VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/4 api 7-9
  • Ehia maororaa ta tatou e nehenehe e ora?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ehia maororaa ta tatou e nehenehe e ora?
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ua poietehia no te ora, eiaha râ no te pohe
  • “Mai te mau mahana o te raau nei”
  • Nafea oe e nehenehe ai e ora e a muri noa ˈtu
    A ara mai na! 1995
  • E nehenehe mau anei e ora e a muri noa ˈtu?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • E haamouhia te enemi hopea, te pohe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2014
  • E faaora Iesu—Nafea?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/4 api 7-9

Ehia maororaa ta tatou e nehenehe e ora?

E RAVE RAHI mau taata e ora nei i teie nei, o te nehenehe e fanaˈo i te oraraa maoro atu â. Inaha, e nehenehe hoi te pohe-ore-raa e taeahia.”

“E mau mirioni taata e ora nei i teie mahana o te ore roa e pohe.”

Eaha te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i na faahitiraa parau e piti nei? No roto mai te parau matamua i te buka ra A faaineine ia outou no te pohe-ore-raa (beretane), i neneihia i te matahiti 1975 na te taote Lawrence Lamb, orometua haapii i te toroa taote e taata papai vea atoa. Area te piti o te parau ra, o te upoo parau ïa o te hoê oreroraa parau huiraatira i horoahia e Joseph Rutherford, te piti o te peretiteni o te Taiete Watch Tower. Ua vauvauhia mai teie oreroraa parau, tei matara mai na roto i te hoê buka i muri iho, no te taime matamua i te matahiti 1918 ra, i Los Angeles (Fenua Marite).

Noa ˈtu e, ia hiˈohia, hoê â na manaˈo e piti nei, e ere roa ˈtu teie nau faaiteraa no roto mai i te hoê â huru feruriraa aore ra no roto mai i te hoê â maimiraa. Te haapapu ra te mau parau a te taote Lamb i te manaˈo o te “feia turu i te pohe-ore-raa” e rave rahi, e parau nei e eita e maoro roa e itea mai i te maimiraa i te pae rapaauraa, te tuatapaparaa iho â râ no nia i te ruhiruhiaraa, te parau moe o te ruhiruhiaraa e i te pae hopea, e upootia roa ˈtu oia i nia i te pohe. Teie râ, noa ˈtu e ua manuïa te ite aivanaa o teie nei tau i te haamaoro atu â i te oraraa e ua rave atoa oia ia fanaˈo te taata e rave rahi i te oraraa maitatai aˈe, e mau faaiteraa navenave noa hoi teie mau parau no nia i te pohe-ore-raa.

Area te mau faaiteraa a J. Rutherford ra, aita ïa i niuhia i nia i te mau tapao a te ite aivanaa aore ra a te ite i te pae rapaauraa. No roto roa mai to ratou niu i te mau Papai. Ma te faahiti i te mau parau tohu bibilia i tupu ê na, ua haamata aˈera te taata orero i te faataa e ua ô atu te ao nei i roto i te “tau hopea”. (Daniela 12:4.) I muri iho, ua tuu aˈera oia i te tapao i nia i te tiaturiraa bibilia e na ô ra e, ia au i te hiˈoraa o Noa e to ˈna utuafare fetii o tei ora mai i te hopea o te ao o to ratou tau, e ora ˈtu te mau mirioni taata i te haamouraa o teie nei ao no te tomo atu i roto i te hoê ao apî e te parau-tia i reira ratou e fanaˈo ai i te ora mure ore i nia i te hoê fenua i faarirohia ei paradaiso. — Mataio 24:37-39; Apokalupo 21:3, 4.

I roto i te feia e faaroo ra ia Rutherford, e rave rahi tei huru ê roa i teie mau parau. I teie nei â, e rave rahi mau taata teie e faariro nei i te manaˈo ra e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua nei i raro aˈe i te faatereraa o te Basileia o te Atua, ei manaˈo papu ore roa e te fifi roa ia tiaturi (Salamo 37:10, 11, 29). Tera râ, mea fifi roa anei ia tiaturi i te mau faataaraa a te Bibilia no nia i te mau tumu o te ruauraa e te pohe? Eaha mau na ta te mau Papai e parau ra no nia i teie tumu parau?

Ua poietehia no te ora, eiaha râ no te pohe

Ma te vauvau mai i te parau ma te taa maitai, te haamata ra te Bibilia na roto i te faataaraa i te omuaraa o te oraraa taata nei. I roto i te pene matamua o te Genese, te taio nei tatou e, i muri aˈe i to ˈna poieteraa ia Adamu raua o Eva, “ua haamaitai ihora te Atua ia raua, na ô maira te Atua, Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho; e ia mana orua i nia iho i te iˈa o te tai, e i nia iho i te mau manu o te reva, e i nia iho i te mau mea atoa e nee haere i nia iho i te fenua nei.” — Genese 1:28.

Ia nehenehe o Adamu raua o Eva e haapao maitai i teie faaueraa, mea titauhia iho â ïa ia ora maoro raua, e tae noa ˈtu i ta raua mau tamarii. Ehia râ maororaa? Aita hoê vahi i roto i te tuhaa i muri iho o te aamu, e faahiti ra i te hoê otia i faataahia no to raua oraraa. Tera râ, te vai ra te hoê titauraa e tia ia raua ia haapao ia ora noa raua. Oia mau, ua parau atu hoi te Atua ia Adamu ra e: “Area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.” — Genese 2:17.

Inaha, e roohia o Adamu raua o Eva i te pohe ia ore anaˈe raua e auraro i te faaueraa a te Atua. Ahiri e aita ra, e nehenehe ïa ta raua e ora e a muri noa ˈtu i roto i teie paradaiso i nia i te fenua nei i parauhia Edene. Ma te papu maitai, ua poietehia te taata no te ora, eiaha râ no te pohe.

Teie râ hoi, mai ta te tuhaa i muri iho o te aamu o te Genese e faatia ra, ua maiti aˈera o Adamu raua o Eva e ofati i te faaueraa maramarama maitai i horoahia mai e te Atua e, i to raua na reiraraa, ua hara aˈera raua. No to raua auraro-ore-raa, ua faautuahia ˈtura raua i te utua pohe, e inaha, ua roo-atoa-hia ˈtura to raua huaai i teie faautuaraa. O ta te aposetolo Paulo ïa i faataa mai tau senekele i muri aˈe i te na ôraa mai e: “No te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” — Roma 5:12.

Te vai ra te ture o te huru tupuna, e no reira, aita ˈtura o Adamu raua o Eva i nehenehe e horoa ˈtu na to raua huaai i te tahi mea ê atu maori râ te mea e vai ra ia raua ra. I te taime a poietehia ˈi raua, e nehenehe ta raua e pûpû atu i te mau ui e haere mai a muri aˈe i te hoê oraraa tia roa e te hopea ore. I teie nei râ, ua nanaˈo-roa-hia te hara e te pohe i roto i to raua iho ora, e eita ˈtura ta raua e nehenehe faahou e horoa ˈtu i teie ǒ faahiahia roa. Mai taua tau mai â ra, ua riro maira te hara, te huru taata tia ore e te pohe ei utua na te mau taata atoa, e aita roa te mau tutavaraa i ravehia e tae roa mai i teie nei no te faaroa ˈtu â i te oraraa i taui noa ˈˈe i teie huru tupuraa.

E nehenehe te huru o te taata nei e faaauhia i te hoê porotarama a te matini roro uira i ino. Mai te peu e eita teie ino e faataahia e e araihia, eita te porotarama e nehenehe e tere maitai e e nehenehe te mau faahopearaa e riro ei mea ino roa. Oia atoa, aita te taata i manuïa i te faataa — e aita atoa hoi i nehenehe e arai — i te ino i roto i te matini taata nei e faatupu ra i te ruhiruhiraa e te pohe. Teie râ, ua rave tei Poiete i te taata nei, oia hoi te Atua ra o Iehova, i te mau faanahoraa ia faaorehia teie ino. Eaha ïa teie mau faanahoraa?

Ua pûpû mai te Atua i te ora taata tia roa o ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia, “te Adamu hopea”. Maoti to ˈna tusia, ua mono aˈera o Iesu i te Adamu matamua, riro mai nei ei metua no tatou nei ma te horoa mai i te ora. Mai reira mai, maoti hoi i te faautuahia i te utua pohe ei tamarii a te taata hara ra o Adamu, e nehenehe te mau taata auraro e faatiahia ia fanaˈo i te ora mure ore ei mau tamarii a te “Metua no te ui a muri atu”, o Iesu Mesia. Ua haapapu atoa mai hoi o Iesu iho i te reira i te na ôraa mai e: “O teie hoi to tei tono mai ia ˈu nei hinaaro, o te ite i te Tamaiti e te faaroo ia ˈna ra, ei ora mure ore to ˈna.” — Korinetia 1, 15:45; Isaia 9:6; Ioane 3:16; 6:40.

A fatata roa ˈi ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei i te hope, ua faatae atura o Iesu Mesia i te hoê pure i to ˈna Metua i te raˈi ra, ma te faahiti i te mea matamua e titauhia no te fanaˈo i teie haamaitairaa faahiahia roa. Teie hoi ta ˈna i parau: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” — Ioane 17:3.

