Te mau hautiraa moni—O vai te tano? O vai te pau?
Te haapapuraa tumu ia farii i te mau hautiraa moni a te Hau, no te mea ïa e te afai maira ratou tau milioni dala marite na te Hau, te moni paha e roaa mai ia haamaraahia te mau tute. ‘E mea ohie roa hoi!’ ta te feia hauti e parau ra. Mai te hoê tute ra te huru, aita hoê aˈe taata e ani mai ia aufau; na outou e hinaaro e horoa. I te tupuraa mau, te ru nei te mau taata no te aufau. E tiai maoro ratou i te vahi aufauraa!
Eaha râ te tahi mau faahaparaa i te mau hautiraa moni?
Na mua, mea pinepine aita to te poroi faatianiani e auraa aore ra mea haavare roa. Te horoa nei ratou i te manaˈo e e tano outou. Mai te hoê poroi faatianiani a te hautiraa moni i Kanada o te parau e: “Mea ohie roa ia . . . TANO!!”
Teie râ, mea ohie anei ra ia tano? Te hauti ra o Alie i te hautiraa moni i Helemani Tooa o te râ. Te na ô ra te poroi faatianiani e: “Aita e feaaraa e e tano iho â outou.” Tera râ, te autâ nei o Alie e: “Ua hauti na vau i te hautiraa moni hoê ahuru matahiti te maororaa, e aitâ vau i tano aˈenei. E aita vau i ite i te tahi atu taata o tei tano atoa.”
No te feia hauti tataitahi o tei tano, te vai ra te mau milioni mai ia Alie, te feia i pau o tei tuu i ta ratou moni i tera e tera hebedoma, i tera e tera matahiti, aita râ hoê aˈe mea i roaa mai ia ratou. I te mau Fenua Marite, te feia e tano ra 1 milioni dala marite, tei nia ratou i te 0,000008 % o te mau 97 milioni feia hauti moni no taua fenua ra.
E ere noa te neheneheraa e tano mai i te hoê moni re teitei i nia i te hoê milioni (mai te hoê taata e nehenehe e haruhia e te uira); hoê râ i roto i te tahi tau milioni. Ei hiˈoraa, a ite-papu-hia ˈi e ia rahi noa ˈtu te mau tano rarahi, e hau atu ïa te mau titeti i te hoohia, ua maraa te mau ravea no te tanoraa i te hautiraa loto no New York i te 1 i nia e 6 milioni e tae atu i te 1 i nia 12,9 milioni!
E ere atura ïa i te mea maere e e parihia te mau hautiraa moni i te haavare e te feia hauti tâuˈa ore, ua moe ia ˈna e mea iti roa te ravea e tano ai oia. Te parau ra te Taote Valérie Lorenz, taata faatere i te Pu marite no te aroraa i te mau hautiraa moni, e: “Te mau hautiraa moni? Tera te ravea maitai roa ˈˈe ia eiâhia outou. Mea iti roa te manuïaraa.”
E mai te peu e e tano outou hoê milioni dala marite? Eita e aufauhia te taatoaraa. I muri aˈe te taata haapao tute e rave ai i ta ˈna tuhaa, e aufauhia te feia tano i te mau Fenua Marite e 35 000 dala marite i te matahiti hoê i te roaraa e 20 matahiti. E 700 000 dala marite ïa, o te topa faahou mai na roto i te maraaraa o te hoo i te roaraa o na matahiti e 20.
Te ohipa e tupu i nia i te taata veve
Te tahi atu faahaparaa i te hautiraa moni, o te feia veve te feia pau rahi, e mea iti hoi ta ratou mau ravea no te hauti. Te parau nei te feia faanaho i te mau hautiraa moni e mea hape, e e faaite te hoê tuatapapa-maite-raa e mea matau-roa-hia te hautiraa moni i rotopu i te mau taata e oraraa au noa to ratou. E ravehia te mau hautiraa moni ma te hinaaro mau, ta ratou e parau ra; aore roa e taata e faahepohia no te hauti. Teie râ, e faatupu te mau poroi faatianiani i te nounou o te feia hauti, e e feia veve te rahiraa. Ua parau te hoê taata aufau moni i Floride e: “Te vai ra hoê pǔpǔ taata matau ta matou e farerei ra i te mau hebedoma atoa. Te hoo nei vetahi 10 titeti i te mau mahana atoa. Te tahi râ te hoo nei 100 i te mau hebedoma atoa, aita ta ratou e moni no te hoo i te maa, teie râ te hauti ra ratou i te ‘Loto.’”
I roto i te tahi mau fenua e haere ra i mua i te pae faanavairaa, mea ino roa ˈtu ïa te huru tupuraa. Aita i maoro aˈenei, ua hiˈopoa faahou te faatereraa no Indonésie i ta ˈna hautiraa moni no te tueraa popo Porkas a faatia ˈi te mau ravea haapurororaa e ua riro te mau oire rii paatoa ei “Porkas maamaa.” Ua tapao te vea ra Asiaweek e: “Ua î roa te mau parau apî no [Indonésie] i te mau aamu riaria: ua taparahi te mau taata i ta ratou mau vahine aore ra tamarii; ua eiâ te mau tamarii i te moni a to ratou mau metua; ua haamâuˈa te mau tamarii i te moni i roaa mai ma te rohirohi no te aufau i te fare haapiiraa—te taatoaraa no te Porkas.”
Na roto i te parareraa o te mau hautiraa moni na te ao nei, te rahi noa ˈtura te feia o te faaô mai i roto i te hautiraa moni. Ua riro vetahi, eiaha te feia veve noa, ei feia hauti puai roa—ua taero roa i te mau hautiraa moni. Te faatere ra o Arnie Wexler i te Tomite parururaa i te feia hauti tamau no New Jersey, i Marite. Te parau ra oia e: “Te manaˈo ra te feia iriti ture e ua itehia e ratou te hoê ravea fifi ore e te ohie ia roaa mai te moni, area i te tupuraa mau, ua faaino ratou e rave rahi utuafare fetii, e e rave rahi ohipa, e e rave rahi mau taata, e e rave rahi mau ora.”
Te hoê tumu parau o te faufaa
Te tahi atu manaˈonaˈoraa rahi, no te mea ïa e ua taui te mau hautiraa moni a te Hau i te manaˈo o te mau taata i nia i te mau hautiraa. Te pûpû nei te fare hautiraa a te Hau no teie mahana “A hauti te numera 3” aore ra “Te numera e tano” i te hoê ravea i nia hoê tausani no te tano, tera râ e faahoˈi noa oia e 50 % o te moni re. Na mua ˈˈe te Hau i faaô atu ai i roto, “e ohipa eiâ” te hautiraa moni, te hoê peu ino. I teie nei, ua piihia taua â hautiraa ei faaanaanataeraa, te hoê arearearaa, e te haapopouhia nei i te tururaa o te feia hauti!
Parau mau, mea taa ê te mau hautiraa tia ore i te ture e te mau hautiraa moni a te Hau, no te mea ïa e aita te moni e tapae i roto i te pute o te feia taparahi taata, e turu ratou i te mau opuaraa a te faatereraa. Teie râ, e rave rahi feia hiˈopoa o te peapea nei no nia i te faahopearaa o te mau hautiraa moni i nia i te mau faufaa morare o te totaiete o te manaˈohia e e haamaitai ratou.
Ua tupu te reira no te mea te atuatu ra te mau hautiraa moni i te tiaturiraa e te hinaaroraa ia monihia ma te ore e rohirohi. Ua parau o Paul Dworin, taata nenei i te vea ra Gaming and Wagering Business, e: “I te matamua ra, ua parau te Hau e ia ohipa outou ma te puai, e maitai outou. I teie nei, te na ô ra oia e ‘A hoo i te hoê titeti e e ona-mirioni-hia outou.’ “E poroi huru ê teie ta te hoê Hau e faatae nei.” E ua papai o George Will i roto i te vea ra Newsweek e: “Rahi noa ˈtu te feia e tiaturi i te faufaa o te tano, te tupu-noa-raa, te oraraa i faataahia, mea iti roa o tei tiaturi i te faufaa o te mau peu maitai etaeta mai te tuutuu-ore-raa, te taraniraa, te mauruururaa, te itoito i roto i te ohipa e te tamau-maite-raa i te haapiiraa.”
Teie te tahi atu manaˈo matamua i roto i te totaiete taata: Eita te taata ěê e tamata i te imi i to ratou maitai na roto i te ati o vetahi ê. Teie râ, te faaitoito nei te feia faanaho i te mau hautiraa moni i te manaˈo e mea tia no te hoê taata ěê ia huti mai i te maitai e te oaoa na roto i te pau o vetahi ê. Mea miimii taua huru manaˈo ra; te patoi ra oia ma te vahavaha i te faaararaa a te Bibilia e na ô ra e: “E aroha ˈtu oe i to taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na.”—Mataio 22:39.
Noa ˈtu te mau patoiraa, te haere noa ra te mau hautiraa moni i mua ma te peapea i roto i te mau fenua atoa. Ua tapao te hoê taata ratere i Afirika Tooa o te râ e ua haapue mai tau hanere taata na te hiti o te fare hautiraa moni a te Hau. “No te aha teie mau taata atoa e haamǎuˈa ˈi i ta ratou moni i roto i te hautiraa moni,” ta ˈna i ani i te hoê taata e noho ra i reira, ma te tapao e, “i te mea iho â râ e e feia veve ratou?”
“E to ˈu hoa, te hauti nei ratou i te hautiraa moni no te mea e horoa te reira i te tiaturiraa na ratou,” ta te taata i pahono atu. “No te rahiraa o ratou, tera anaˈe to ratou tiaturiraa i roto i te oraraa.”
Teie râ, e tiaturiraa mau anei te tanoraa i te hautiraa moni? O te hoê noa moemoeâ, te hoê orama, te hoê moemoeâ papu ore. Mea papu roa e eita te hoê kerisetiano feruriraa maitai e haamǎuˈa i to ˈna taime e ta ˈna mau faufaa na roto i te imi-tamau-raa ma te faufaa ore i te mau taoˈa papu ore o te hautiraa moni. Mea maitai roa ˈtu ia pee i te aˈoraa a te aposetolo Paulo, tei papai e “eita te feia paari e tiaturi i te taoˈa rahi itea ore, ei te Atua ora râ o tei horoa hua mai i te mau mea atoa nei ei raveraa na tatou.”—Timoteo 1, 6:17.
[Parau iti faaôhia i te api 8]
“Te manaˈo nei te feia iriti ture e ua itehia e ratou te hoê ravea fifi ore e te ohie ia roaa mai te moni, area i te tupuraa mau, ua faaino ratou e rave rahi utuafare fetii, e e rave rahi ohipa, e e rave rahi taata, e e rave rahi ora”
[Tumu parau tarenihia i te api 9]
Te mau faaararaa maitai aˈe no te feia hauti moni
“Aita e mata atâata toetoe roa ˈˈe i to te hoê taata haapao i te mau parie ia farii anaˈe oia i te hoê taata hauti tei tano. . . . Mea varavara te hoê taata haapao i te mau parie ia opani i te hoê taata hauti no te mea te pau rahi nei ta ˈna moni. . . . A haamanaˈo atoa e, mea varavara roa te feia parie e manuïa ra mai te feia haapao i te mau parie e veve ra [topatari].”—Graham Rock, The Times, Lonedona.
“Te tano rahi e 45 milioni dala marite i roto i te titeti o te loto o teie po, o te tano rahi roa ˈˈe ïa i roto i te aamu no te Hau no New York. Teie râ, te tanoraa mai ma te horoa e 1 dala teie ïa e 1 i nia 12 913 582.”—The New York Times.
“Fatata te hoê taata maamaa e ta ˈna moni i te faataa-ê-hia.” Parau matauhia mai te 16raa o te senekele.—Faahitiraa parau matauhia, na John Bartlett.
“E te taata hauti moni, eiaha e oaoa; o tei tano i teie mahana, e pau ïa ananahi.”—Te hoê parau paari Paniora.