VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 15/10 api 4-7
  • Nafea te imiraa i te oraraa roa aˈe e manuïa ˈi?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Nafea te imiraa i te oraraa roa aˈe e manuïa ˈi?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Rapaauraa na roto i te oromona, e ihi tapao tupuna—Mau tumu no te tiaturiraa?
  • Tei te nanotechnologie e te cryogénisation anei te pahonoraa?
  • Ihea e tia ˈi ia tatou ia tuu i to tatou tiaturiraa?
  • Te tumu mau o te ruauraa e te pohe
  • Te tiaturiraa mau
  • Te ora mure ore i roto i te Paradaiso i te fenua nei
  • Te imiraa i te faaroa i te oraraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa)—2018
  • No te aha tatou e ruau e e pohe ai?
    A ara mai na! 1995
  • E nehenehe anei e ora maoro atu â?
    A ara mai na! 2013
  • Hamanihia no te ora e a muri noa ˈtu
    A ara mai na! 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 15/10 api 4-7

Nafea te imiraa i te oraraa roa aˈe e manuïa ˈi?

TE TIATURI nei vetahi e i roto i te mileniuma apî, e manuïa te mau tutavaraa a te taata no te faaroa i te oraraa. O Taote Ronald Klatz te hoê o ratou. E peretiteni oia no te American Academy of Anti-Aging Medicine, te hoê faanahonahoraa taote e aivanaa faataahia no te faaroa i te oraraa o te taata. Ua opua oia e to ˈna mau hoa ohipa e ora maoro roa. “Te manaˈo nei au e ora 130 matahiti aˈe,” ta Taote Klatz ïa e parau ra. “Te tiaturi nei matou e e nehenehe te ruauraa e apehia. E nehenehe te ihianohaa e faataere, e tapea e peneiaˈe e taui i te inoraa o te tino e te maˈi e parau-noa-hia ruauraa e au i te natura.” E amu Taote Klatz e 60 huero raau i te mau mahana atoa no te faaroa i to ˈna oraraa.

Rapaauraa na roto i te oromona, e ihi tapao tupuna—Mau tumu no te tiaturiraa?

Ua riro te rapaauraa na roto i te oromona ei hoê tuhaa e faatupu i te tiaturiraa. E au ra e e faataere te oromona DHEA i tamatahia i nia i te mau animala i roto i te mau piha maimiraa i te ruauraa.

No nia i te oromona o te tiare, te kinétine, ua faahiti te vea Aftonbladet no Tuete i te mau parau a Taote Suresh Rattan, te hoê taote rahi i te Aarhus University, i Danemata: “Te faaite ra te mau tamataraa i roto i ta matou piha maimiraa e eita te taoˈa tahi o te iri taata rapaauhia i roto i te kinétine, e ruauhia mai tei matau-noa-hia. E vai apî noa ratou i te roaraa o to ratou oraraa.” Te parauhia ra e e ora te mau manumanu i rapaauhia e te oromona ra mai te 30 e tae atu i te 45 % maoro aˈe i tei matauhia.

Te parauhia ra e ua faaroa te rapaauraa e te mélatonine i te oraraa o te iore i te faito e 25 %. Hau atu â, ua apî-rii-hia te hohoˈa o te iore, e te oraora maitai aˈe e te itoito aˈe.

E parau te feia paturu i te oromona faatupu e e tauturu te reira ia anaana te iri, ia rahi mai te mau uaua iˈo, ia puai te hinaaro i te taatiraa, ia oaoa aˈe te huru, ia oioi aˈe te feruriraa, e ia ohipa maitai te tino mai to te taurearea.

E rave rahi atoa o te tiaturi i te ihi tapao tupuna. Ua manaˈo te mau aivanaa e na roto i te ohiparaa i nia i te mau tapao tupuna, e nehenehe ratou e hauti i te roaraa o te oraraa o te hoê toˈe. Oia mau, ua manuïa ratou i te faaoraraa i te tahi e ono taime to ratou oraraa au noa. Ua faatupu te reira i te tiaturiraa e e itehia mai e e faaohipahia te mau tapao tupuna mai teie i roto i te taata. Ua faahiti te vea Time i te mau parau a Taote Siegfried Hekimi no te McGill University, i Montréal: “Mai te peu e e itea mai ia matou te mau tapao tupuna atoa o te taata no te roaraa o te oraraa, e nehenehe paha matou e faataere rii noa ia ratou, ia noaa ia matou i te faaroa i te oraraa.”

Mea maoro aˈenei to te mau aivanaa o te ihiora iteraa e e potohia te hoê pae hopea o te vairaa tapao tupuna, te mea e parauhia télomère, i te mau taime atoa e faaapî ai te mau taoˈa tahi. Ia potohia te télomère i nia i te 20 %, e hope te ravea faaapîraa o te taoˈa tahi e e pohe atu ai oia. E nehenehe te hoê enzyme taa maitai parauhia télomérase e tataî i te télomère e ia hoˈi faahou oia i to ˈna roaraa matamua, e nehenehe atu ai ïa te taoˈa tahi e tamau noa i te tataipiti. I roto i te rahiraa o te mau taoˈa tahi, e tuuhia teie enzyme i te hiti e eita oia e ohipa, ua patiahia râ ma te manuïa te télomérase e ohipa ra i roto i te tahi mau taoˈa tahi, o te faaapî e te tataipiti hau atu i te taime matauhia.

Ia au i te feia maimi, e horoa mai te reira i te mau ravea faahiahia roa no te aro i te mau fifi i taaihia i te ruauraa. Eaha ïa no nia i te monoraa i te mau taoˈa tahi faatupu o te tino (mau taoˈa tahi o te tauturu i te faaapîraa i te mau uaua iˈo o te tino) na roto i te mau taoˈa tahi faatupu i “haapohe-ore-hia” i te télomérase e ohipa ra? Te parau ra Taote William A. Haseltine e: “E hiˈoraa taa maitai teie no te pohe-ore-raa o te taata e faatupu-mǎrû-hia i te roaraa e 50 matahiti i mua nei.”—The New York Times.

Tei te nanotechnologie e te cryogénisation anei te pahonoraa?

Te faatupu atoa ra te nanotechnologie, te ihi e maimi i nia i te faito nanomètre (te hoê tuhaa i nia i te miria o te metera), i te tiaturiraa. Te parau ra te feia e tiaturiraa puai to ratou i roto i teie tuhaa e e nehenehe te mau huˈahuˈa taoˈa arataihia e te matini roro uira, nainai roa ˈˈe i te taoˈa tahi, e hamanihia a muri aˈe no te ohipa i te faito o te huˈahuˈa taoˈa no te tataî e te faaapî i te mau taoˈa tahi, te mau uaua iˈo e te mau melo e ruau atura. I te hoê rururaa no nia i te tapearaa i te ruauraa, ua parau te hoê taata maimi e e nehenehe te mau taote no te senekele 21 e faaohipa i te nanotechnologie no te faariro i te taata ei mea pohe ore i te pae tino.

Te cryogénisation, o te faatoetoeraa ïa i te mau tino taata ma te tiaturi e e nehenehe te ihi e faaora faahou i te mau taoˈa tahi pohe, o te faahoˈi faahou mai ïa i taua mau tino ra i te ora. E nehenehe te tino taatoa, aore ra te roro noa e faatoetoehia. Ua tae roa te hoê taata i te faatoetoe i te hoê tapoˈi roi. No te aha te hoê tapoˈi roi? Na te hoê hoa i moe te reira e te vai ra te tahi mau taoˈa tahi o te iri e te tahi mau rouru i nia iho. Te hinaaro ra oia e faatoetoe i te reira ia nehenehe to ˈna hoa e hoˈi mai i te ora mai te peu e e noaa i te ihi i te hamani faahou i te taata na nia noa tau aore ra te hoê noa ˈˈe o to ratou mau taoˈa tahi.

Ihea e tia ˈi ia tatou ia tuu i to tatou tiaturiraa?

E hinaaro tumu to te taata e ora, eiaha e pohe. No reira te mau haereraa i mua a te ihi i te reira paeau e haapopou-oioi-hia ˈi e e tiaturi-rahi-hia ˈi. Aita râ hoi e haapapuraa mau e e faataere iho â te DHEA, te kinétine, te mélatonine, te oromona faatupuraa taata, aore ra te tahi atu â raau, i te ruauraa o te taata. Te mǎtaˈu nei te feia feaa e e faatupu noa te hautiraa i te télomérase i roto i te mau taoˈa tahi i te mariri ai taata, atira ˈtu ai. E te au noa râ te faaohiparaa i te nanotechnologie e te cryogénisation i te mea feruri-noa-hia hau atu i te mea mau.

Ua tauturu te ihi e te tauturu noa nei â ia roa ˈtu â e ia maitai aˈe te oraraa o te tahi pae, eita râ oia e horoa i te ora mure ore na te hoê noa ˈˈe taata. No te aha? Ei faaohieraa, no te mea ïa tei rapaeau roa te tumu mau o te ruauraa e te pohe i te ao o te ihi a te taata.

Te tumu mau o te ruauraa e te pohe

Te farii nei te mau aivanaa e e au ra e ua tabulahia te ruauraa e te pohe i roto i to tatou mau tapao tupuna. Teie ïa te uiraa: Afea, nafea e no te aha te reira i ô ai i roto i to tatou tabula tapao tupuna, ei auraa parau?

Te horoa maira te Bibilia i te pahonoraa ohie—noa ˈtu e e ere mea na roto i te mau taˈo a te ihi tapao tupuna aore ra ADN. Te na ô ra te Roma 5:12 [MN] e: “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te [hara] i te ao nei, e no te [hara] hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.”

Te vai ra to te taata matamua, o Adamu, tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu. Ua opuahia to ˈna tino ma te mau mea atoa e hinaarohia no te ora e te fanaˈo i te ora mure ore. E hopoia râ tei taaihia i te reira. Mea titauhia ia tahoê e ia auraro Adamu i te Pu o te ora, to ˈna Poiete, no te atuatu i to ˈna ora e a muri noa ˈtu.—Genese 1:31; 2:15-17.

Ua maiti Adamu e ore e faaroo i te Poiete. Oia mau, te na ô ra Adamu e mea maitai aˈe no te taata ia faatere oia ia ˈna iho ma te taa ê atu i te Atua. Ua hara ïa oia. Mai reira mai, mai te huru ra e ua inohia to ˈna tabula tapao tupuna. Maoti i te tufa i te ora mure ore i to ˈna huaai, ua horoa Adamu i te hara e te pohe.—Genese 3:6, 19; Roma 6:23.

Te tiaturiraa mau

Eita râ teie huru tupuraa e vai noa e a muri noa ˈtu. Te na ô ra te Roma 8:20 e: “Ua faarirohia hoi te mau mea hamanihia nei ei mea faufaa ore noa, e ere râ i te mea hinaaro, na ˈna râ na tei faariro ei mea faufaa ore noa ma te tiai.” Ua vaiiho te Poiete o te taata, te Atua ra o Iehova, i te taata ia pohe noa ˈtu no te mea ua hara ratou ia ˈna, i te hoê â râ taime, ua haamau atoa oia i te niu o te tiaturiraa.

Ua ite-maitai-hia teie niu i to Iesu Mesia haereraa mai i te fenua nei. Te na ô ra te Ioane 3:16 e: “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.” Nafea râ te faaohiparaa i te faaroo ia Iesu Mesia e faaora ˈi ia tatou i te pohe?

Mai te peu e o te hara te tumu o te pohe, e tia ïa ia faaorehia te hara hou e nehenehe ai e haamou i te pohe. I te omuaraa o te taviniraa a Iesu ei Mesia, ua parau Ioane Bapetizo e: “A hiˈo na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao.” (Ioane 1:29) Aita roa ˈtu ta Iesu Mesia e hara. Eita ïa oia e pohe, o te pohe hoi te utua o te hara. Ua vaiiho noa râ oia ia haapohe te taata ia ˈna. No te aha? No te mea i te na reiraraa, ua aufau oia i te hoo no ta tatou mau hara.—Mataio 20:28; Petero 1, 3:18.

Maoti teie hoo i aufauhia, e nehenehe te feia atoa e faaohipa i te faaroo ia Iesu e ora ma te ore roa ˈtu e pohe. E nehenehe te ihi e tauturu i te faaroa maa vahi iti i to tatou oraraa, o te faaohiparaa râ i te faaroo ia Iesu te ravea mau e noaa ˈi te ora mure ore. Ua noaa ia Iesu teie oraraa i nia i te raˈi, e na reira atoa ta ˈna mau aposetolo haapao maitai e vetahi atu â. No te rahiraa râ o tatou e faaohipa ra i te faaroo ia Iesu, tei te fenua nei te ora mure ore, ua oti anaˈe ia Iehova i te faatupu faahou i te Paradaiso i te fenua nei.—Isaia 25:8; Korinetia 1, 15:48, 49; Korinetia 2, 5:1.

Te ora mure ore i roto i te Paradaiso i te fenua nei

Ua ui te hoê taata e: “Ehia rahiraa taata e manaˈo e mea faahiahia te oraraa ma te ore e pohe?” E riro anei te ora ma te ore e pohe ei mea haumani? Te haapapu maira te Bibilia e eita. “Ua faanehenehe oia i te mau mea atoa i te tau mau ra, e ua tuu oia i te manaˈo [o te tau otia ore] i roto i to ratou aau; aita râ e taata i ite i te ohipa a te Atua mai te matamua mai e tae noa ˈtu i te hopea.” (Koheleta 3:11; MN) No te rahi e te taa ê o te poieteraa a te Atua ra o Iehova, e tamau noa te reira i te haamaere, te faaanaanatae, e te faaoaoa ia tatou a ora noa ˈi tatou—e a muri noa ˈtu.

Ua parau te hoê taata i tuatapapa i te manu matauhia mai te geai no Sibérie e “e hoa faahiahia roa e te au roa oia” e te hiˈopoaraa i te manu, o te hoê ïa o te mau tupuraa oaoa roa ˈˈe o to ˈna oraraa. A rahi noa ˈtu ai to ˈna tuatapaparaa i te manu, ua rahi noa atoa to ˈna maere ia ˈna. Ua parau oia e 18 matahiti i muri aˈe, aitâ ta ˈna hiˈopoaraa i oti atura. Mai te peu e e nehenehe te hoê huru manu e haamaere, e faaanaanatae e e faaoaoa i te hoê taata maramarama i te roaraa 18 matahiti tuatapapa-hohonu-raa, a manaˈonaˈo na ïa i te oaoa e te mauruuru e itehia ia tuatapapahia te taatoaraa o te poieteraa i te fenua nei.

A feruri na i te mau tuhaa anaanatae atoa o te ihi e fanaˈohia e te hoê taata aita to ˈna taime i taotiahia. A manaˈonaˈo na i te mau vahi faahiahia atoa e au ia mataitaihia e te mau taata anaanatae atoa e au ia farereihia. A tamata na i te feruri i te mau ravea pau ore no te opua, te hamani e te faatia i te mau tauihaa. Aita e otia to te mau ravea no te faarahi e te faaohipa i to tatou mana haa. Ia feruri tatou i te rahi o te poieteraa, mea papu maitai e o te tau mure ore anaˈe te taime e au no te mau ravea atoa o te oraraa.

Te faaite ra te Bibilia e na roto i te tia-faahou-raa, e fanaˈo atoa tei pohe i te oraraa e a muri noa ˈtu. (Ioane 5:28, 29) E maramarama ia tatou te mau parau moe e rave rahi o te aamu ia faatia maite te feia i ite i te reira e ia pahono ratou i ta tatou mau uiraa. A manaˈonaˈo na i te ite rahi e horoahia mai e te feia e faatiahia mai no nia i te mau tau taa ê o te aamu.—Ohipa 24:15.

A feruri ai outou i taua tau ra, e nehenehe outou e taa no te aha paha Ioba e hinaaro ai e taui i ta ˈna parau i roto i te Ioba 14:1. Peneiaˈe e parau maoti oia e: ‘Area te taata ta te vahine e fanau nei, i teie nei, e ora oia e a muri noa ˈtu, e e î oia i te mauruuru.’

No te feia e tiaturi nei ia Iehova e e faaohipa nei i te faaroo ia Iesu, e ere noa te faaroaraa i te oraraa ma te ore e taotiahia e te taime, i te hoê moemoeâ. Fatata roa i te riro ei mea mau. E faaea te ruauraa e te pohe. E au te reira i te Salamo 68:20 [MN] o te na ô ra e: “No Iehova, [te Fatu e Arii] i ora ˈi tatou i te mau pohe nei.”—Apokalupo 21:3, 4.

[Hohoˈa i te api 4, 5]

Ua faatupu te mau haereraa i mua a te ihi i te tiaturiraa e e nehenehe e ora maoro roa ˈtu â

[Hohoˈa i te api 7]

O te tau mure ore anaˈe te taime e au no te mau ravea atoa ta te oraraa e pûpû mai

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono