VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/4 api 3-6
  • Te ora-maoro-raa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ora-maoro-raa
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hiˈoraa o te ite aravihi
  • Te mau tapao e titauhia ra
  • Te hoê oraraa maoro atu â e te oaoa aˈe mai teie atu nei?
  • Eaha ta outou e nehenehe e rave
  • Te imiraa i te faaroa i te oraraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa)—2018
  • Nafea te imiraa i te oraraa roa aˈe e manuïa ˈi?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • No te aha tatou e ruau e e pohe ai?
    A ara mai na! 1995
  • E nehenehe anei e ora maoro atu â?
    A ara mai na! 2013
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/4 api 3-6

Te ora-maoro-raa

MAI TE omuaraa mai â o te taata to ˈna imi-noa-raa i te ravea no te faanuu i te mau otia o to ˈna oraraa. No reira, e maere anei tatou e ua rau te huru o te mau aamu e te mau aai no nia i te maimiraa i te vai-apî-raa mure ore i roto i te Aamu?

Ei hiˈoraa, te faatia ra te aamu o te taata ratere paniora ra o Juan Ponce de León e ua faarue oia ia Porto Rico i te matahiti 1513 ra no te fano atu i te pae Apatoerau no te maimi i te hoê pape o te horoa mai i te vai-apî-raa. Inaha, ua parau te feia o to ˈna ra tau e ua tere atu oia no te tii i te mau taata tîtî e te mau fenua apî. Maoti hoi i te hoê pape o te vai-apî-raa, ua itea mai ia ˈna i te fenua i parauhia Floride i teie mahana. Teie râ, ua vai noa mai te aai e tae roa mai i teie mahana.

I muri roa ˈtu i roto i te tau, te faatia ra te mau pǎpǎ araea no mua ˈtu i te senekele e XVIII hou to tatou nei tau i te aamu no Gilgamesh, aito akkadien o tei riro roa atoa to ˈna manaˈo, i muri aˈe i te pohe o to ˈna hoa o Enkidou, i te mǎtaˈu o te pohe. Te faataa ra te aamu i te parau no to ˈna mau tere e ta ˈna mau tutavaraa rahi, o tei ore râ i manuïa, ia noaa ia ˈna i te pohe-ore-raa.

No teie roa nei, i te matahiti 1933 ra, ua faataa te buka ra Iriatai i moe ê (beretane) a James Hilton, i te tahi fenua e ere i te fenua mau, i piihia Shangri-la, e fanaˈo na to ˈna mau taata fatata roa hoi i te naeahia i te huru tia roa, i te hoê oraraa roa roa i roto i te tahi paradaiso.

I teie nei â, te maimi noa nei vetahi mau taata i te mau ravea huru ê roa no te haamaitai i te ora e no te faataere roa ˈtu â i te pohe. Mea papu aˈe te manaˈo o vetahi ê. Te haapao maitai nei ratou i to ratou oraora-maitai-raa, te hiˈopoa atoa ra i te maa o ta ratou e amu ra e te rave tamau nei i te ohipa faaetaetaraa tino, ma te tiaturi e e tauturu te reira ia ratou ia vai apî noa e ia vai itoito noa atoa.

Te haapapu maira te mau mea o ta tatou i tuatapapa aˈenei i te hinaaro hohonu o te taata nei ia ora maoro atu â ma te oaoa.

Te hiˈoraa o te ite aravihi

Ua riro te tuatapaparaa no nia i te ruhiruhiaraa e te mau fifi o te feia paari ei ite aravihi tei fariihia. Te manaˈo nei vetahi mau aivanaa tuiroo e ua fatata roa i te itea mai ia ratou i te tumu e ruau ai te taata. Te manaˈo nei vetahi e no roto mai te ruhiruhiaraa i te hoê ture i tapaohia i roto roa i te mau tumu e faatupu i te huru o te taata tataitahi. Area vetahi ra, te parau nei ïa ratou e na te anoiraa te mau maˈi haaparuparu e te haapueraa o te mau taoˈa ino no roto mai i te mau tauiraa e tupu ra i roto i te tino, e faatupu i te ruauraa. Te faahapa nei vetahi atu mau taata i te mau oromona aore ra te ravea o te tino no te paruru ia ˈna iho. Te parau nei ratou paatoa e mai te peu e e itehia mai te tumu e faatupu ra i te ruhiruhiaraa, i reira paha ïa e itea mai ai i te ravea no te arai i te reira.

I roto i teie titauraa i te pohe-ore-raa, aita e taa-faahou-hia ra e teihea te ite aravihi mau e teihea te aamu haavare. Ua riro te ravea parauhia clonage (tataipitiraa i te taata) ei hiˈoraa. Te titau ra teie ravea e tapiti i te taata, oia hoi e faatupu i te hoê tino apî hoê â e to te taata matamua i ravehia na roto i te faaohiparaa i te mau tumu e faatupu i to ˈna mau huru atoa. Maoti teie nei ravea, ia roo-noa-hia ˈtu te hoê vahi o te tino i te maˈi aore ra ia ore oia e tere faahou, e nehenehe e poi atu i nia iho te melo hoê â e ravehia mai i nia i te taata i tapitihia, mai te hoê pereoo e monohia te hoê vahi ino e te tahi mea apî. Te parau nei vetahi feia aivanaa e aita e otia to te mau ohipa e nehenehe e faatupuhia maoti te ravea o te tataipitiraa i te taata.

Ua haere â te ite aravihi i mua na roto i te ravea parauhia cryogénisation. Te faataa nei te feia e turu nei i teie ravea e, ia pohe anaˈe te hoê taata, e nehenehe to ˈna tino e faatoetoehia e ia paari roa e e faaherehere-noa-hia e tae roa ˈtu i te taime e itea mai ai te raau no te rapaau i te maˈi i haapohe ia ˈna, o tei ore hoi i noaa i te rapaauhia i taua taime ra. I reira, e faatahehia ïa te tino o teie taata e e faaara-faahou-hia mai no te rapaau ia ˈna, ia nehenehe oia e ora i te hoê oraraa maoro atu â e te oaoa roa ˈtu â.

Ia hiˈohia teie mau tutavaraa atoa e te mau tino moni rahi roa e faataahia nei no te rave i te mau maimiraa, eaha ïa te mau faahopearaa i noaa mai? Ua fatata roa anei tatou i te faatiamâhia mai i te zugo o te pohe ia faaauhia i te mau miria taata o tei ora na e tei pohe na mua ˈˈe ia tatou nei?

Te mau tapao e titauhia ra

Ia au i te mau parau e te mau faataaraa parau maitatai a te tahi mau taata maimi, mai te huru ra ïa e fatata roa i te itehia mai i te ravea no te faaroa roa ˈtu â i to tatou ora. Teie te tahi mau parau tei faahitihia na i te hopearaa o te mau matahiti 60:

“E horoa mai te ite e noaa maira ia tatou nei na roto i teie mau maimiraa i te mau mauhaa e titauhia ra no te aro atu i to tatou enemi hopea roa, oia hoi te pohe, i nia i ta ˈna iho tahua. [Maoti teie ite] e piri roa ˈi tatou i te pohe-ore-raa (...). E tupu paha te reira i to tatou nei anotau.” — Alan Nourse, taata tuatapapa i te huru o te mau taoˈa e taata papai buka.

“E faatitiaifaro-roa-hia te fifi o te ruhiruhiaraa, e inaha, o te mau ati manaˈo-ore-hia anaˈe ïa te tumu hoê roa e pohe ai te taata.” — Augustus Kinzel, o ˈna te peretiteni o te Pu maimiraa i te pae no te mau mea ora Salk i tera tau.

“E nehenehe te pohe-ore-raa (oia hoi te hoê oraraa hopea ore) e naeahia, eiaha noa i to tatou mau huaai, ia tatou nei atoa râ.” — Robert Ettinger, Te opuaraa no nia i te pohe-ore-raa (beretane).

Noa ˈtu e, i taua tau ra, aita te taatoaraa o te feia tuatapapa no nia i te ruhiruhiaraa e te feia maimi i farii i teie anaanatae rahi, te manaˈo e fariihia na i rotopu i te feia aravihi, o te manaˈoraa ïa e i te omuaraa o te senekele XXI, e araihia te ruhiruhiaraa e e roa roa ˈtu â te oraraa o te taata nei.

Eaha ïa te ohipa e itehia ra i teie nei, ua fatata roa hoi tatou i te tapae i te XXIraa o te senekele? Ma te ore roa ˈtu e faahiti i te parau no te pohe-ore-raa, ua fatata roa anei te taime e noaa mai ai te oraraa maoro atu â? A hiˈo na i te mau parau i muri nei:

“E rave rahi mau taata maimi i te pae no te ruhiruhiaraa o te parau mai e tei roto tatou i te hoê anotau arepurepu rahi. Aita tatou i ite e eaha te tereraa huna e faatupu ra i te ruhiruhiaraa, e aita atoa ta tatou e nehenehe e faataa papu i te matahiti i te pae no te huru o te ora.” — Vea o te tuatapaparaa no nia i te ruhiruhiaraa, setepa 1986.

“Aita hoê taata i ite ma te papu maitai i te tereraa o te ruhiruhiaraa aore ra no te aha teie tereraa e taui ai ia au i te taata tataitahi. Noa ˈtu te mau parau, mea pinepine e e parau haavare anaˈe e te atâata atoa hoi, a te feia taviri taata no nia i te roaraa o te oraraa e te tahi atu feia o te hauti i nia i te mǎtaˈu e te paruparu o te feia ruhiruhia, aita hoê taata i ite e nafea ia faarahi atu â i te roaraa o te oraraa o te taata.” — FDA Consumer, vea a te Pu marite no te mau maa e te mau raau, atopa 1988.

Oia mau, ua rahi roa ïa te mau parau no mutaa ihora i tohu mai na i te re i nia i te pohe e te hopea-ore-raa o te oraraa. Eiaha tatou e vare; aitâ tatou i tapae atura i te taime e ite ai te ite aravihi i te parau moe o te pohe-ore-raa. E tia anei ïa ia parau e aita roa ˈtu e ravea no te faaroa i te oraraa aore ra no te haamaitai i te huru o te oraraa, mai te peu e eita e itehia mai te hoê ohipa faahiahia roa i te pae no te ite aravihi aore ra no te mau ravea apî?

Te hoê oraraa maoro atu â e te oaoa aˈe mai teie atu nei?

Noa ˈtu e aita i itea mai i te feia maimi te parau moe no te oraraa mure ore, maoti ta ratou mau ohipa i rahi roa ˈi to ratou ite no nia i te ora e te huru tupuraa o te ruhiruhiaraa. Inaha, e nehenehe tatou e faufaahia ia tuatapapa tatou i te tahi o taua mau haamaramaramaraa ra.

Ei hiˈoraa, ia au i te Times no Lonedona, ua faaite mai te tahi mau tamataraa i ravehia i nia i te mau animala e e nehenehe te tahi “faaereraahia i te pae no te maa” e hiˈopoa-maitai-hia e faaroa ˈtu â i te taime oraraa teitei roa ˈˈe i nia i te hoê faito tei hau atu i te 50% ma te faataere atoa i te tupuraa mai e te ino o te mau fifi o te ruhiruhiaraa e rave rahi”. Ia au i teie nei ohipa, ua haamatahia te mau maimiraa no te hiˈopoa ahiri e e tano atoa te reira no te taata.

No nia i teie ohipa, i roto i ta ˈna buka Te haapaoraa i te maa no te ora maoro, te horoa ra te taote Roy Walford i te tahi mau maa tei raro roa te faito tarori, mea iti roa te mii e e maa paia maitai, o te apitihia ˈtu i te hoê porotarama faaetaetaraa tino maitai roa. Te faahiti ra oia ei hiˈoraa i te feia e ora ra i Okinawa, e 40% iti aˈe te faito tarori o ta ratou maa ia faaauhia i te tahi atu mau tapone, teie râ, “e 5 e tae atu i te 40 taime hau aˈe te rahiraa feia tei naeahia i te hanere matahiti ia faaauhia i te tahi atu mau motu no Tapone”.

Ua tui atoa te roo o te feia e ora ra i Caucase, te hoê fenua i te pae tooa o te râ no te fenua Rusia, no te roa o to ratou oraraa. Te faataa ra o Sula Benet, tei ora na i rotopu ia ratou, i roto i ta ˈna buka Nafea ia taea i te hanere matahiti (beretane) e mea rahi roa te feia no Caucase teie e vai itoito noa nei e te oraora maitai i muri aˈe i te 100 matahiti, inaha, te parau-atoa-hia ra e ua hau atu vetahi i te 140 matahiti. Ua papai oia e “e piti ohipa e itehia ra i roto i te maa e amuhia ra e te feia no Caucase: 1) Aita ratou e amu rahi roa nei i te maa (...). 2) Mea rahi roa ta ratou mau vitamina natura e amu nei e vai ra i roto i te mau pota apî”. Hau atu, “maoti ta ratou ohipa e rave ra, o tei riro atoa hoi ei ohipa faaetaetaraa tino, te manaˈo nei ratou e e tuhaa faufaa atoa ta ratou i roto i te oraraa o te nunaa”.

Eaha ta outou e nehenehe e rave

Te ravea, o te revaraa anei i Okinawa, i Caucase aore ra i te tahi atu vahi o te ao nei i reira te taata e ora maoro ai? Eita paha. Teie râ te mea o ta outou e nehenehe e rave: te raveraa mai i te mau peu maitatai o te feia e ora maoro nei e te haapaoraa i te mau aˈoraa a te taote, te feia haapao i te pae no te maa e te tahi atu feia aravihi i roto i teie mau tuhaa.

Te faaitoito nei te rahiraa o ratou i te huru aifaito. Oia hoi, eiaha noa te amuraa i te maa ma te au, te amu-atoa-raa mai te peu e e nehenehe, i te mau maa e tano e te paia maitai. Te farii-atoa-hia nei e mea maitai roa ia rave tamau i te tahi ohipa faaetaetaraa tino. Mai te peu e e haapao outou i teie mau aˈoraa e e faaore outou i te mau peu iino o te totaiete no teie nei tau, mai te puhipuhiraa i te avaava e te raveraa i te raau faataero, e tae noa ˈtu te inu-hua-raa i te ava, mea maitai roa ïa no outou.

Mea pinepine e mea maitai aˈe tatou mai te peu e e haapao maitai tatou i to tatou tino, e e rahi atu ïa to tatou manuïa no te ora maoro mai te peu e te fanaˈo ra tatou i te oraora-maitai-raa. Teie râ, noa ˈtu e eaha te ohipa o ta tatou e rave, aita te faito matahiti au noa o te hoê taata e hau atu i te 70 e tae atu i te 80 matahiti ta te Bibilia e faahiti ra (Salamo 90:10). Aita anei ïa e tiaturiraa ia nehenehe tatou e ora maoro atu â e, mai te peu noa ˈtu e e, eaha ïa te maororaa?

[Tumu parau tarenihia i te api 5]

EHIA MATAHITI TO OUTOU?

Ua papu anei ia outou aore ra aita, mea paari aˈe outou i ta outou e manaˈo ra. Na roto i te tuatapaparaa i te huru o te ora, ua itehia mai e ia fanauhia ratou, te vai ra i roto i te mau vairaa huero o te vahine te taatoaraa o te mau huero o ta ratou e hamani i roto i te roaraa o to ratou oraraa. Oia hoi te auraa, mai te peu e e 30 matahiti to to outou metua vahine i to ˈna toraa ia outou, e 30 matahiti atoa ïa to outou i taua taime ra a riro noa ˈi outou ei huero iti.

Peneiaˈe paha aita outou e ite ra i teie huru paari, teie râ, ia mairi noa ˈtu te mahana, e paari noa atoa ˈtu ïa outou. Noa ˈtu e e taata paari tatou aore ra e taurearea, te paari nei tatou paatoa, e te hinaaro nei hoi te rahiraa o tatou e faataere i te ruauraa — e e tapea roa atoa i teie ohipa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono