VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g89 8/6 api 21-24
  • A mataitai i te mau aua rahi ma te haapao maitai

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A mataitai i te mau aua rahi ma te haapao maitai
  • A ara mai na! 1989
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • I te fenua o te mau daba
  • Te tahi atu mau ohipa a te feia tiai
  • Te tahi mau aua faaiteiteraa o te ao nei
    A ara mai na! 1989
  • Te hoê paradaiso huru taa ê
    A ara mai na! 1998
  • Ua poietehia tatou no te au i te mau aua
    A ara mai na! 1989
  • Ta outou urî—E hohoni anei i te tamarii?
    A ara mai na! 1997
Ite hau atu â
A ara mai na! 1989
g89 8/6 api 21-24

A mataitai i te mau aua rahi ma te haapao maitai

Faatiahia mai e te hoê taata tiai o te aua rahi a te hau o te mau pape roto no Waterton

E PINEPINE i te itehia te mau tiai e haere atu e tauturu i te mau ratere haapao ore tei roohia i te ati. Teie te tahi hiˈoraa: Ua haere e piti taurearea e paiuma haere na nia i te mouˈa i pihai iho i te aua a te hau no Banff, e aita raua i hoˈi oioi mai. Ua faaara ihora te mau metua i te pu tiairaa a te aua, e i muri iho, ua itehia e matou i te pereoo. Maoti ta matou hiˈo fenua, ite atura matou i te hoê o te mau tamaroa i nia i te tahi eˈa mato e aita ta ˈna e nehenehe faahou e hauti.

I to matou tapaeraa ˈtu i pihai iho ia ˈna, ua tuô atura matou ia ˈna ia faaite mai e tei hea roa to ˈna hoa. “Tei nia ˈtu anei o ˈna ia oe aore ra tei raro mai?” Faaroo noa ˈtura matou i te hoê uuru. Ia hepohepo roa anaˈe ratou, e huru-ê-roa-hia vetahi mau taata. Ua itehia mai e matou i to ˈna hoa i raro mai; ua topa mai oia e ua pohe roa. Na te taata iho â te hape ia tupu anaˈe teie huru ati.

No reira, ia ani mai te taata i te tahi haamaramaramaraa no nia i te hoê tere mataitai, te paiumaraa aore ra te ori-haere-raa na roto i te fenua o te mau daba, mea ohie roa ta matou mau faaararaa, te maramarama e te papu maitai. E riro paha vetahi mau ratere i te manaˈo e te paraparau atura matou ia ratou mai te tamarii ra, tera râ, e rave rahi o ratou o te ore e taa ra i te mau ati e moemoe maira ia ratou i roto i te mau vahi atea aore ra i roto i te mouˈa. E hinaaro ru noa ratou e haere ma te ore e ite e eaha to mua mai. No reira, e faahiti noa ˈtu matou i te mau parau haamanaˈoraa e te mau faaararaa.

Ua rave noa na taurearea e piti i faahitihia ˈtu, i te hoê taura i tamauhia te hoê tarau auri i te muaraa. I te hoê taime, ua tapae raua i nia i te hoê vahi aita raua e nehenehe faahou e paiuma ˈtu i nia e e pou mai i raro. Ua oti roa te taurearea ta matou i ite mai i nia i te eˈa mato i te riaria. Ua parahi oia, ma te ore e nehenehe faahou e hauti. Ua opua aˈera to ˈna hoa e pou e te taura e tae roa ˈtu i te eˈa mato i raro mai e e haere atu ai e imi i te tauturu. Ua ite hoi oia e e maoro o ˈna, no reira, ua vaiiho atura o ˈna i to ˈna pereue i to ˈna hoa ra ia ore o ˈna e toetoe. A pou ai o ˈna, ua mahuti ihora te tarau auri ta ˈna i tamau i nia i te hoê area mato e ua topa ˈtura o ˈna.

I te fenua o te mau daba

Ua roohia te hoê taata e ta ˈna vahine i haere e ori haere, i te fifi i to raua taeraa ˈtu i Boundary Creek, i rapae ia Waterton, i te pae apatoa no Alberta. I nia i te eˈa, ua farerei aˈera raua i te hoê daba. Ua faatopa ˈtura te vahine, e pute hoi to nia i to ˈna tua, ia ˈna i raro e ua tuu ihora i to ˈna rima i nia i te rae e te avae i raro aˈe i te tino, mai te hoê aiû iti i roto i te opu ra te huru. Area ta ˈna tane, e tia noa ra e pae aore ra e ono metera te atearaa, te hiˈo noa ra ïa o ˈna i te daba e haere noa maira ma te mehameha.