“Mai te mau mahana o te raau nei”

A feruri na, e tanu outou i te hoê huero séquoia e e hiˈo noa ˈtu outou ia ˈna i te riroraa mai ei tumu raau rarahi roa tau ahuru metera i te teitei, a atuatu noa ˈi outou ia ˈna e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa. E nehenehe anei ta outou e tiaturi e e pohe teie tumu raau, area o outou ra, e ora noâ ïa outou, e tanu faahou atu ai i te hoê tumu raau apî tau tausani matahiti i muri aˈe i te tumu raau matamua e e oaoa faahou ai i te iteraa i to ˈna tupuraa e to ˈna nehenehe?

E nehenehe anei e tiaturi i te reira? Papu maitai, inaha, ua niuhia teie parau i nia i te parau tǎpǔ i faahitihia mai e te Poiete o te taata nei, te Atua ra o Iehova, o tei parau e: “Mai te mau mahana o te raau nei te mau mahana o to ˈu ra mau taata.” (Isaia 65:22). Ehia maororaa te taata e nehenehe ai e ora? Maoti teie parau tǎpǔ e nehenehe ai tatou e ite e te faaauhia maira te hoê oraraa hopea ore, oia mau, te ora mure ore. — Salamo 133:3.

Te faataehia maira te hoê titauraa manihini i teie mahana: “E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.” (Apokalupo 22:17). Te faatae ra te Atua ra o Iehova i teie titauraa i te feia haavare ore atoa, ma te faaitoito ia ratou ia fanaˈo i te mau faanahoraa pae varua o ta ˈna i rave no te faatupu i te ora mure ore i nia i te fenua nei i faarirohia ei paradaiso.

E farii anei outou i teie titauraa? Ia au maite i teie opuaraa ta outou ra, e nehenehe ai outou e fanaˈo i te hoê oraraa maoro atu â, oia hoi te oraraa mure ore.

[Tumu parau tarenihia i te api 7]

TE ROARAA O TE ORARAA

E naeahia te roaraa o te oraraa o te hoê taata e fanauhia na i Marite Apatoerau aore ra i Europa tooa o te râ i te hopearaa o te senekele XVIII i roto i te faito e 35 e te 40 matahiti. I teie mahana, ua naeahia te faito oraraa i te Fenua Marite i nia i te 71 matahiti no te mau tane e e 78 matahiti no te mau vahine, e hoê â mau tapao maitatai i faatupuhia i roto i te tahi atu mau fenua. I teie nei, ua papu roa ˈˈe ia tatou i te mea e vai ra ia tatou nei i te pae no te roaraa o te oraraa. Teie râ, e nehenehe anei e faataa i te hoê otia i te roaraa o te oraraa?

Aita e taata i roto i te aamu no teie nei tau o tei naeahia aore ra o tei tiaturi e e naeahia ia ˈna i te 500, te 300 aore ra te 200 matahiti. Noa ˈtu te mau ohipa faahiahia roa i itehia mai i te pae rapaauraa, te mau noa nei â te roaraa o te oraraa i nia i te 80 matahiti. Teie râ, te faahitihia ra i te parau no te tahi mau taata i ora paha e 140, e tae roa ˈtu e 150 matahiti. Hau atu, i te mau tau bibilia ra, e nehenehe te taata e naeahia e rave rahi hanere matahiti. Ua riro anei teie mau numera ei aai?

E nehenehe tatou e tapao mai e, ia au i te Buka parau paari beretane apî, “aita i itehia te maororaa papu o te oraraa taata nei”. Mai ta te tumu parau e faataa ra, mai te peu e e fariihia e ua ora mau iho â te hoê taata e 150 matahiti, “aita e mea e patoi ra e ia ora ˈtu te hoê taata e 150 matahiti e hoê minuti. Mai te peu e e farii tatou 150 matahiti e hoê minuti, no te aha ïa e ore ai e farii e 150 matahiti e piti minuti, e na reira noa e a muri noa ˈtu?” I muri iho, teie te taio-faahou-hia ra: “Ia au i te mea o ta tatou i ite i teie mahana no nia i te maororaa o te oraraa, eita e nehenehe e numera i te roaraa o te oraraa o te taata ma te papu maitai.”

Eaha ˈtura ta tatou e nehenehe e parau? Oia hoi, no roto mai to tatou ite no nia i te ruauraa e te pohe i te tuatapaparaa i te huru o te taata ia au i te mea e itehia ra i teie mahana. No reira, e tia ˈtura ia ite mai te peu e mai te reira atoa te huru o te taata na mua ˈtu, aore ra eita anei oia e taui a muri aˈe. Teie ta te Atua e tǎpǔ maira: “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei.” I roto i te ao apî, fatata roa i te haamauhia, “e na te Atua e horoi i [te mau] roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e e mauiui, e ore atoa ïa, no te mea [e] mou te mau mea tahito ra”. — Apokalupo 21:4, 5.

[Hohoˈa i te api 8, 9]

‘Te hoê pape ora e tahe ra, mai te kerehe ra te ateate, no roto mai i te terono o te Atua ra.’ — Apokalupo 22:1.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono