Hoê mahana o to ˈu oraraa i Hong Kong tei î roa i te taata
Hong Kong, o te hoê teie vahi taata roa i te ao nei. E 5,8 mirioni taata e noho ra i nia 1 070 kilometera tuea o te fenua, e 5 592 ïa taata i nia i te hoê kilometera tuea. Teie ïa te auraa fatata e 54 000 taata e noho ra i nia i te hoê kilometera tuea fenua! E au ra e, ua farii maitai te feia o taua vahi ra i te oraraa vitiviti e te ru noa o te hoê oire î roa i te taata, to ˈna mau nohoraa apǐapǐ, te maniania pereoo, e te viiviiraa o te fenua.
E ARA vau i te taˈi o ta ˈu uati faaara i te hora 7.30 i te poipoi, ma te tia i nia i ta ˈu tofa taotoraa, e te faanehenehe oioi noa ia ˈu. Te faaea ra vau i roto i te fare nainai o to ˈu nau metua e nau teina e toru, e te rave ra matou pauroa i te ohipa. No reira, e hinaaro matou pauroa e haere i te piha hopuraa i te hoê â taime, ma te haavitiviti noa. I muri aˈe i te inuraa taofe ma te ru noa, e rave au i ta ˈu pereoo tataahi no te tere atu i te vahi tapearaa pereoo auauahi. E mahana rohirohi te haamata ra. Ua riro vau ei hoê i rotopu i teie rahiraa taata e haere ra i te ohipa i Hong Kong oire oraraa ru noa.
Ma te haruru pereoo auauahi, e tere au na pihai iho i te mau fare veve apǐapǐ i te taata e te mau fare tahua î i te taata. I muri iho e rave vau i te pereoo uta taata e tere na raro aˈe i te ava tapaeraa pahi. Mea faaôô noa na nia i te purumu i raro aˈe i te ava, mea piripiri roa te mau pereoo. Auê te au e, ia mahiti mai i nia i te motu o Hong Kong tei reira ta ˈu piha ohiparaa, i roto i te pu faanavairaa faufaa o te mataeinaa. E naea-roa-hia hoê hora e hoê hora e te afa te tere taatoa, ia au i te tereraa o te mau pereoo. I te pae hopea e tae au i te hora 9.30. Aita râ e taime no te faafaaea rii—era ˈtu te niuniu taˈi maira. Ta ˈu ïa taata matamua no te mahana. E tera ïa te itehia e au i te mahana taatoa—hoê niuniuraa i muri iho i te tahi, mea varavara roa te niuniu paraparau e vai i raro. I muri iho e faafaaearaa ohipa poto noa no te tamaa.
Te fifi i teie nei o te imiraa ïa i te hoê parahiraa vata i roto i te hoê o te mau fare tamaaraa e rave rahi i taua vahi ra. E au ra e e tamata pauroa i te tamaa i te hoê â taime e i te hoê â vahi, e mea pinepine i te hoê â airaamaa! I teie â taime e mau taata aore i mâtauhia e au te parahi i ta ˈu airaamaa. Mai te reira te huru oraraa i Hong Kong oire taata roa. I muri aˈe i to ˈu amu-ru-noa-raa i ta ˈu maa tinito maitai roa, e hoˈi au i te piha ohiparaa.
E oti ta ˈu mahana ohiparaa i te hora 5.30, e mea varavara roa râ te reira. Ma te papu, ia faaea anaˈe vau i ta ˈu ohipa e a hiˈo atu vau i te hora, ua hora 6.15. I te tahi mau mahana, ia reva vau ua hau ïa i te hora hitu. E i muri iho o te tere rohirohi ïa no te hoˈi i te fare.
A tahi te pereoo utaraa taata, i muri iho te pereoo auauahi. I te hopea, e tapae te pereoo auauahi i ta ˈu vahi tapearaa, e e tii au i ta ˈu pereoo tataahi. E ia tere atu vau i te fare, e haamanaˈo vau e mea nafea to matou oire rii i te riroraa mai ei oire apî oraraa ru noa e te vitiviti. Ua monohia te mau fare haehaa o te oire iti e te mau fare tahua teitei, tae roa i te 20 e te 30 tahua te teitei. I te mau tuhaa fenua ateatea te itehia nei te mau purumu aano, e te mau eˈaturu tei î i te tereraa pereoo tamau e te maniania. Ua aramoina roa ïa te huru oraraa ohie.
E mea nainai roa to matou fare—iti aˈe i te 28 metera tuea no matou e ono e aita hoi e piha na ˈu iho. No reira vau e taoto ai i nia i te tofa o te piha farereiraa. E piha taotoraa râ ta to ˈu nau metua, e e taoto ta ˈu na teina e toru i nia i te mau roˈi paepae i roto i to ratou piha iti. Te faaearaa o ˈna anaˈe, no matou e ere ïa i te mea ohie.
Noa ˈtu â ïa to ˈna nainai, e mea hau aˈe i te maitai i to mutaa ihora, i to matou pauroa oraraa i roto i te hoê noa piha o te mau fare a te hau. E mea maitai aˈe tena ia faaau-anaˈe-hia i te oraraa o te mau tausani taata i te mataeinaa o Mong Kok e tarahu ra i te mau “piha mai te afata auri te huru” mea tataitoru te apǎpǎhia i nia e e 1,8 metera te roa, 0,8 metera te hohonu e 0,8 metera te teitei. E navai noa no te hoê roˈi maru e to ratou iho tauihaa. Aore roa ïa e taoˈa faanehenehe fare e ô.
I te hora iva ua tae matou pauroa i te fare, e e parahi matou i raro no te tamaa. Ia oti i te tamaaraa e pata mai ïa te hoê o matou i te afata teata. Aita ïa ta ˈu e ravea faahou no te taio e te haapii ma te maniania ore. E tiai vau ia haere ratou pauroa e taoto i te hora 11 e i reira, o vau anaˈe iho ïa i roto i te piha no te feruri ma te hau e te maniania ore. I te tuiraa po, ua ineine atoa vau i te taoto.
I rave noa na vau i te ohipa i te otiraa ta ˈu tau haapiiraa ua fatata 12 matahiti i teie nei. Ia tae i te hoê mahana e hinaaro vau e faaipoipo, tera râ e rave noa vau i te ohipa no te oraraa e aita ta ˈu e taime toe no te haamâtau i te hoê vahine. E te imiraa i te hoê nohoraa ua hau aˈe i te fifi i te paiumaraa i nia i te raˈi, mai ta tatou e parau nei. Noa ˈtu e ua haapii matou i te faaruru i te reira, ia ˈu iho nei e ere roa ˈtu teie huru oraraa ru noa o te oire e au i te natura taata. Te farii nei râ vau e oraraa maitai aˈe to ˈu i to te mau mirioni e peneiaˈe miria taata i roto i te tahi atu mau vahi o te ao nei e aore ta ratou e fare maitai, e uira, e pape tahae, aore ra e vahi haumitiraa tano. Mea papu, e hinaaro tatou i te hoê faanahoraa maitai aˈe, te hoê ao maitai aˈe, e te hoê oraraa maitai aˈe.—Mai tei faatiahia e Kin Keung tane.