haapapuraa e vai ra no te hoê noa ˈˈe taata tei faatupu i ta ˈna oroa fanauraa i muri aˈe i te 120raa o to ˈna matahiti,” o te parau ïa a te Guinness Book of World Records. Aore ïa e taata e ora ra i teie nei mahana tei ite i te mahana fanauraa o Winston Churchill (1874) aore ra to Mohandas Gandhi (1869), to Rutia hooraa ˈtu ia Alaska i te Fenua Marite i te matahiti 1867, aore ra te taparahi-pohe-raahia o Abraham Lincoln i te matahiti 1865—ma te ore e faahiti i te mau tupuraa atoa o te aamu hou te 19raa o te senekele.
I teie nei mahana, noa ˈtu te mau ravea apî i te pae rapaauraa e ta te mau aivanaa, ua naea-noa-hia te roaraa o te oraraa o te taata i ta te taata tahito ra o Mose i faahiti: “To matou pue mahana i te oraraa nei e hitu ïa ahuru i te matahiti, e ia tae i te vau i te ahuru i te matahiti i te etaeta, e riro râ taua etaeta ra ei rohirohi e ei taiâraa: e ore hoi e mahia motu ê atura, maue atura matou!” (Salamo 90:10) No te rahiraa ïa teie parau. Ua ora o Mose iho e 120 matahiti.
Noa ˈtu te peapea o te oraraa, e mauiui e e oto taa ê mau ia pohe anaˈe tei herehia e tatou. Mea pinepine e fifihia te oraora-maitai-raa te tino o te feia e ora noa ra e te manaˈohia ra e oioi ratou i te maˈihia e te pohe. Noa ˈtu o vai tei pohe i roto i te utuafare fetii, e ereraa rahi ïa te itehia. Mai ta te hoê taote no te pae o te feruriraa i parau, “ia pohe te metua, ua moe ê ïa to mutaa ihora oraraa. Ia pohe te tamarii, ua moe ê ïa to a muri aˈe oraraa.” E ore e nehenehe e faataahia te ati e te mauiui rahi e itehia i muri iho. E faarahi te mau haamâuˈaraa i te pae faanaivairaa faufaa i te ati. E nehenehe atoa te mau faaheporaa no te tahi mau huru hunaraa maˈi e mau peu e faarahi i te oto.
Te vai ra anei te ravea, no te haamâmâ rii i te mauiui e te mau hopoia e vai ra i mua ia tatou ia pohe tei herehia?