Ua haere oioi atura te animala i te vahine ra e ua paraˈu ihora i te pute e to ˈna manimani, te imi ra hoi o ˈna i te maa. Ua motumotu haere te tua, te aoao e te tohe o te vahine. Ite atura te tane e e tia ia ˈna ia rave i te tahi ohipa, ua rave ihora i te tahi maa faraoa iti i roto i ta ˈna iho pute e ua taue ihora i raro. Topa ˈtura ta ˈna pani i nia i te ofai e ua mehameha ihora te daba i te maniania, e horo atura i roto i te uru raau. Ua horo oioi atura te tane e te vahine. Ua haapohe matou i te daba no te mea e ere a tahi ra oia e hamani ino ai i te taata.

Teie te haapiiraa e nehenehe e huti mai no nia i taua fifi ra: Mai te peu e e tapiri mai te hoê daba ia outou e te amo ra outou i te hoê pute, a faarue atu i te reira. Te hinaaro o te daba e tapiri mai ia outou, ia faarue ïa outou i ta outou pute no te rave mai i te maa e vai ra i roto; te hoê teie ravea ta ˈna e haapii oioi. E nehenehe te hoê pute, te pata hohoˈa aore ra te tahi atu taoˈa e tapea maoro i te daba e e nehenehe atu ai outou e horo ê atu.

Ia pata outou i te hohoˈa o te mau daba, a ara maitai eiaha e tapiri roa ˈtu. I te tau uˈaraa tiare o te matahiti 1988, ua ite te hoê tane e te hoê vahine tei puhapa i roto i te aua rahi a te hau no Glacier i te hoê daba maiaa rahi e to ˈna na fanauˈa e toru. Ua haere atura te tane e ta ˈna pata hohoˈa e pata oioi i te hohoˈa. Ua pata oia i te mau hohoˈa matamua i te hoê vahi papu, i te tahi aˈe pae i reira te mau daba i te vairaa. No te mea hoi e aita ratou e haapao maira ia ˈna, ua tapiri roa ˈtura o ˈna.

Ua pou oia i te vahi pahee ma te haapao maitai e tae roa ˈtura o ˈna i te vahi heeraa fenua tei reira te mau daba. Te itehia ra i nia i te mau hohoˈa i tatarahia i muri iho, i te mau animala te piri noa maira. No to ˈna hinaaro e pata i te hohoˈa faahiahia roa, ua haere atea roa oia; ua tomo oia i roto i te vahi faaearaa i taotiahia a te maiaa daba, ma te faahepo i te animala ia rave i te hoê faaotiraa: e horo ê aore ra e aro atu.

Te faaite ra te mau hohoˈa hopea i te riri o te maiaa daba, e i te pae hopea, ua horo atura oia i nia i te taata. Ua tamata te taata pata hohoˈa i te paiuma i nia i te hoê tumu raau, tera râ, ua maoro roa. Ua roaahia o ˈna i te maiaa daba e ua pepe pohe roa oia.

I te tahi atoa taime, i pihai iho i te pape roto Louise, i roto i te aua rahi a te hau no Banff, ua hohonihia te hoê taata i te humaha e i nia i te rima e te hoê daba maiaa rahi e to ˈna nau fanauˈa e piti. Aita i taahia te tumu o taua ohipa nei. Inaha, ua horo mai te daba i te hoê atearaa e 150 metera, ma te vaiiho i ta ˈna nau fanauˈa aita hoi e tiaihia ra. E ere i te ohipa matauhia ia faaatea rahi roa te hoê maiaa daba i ta ˈna mau fanauˈa no te hamani ino atu i te hoê taata e aita hoi ta ˈna e tumu papu.

Ua manaˈo matou e ua tapiri roa ˈtu te urî a taua taata ra i te mau daba, e ua tapapa mai te daba ia ˈna i pihai roa iho i to ˈna fatu. Ua parau taua taata ra e e ere mai te reira te ohipa i te tupuraa, ma te faahiti mai i te ture a te aua e na ô ra e e tia ia tamau noa i te urî i nia i te fifi. Huri mai nei hoi au i nia i to ˈu hoa e parau atura vau ia ˈna e e tia ia taparahi pohe roa i te maiaa daba. “No te aha hoi?” ta te taata ori haere ïa i parau mai.

“E au ra e ua hohoni oia ma te ore oia i faatihaehaehia, o ta matou ïa i pahono atu; e e tia ïa ia taparahi ia ˈna.”

Ua feruri o ˈna maa taime iti, e ua na ô mai nei e: “Parau mau, ua tano outou. Ua tupu mau iho â te mau ohipa mai ta outou e parau ra. Ua tatara vau i ta ˈu urî, e na ˈna i faatihaehae i te maiaa daba.”

Te manaˈo nei vetahi mau taata mataitai e ua riro te afairaa i te hoê urî na muri ia ratou ia haere ratou na roto i te hoê vahi oviri, ei parururaa. E ere roa ˈtu hoi. I te rahiraa o te taime, e horo oioi noa te hoê urî aita i haapiihia, i nia i te daba, e aoa oia e e horo mai o ˈna i to ˈna fatu ra tei ore i paruruhia, e te daba na muri mai ia ˈna.

Teie â te hoê tumu ia hamani ino te daba: Ua faaitehia mai ia matou e i te tahi mahana, ua hohonihia te hoê tamarii e te daba. Te hauti noa ra e piti tamarii i te iriiri ofai, te taiˈa ra to raua metua tane i pihai iho, e ua faura mai te hoê daba na roto mai i te aihere, haru atura hoê o te mau tamarii e horo atura ma te ume ia ˈna. Ua tapapa te metua tane i te animala e ua itehia mai e ana te tamarii, ta te daba i vaiiho.

Ia au i to matou feruriraa, peneiaˈe ua rave-hape-hia te taata. Mea papu roa e ua manaˈo te daba e teie na tamarii e hauti ra ma te hahaereraa mai te animala e maha avae, e fanauˈa aili ïa aore ra e fanauˈa apî hoê â huru tupuraa. E au ra e na te animala iho i hinaaro e vaiiho i te tamarii i to ˈna iteraa e e taata. Te vahi ino râ, mea hohonu roa te hohoniraa no reira oia i pohe roa ˈi. A haamanaˈo maitai ïa e, noa ˈtu tei roto ratou i te aua, e ere te mau daba i te mea rata. Mai ta teie hiˈoraa e faaite maira, e nehenehe ratou e hamani ino atu i te mau tamarii. Hoê ïa faaararaa: a tapea ta outou mau tamarii i pihai iho ia outou.

Ia haere outou e mataitai i te hoê vahi e faaeahia ra e te mau daba, eiaha atoa e moehia i te faamaniania, no te faaararaa i te animala e tei reira outou. Mai te peu e mea rahi outou, e riro ïa ei parururaa; aita roa te hoê pǔpǔ e hitu aore ra e vau taata e farerei i te daba i nia i te eˈa. Mai te peu râ, ia haere outou ma te maniania ore, e ia ite atu outou i te daba tei ore i ite mai ia outou, eiaha e faamaniania noa ˈˈe, no te mea e nehenehe hoi te animala e horo mai e hamani ino ia outou. I te tahi taime, ia hutimahuta ratou, e haavarevare aro te daba; e pupuhi ratou i te matai na roto i te apoo ihu aore ra e uuru ma te tapiri mai na roto i te hoê huru atâata. Ua piri roa ïa outou, e te faaite maira ratou. Ua tae ïa te taime e mamu noa outou, ia otohe rii mǎrû noa e ia vaiiho i te vahi no to outou enemi. Eita outou e upootia mai na roto i te aroraa.

A rave na i te taime no te taio i te mau vea rii o te aua no nia i te daba ia ite outou e eaha te ravea e tia ia rave e eaha te mea e roohia i nia ia outou i roto i to outou ori-haere-raa.

Te tahi atu mau ohipa a te feia tiai

Taa ê noa ˈtu i te haapaoraa i te mau daba, e haere pinepine matou e hiˈopoa na roto i te aua, i nia i te mau eˈa e te mau pape roto, oia atoa i te mau vahi puhaparaa e te mau vahi atea. Te faaohiparaa i te ture, te haafaufaaraa i te mau hotu, te tinairaa i te mau auahi e te vai-maitai-raa o te taata, ta matou atoa ïa ohipa. Aita matou e paruru noa e e rave maitai noa i te aua; e paruru atoa matou i te feia ratere ia ratou iho, mai ta teie hiˈoraa i muri nei e faaite maira:

I roto i te aua faaiteiteraa no Banff te vai ra te hoê vahi parauhia Johnston Canyon. E vahi au roa teie no te ori-haere-raa, e i muri aˈe i te hoê hora, e tae te feia ratere i te mau toparaa pape no Upper. Ua haamauhia te mau tapao faaiteraa e te mau aua paruru ia ite te taata e eiaha e faaatea ˈtu i te eˈa. I te hoê mahana, ma te ore e haapao i te mau tapao faaararaa, ua paiuma te hoê vahine na nia i te aua e pou atura i te vahi pahee no te horoi i to ˈna avae i te pape. Te haere atoa maira te tahi iho vahine e ua anaanatae i teie ohipa, e ua rave atoa mai te vahine matamua. I muri aˈe i to ˈna horoiraa i to ˈna avae, ua tia ihora oia; i te reira iho â taime, ua hee to ˈna avae i nia i te ofai manina e ua topa i roto i te pape e mea puai hoi te opape.

Ua toro atu te vahine matamua i to ˈna rima, ta ˈna i faaû noa aita râ oia i nehenehe i tapea. Ua aratai te opape ia ˈna i te toparaa pape, e ua pohe roa oia. Te vahi peapea roa ˈtu, i te mea ïa ua faaipoipohia oia e toru mahana na mua ˈtu e e tere ori haere to ˈna i muri aˈe i te oroa faaipoiporaa. Auê hoi ohipa fifi e! Ahiri oia i haapao i te faaararaa a te aua paruru!

Mea faahiahia atoa te oraraa o te hoê taata tiai aua. Te ora nei matou i roto i te natura ma te tauturu i to ˈna parururaa e te haamaitairaa. Tera râ, o te taata iho â te tumu, mai teie hiˈoraa i faahitihia ˈtu, e naeahia te tahi mau mataitairaa i te ati pohe. Auaa, e hopea maitai o te rahiraa i rotopu ia ratou, e te tahi taime mea arearea roa.

Ei hiˈoraa, i te hoê mahana tei nia oia i te hoê purumu haere-rahi-hia o te aua, ua ite atu te taata tiai i te hoê pereoo i tapea i te hiti o te purumu. Ua taviri te hoê o te taata ratere i te hiˈo pereoo o to ˈna opani i raro e te horoa ra i te maa na te daba. Ua haere mai te taata tiai e paraparau i te taata faahoro pereoo a amu noa ˈi te animala i te maa i te tahi aˈe pae o te pereoo. I to ˈna iteraa e e ere i te mea atâata roa te ohipa ta ˈna e rave ra, mea opani-atoa-hia râ, ua faahaere atura te taata ratere i to ˈna hiˈo pereoo i nia e ua ore roa te anaanatae rahi o te daba. Haere oioi atura te daba e haaati i te pereoo area te taata tiai te paraparau noa ra ïa e te taata faahoro pereoo. Ua hutimahuta te daba, e ua faaea i te horo taue i te hoê metera noa i te atea i te taata tiai e ua tiai, ma te hiˈo i te mau taata atoa e e au ra te parau maira e: “E tiai vau i to ˈu taime, taata tiai, tera râ a faaoioi na!”

Ua haere ta matou ohipa i te rahi i te roaraa tau 20 matahiti i mairi aˈenei. Aita te mau ratere i nahonaho maitai i teie nei no te faaruru i te mau vahi oviri mai te mau ratere i te matamua ra. Teie te hoê faaararaa: Te piripou poto, te pereue, te tiaa ahu faraoti, e te tamaaraa iti i te poipoi, e mea navai ore roa ia opua e haere e mataitai i te natura. E nehenehe e tupu oioi mai te vero hiona i te hoê mahana maitai, e e nehenehe outou e puta i te toetoe, e e topa atoa te faaito toetoe o te tino i raro aˈe i te faaito matauhia. A faaineine ïa ia outou no te mau mea e nehenehe e tupu mai, e a rave faarahi i te mau taime atoa i te maa e te ahu e papu ïa outou e e faaoti i ta outou mataitairaa ma te fifi ore.

Taa ê noa ˈtu i te reira, eiaha roa ˈˈe e haere e mataitai aore ra e paiuma i te mouˈa mai te peu e o outou anaˈe. Eiaha outou e haere hau atu i ta outou mau ravea. Aita te feia haapii e paiuma mouˈa e ora ra i pihai iho i te faito o te miti e nehenehe faahou e rave i te mau ohipa matauhia i roto i te area 1500 e 2500 metera. Eiaha roa ïa e manaˈo e mea puai roa outou; te mau tutavaraa ta outou e tia ia horoa e haere noa i te puai rahi ma te ore e manaˈohia. A haere i te poipoi roa e a hoˈi mai mai te peu e te ino ra te mahana.

I te pae hopea, a haamanaˈo na outou e i roto i te hoê aua oviri, e manihini outou. Mea paruru-atoa-hia te mau mato e te mau animala iti mai te mau tiare atoa e te mau huru uru raau atoa e vai ra. A ara maitai ia vaiiho noa i te tapao o te taahiraa avae e ia rave noa i te mau hohoˈa e te mau haamanaˈoraa e au.

[Hohoˈa i te api 23]

E tia ia ara maitai ia tae i roto i te vahi faaearaa a te mau daba rarahi.

[Hohoˈa i te api 24]

O vau o te hoê o te mau taata tiai a te aua faaiteiteraa o te mau pape roto Waterton.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono