Ia au i te Bibilia . . .
E hinaaro anei to te ao i “te pororaa evanelia apî?”
Na te papai vea a Ara mai na! i Italia
UA HOPOI mai te mau mataˈi o te mau tauiraa politita tei farara na te pae Europa Hitia o te ra i te ara-faahou-raa i te pae o te faaroo. No te haafaufaa i teie tupuraa maitai i te pae varua, ua putuputu te hoê tairururaa taa ê no te Apooraa o te mau arii epikopo no Europa i Vaticana i te 28 no novema e tae atu i te 14 no titema 1991. Ua farerei te taatoaraa o na 137 “Metua no te Apooraa,” e turu ra i te anairaa o te mau tiaraa teitei katolita no Europa, i raro aˈe te fa o “te pororaa evanelia apî.”
I te tau i faaarahia te apooraa i te 22 no eperera 1990, i Velehrad, Czechoslovakia, ua haapurorohia te reira mai te hoê tupuraa tuiroo. E mea fifi râ ia faarirohia teie apooraa ei faaararaa o tei manuïa, i te mea e ua faaite te RAI, te faanahoraa o te afata teata italia, i te 14 no titema 1991 e: “Ua hope te apooraa o te mau tiairaa haavare.”
No te aha te apooraa i riro mai ei tiairaa haavare? No reira anei to Europa, aore ra to te ao nei, e hinaaro ai i “te pororaa evanelia apî”?
“Apî” i teihea auraa?
Te manaˈo ra te anairaa o te mau toroa teitei katolita e mea hinaarohia te hoê pororaa evanelia apî no te mea ua taui te tupuraa ohipa i te pae o te faaroo. I to ˈna avariraa i te apooraa ua parau haapoto noa te karatina o Camillo Ruini i ta ˈna huru hiˈoraa i te aua pororaa no Europa. Ua parau oia e i te pae Hitia o te ra “e rave rahi mirioni tei ore â i bapetizohia e aita ratou i ite noa ˈˈe i te parau mau matamua no te faaroo kerisetiano.” No teie tumu “ua haamatara te toparaa te faatereraa faufaa fatu-amui-hia e te taatoaraa i te uputa no te pororaa evanelia a te Ekalesia.” I te tahi atu pae, ua topahia te tupuraa e vai ra i Europa tooa o te ra i ta ˈna i parau “te tiaturi-ore-raa mau i te Atua.” Eita te parau o te Ekalesia katolita e farii-faahou-hia mai te parau mau no ǒ mai i te Atua ra.
Te faaite ra te faaararaa i te pae o te faaroo i te tahi atu â fifi no te mau arii epikopo. Mai te aha te huru? Te peapea ra te mau arii epikopo no Europa e no Marite Latino atoa i te parareraa te tahi atu â mau taatiraa faaroo. No te aha? Mea papu, no te mea ua erehia te Ekalesia i te rahiraa o ta ˈna mau toroa maitai i mutaa ihora e i teie nei te ite ra oia “e te haamǎtaˈuhia ra o ˈna e te mau taata faatitihaimo atâta.” Ua faahiti te vea a te mau jesuite La Civiltà Cattolica i te mau Ite no Iehova ei hoê o te pǔpǔ tataˈu no te mea “ua manuïa ratou i te hutiraa mai te hoê numera rahi katolita e porotetani.”
Te na ô ra te mau parau o te “Faˈiraa parau” hopea o te apooraa e riro te pororaa evanelia apî ei faaitoitoraa no te “ite-faahou-raa i to ˈna iho mau aa kerisetiano.” No te aha e titauhia to Europa ma ia ite faahou i te mau “aa kerisetiano”? Ua na ô mai te mau arii epikopo e aita e faarirohia â te mau faufaa kerisetiano ei mea niuhia i nia i te parau mau. “No te rahiraa o te feia bapetizohia no Europa,” ua parau La Civiltà Cattolica, ua riro te haapaoraa “ei ohipa na te tamarii, ei aamu nehenehe no te mau tamarii o ta te feia paari e ore roa e farii mai te hoê ohipa faufaa, ahiri noa e mea teie e ohipa ra i roto i to ratou oraraa. . . . E faariro te tahi atu feia no Europa i te haapaoraa kerisetiano mai te hoê noa ïa peu tutuu noa a te taata, o tei aramoina i te haereraa i mua te oraraa totaiete taata . . . Te faariro noa nei â te tahi atu feia no Europa i te haapaoraa kerisetiano ei mea ino.”
No teie mau tumu ua ite ïa te mau arii epikopo e mea hinaarohia “te pororaa evanelia apî.”
No te aha e tiairaa haavare
No te manuïaraa o “te pororaa evanelia apî” i roto i te Ao Tahito, e ohipa rahi mau te titauhia. Te hoê hoi o te fifi rahi roa ˈˈe tei haafifi i te ekalesia i Europa o te itiraa mai te mau perepitero. Ua parau hoê o te mau arii epikopo e i na 13 matahiti i mahemo, ia au i te mau numeraraa i Europa, ua iti mai te numera o te upoo faatere haapaoraa e 9 i nia i te hanere.
Ua faariro e rave rahi i te apooraa ei tiairaa haavare no te mea mea iti roa te mau vahi faufaa no te faaohiparaa i te “faakerisetiano-faahou-raa” ia Europa. Ua faaitoito te arii epikopo farani o Joseph Duval i te taata no te apooraa i te na oraa e: “E tia ia tatou ia ape i te mau oreroraa parau faufaa ore no nia i te pororaa . . . . Te rahiraa o ta tatou mau parau mai to te taata haava ïa te huru. Ia riro faahou ta tatou poroi ei evanelia ohie no te taatoaraa.”
O te tahi noa mau arii epikopo tei faahiti i te huru raveraa a te mau aposetolo no te pororaa i te evanelia i te taata. Ei hiˈoraa, ua parau te arii epikopo František Tondra no Spiš, (Tekolovakia) e: “No te pororaa evanelia apî i Europa, e tia ia tatou ia hoˈi i te huru pororaa evanelia tumu. . . . No te mau kerisetiano matamua, ia oti ratou i te bapetizohia, e hopoia na ratou te haaparareraa i te Evanelia.”
Te pororaa evanelia—Mai ta te Bibilia
E feia poro evanelia anei te taatoaraa o te mau kerisetiano? E! Te parau ra te buka Te pororaa evanelia i te Ekalesia matamua, na Michael Green, Oxford, Beretane, e: “Te vahi maere mau o te huru pororaa evanelia i te mau mahana matamua o te huru o te feia e rave ra i te reira. . . . Ua riro te pororaa evanelia ei toroa e ei ohipa na te mau melo atoa o te Ekalesia. . . . Ua riro hau atu â te kerisetianoraa ei ohipa arataihia, ma te haapararehia e te mau mitionare faatoroa-ore-hia.”
Teie te auraa o te parau “taata poro evanelia” “taata poro i te parau apî,” e te parau ta Iesu Mesia i parau no nia i te pororaa no ta ˈna ïa mau pǐpǐ taatoa: “Teie parau apî maitai [evanelia] o te basileia e porohia ïa i te ao taatoa nei ei faaararaa i to te mau nunaa, e o te hopea ihora ïa.” (Mataio 24:14, Bibilia apî a Ierusalema) E tia râ ia ravehia te tuhaa rahi roa ˈˈe o te pororaa evanelia “i te tau hopea.”—Daniela 12:4.
I te matahiti i mahemo, e mau tausani hora te hau atu i te maha mirioni mau Ite no Iehova i horoa i roto i te ohipa pororaa i roto e 211 fenua, e i Europa hitia o te ra atoa. Eaha te parau apî maitai ta ratou i poro? Te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e te faaora na roto i te faaroo ia Iesu Mesia. (Timoteo 2, 1:9, 10) Teie te poroi hinaarohia e to te ao i teie nei—hou te hopea e tae mai ai.—Mataio 24:3, 14.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 18]
To Iesu pororaa i te miti i Galilea, na Gustave Doré