To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
10 o te tuhaa: mai te matahiti 537 hou to tatou nei tau—A tiai noa ˈi i te hoê Mesia
“Mai te peu e aita e tiaturiraa no a muri atu, e parau rii faaiteite noa ïa te faataaraa ture politita o te hoê fenua i maitihia e te nunaa.”—John Kennedy, 35raa o te peretiteni o te Fenua Marite
UA HOPE na hitu ahuru matahiti vai-tîtî-noa-raa i Babulonia! Ua faatia o Kuro, te arii no Peresia i haru mai ia Babulonia, i te mau ati Iuda ia hoˈi atu i roto i to ratou fenua. Teie râ, i to ratou tapaeraa ˈtu i te Fenua i Tǎpǔhia maira (i te matahiti 537 hou to tatou nei tau), aita ta ratou opuaraa e haamau i ta ratou iho faatureraa politita ei nunaa tiamâ i tupu. Aita ta ratou e arii, e aita i maoro roa, ua monohia aˈera te mana politita o ta ratou mau tavana e te mana i te pae faaroo o te tahuˈa rahi, tei faarirohia ei taata faatere o te nunaa.
Te tiairaa i te Mesia
Ia au i te hoê buka parau paari ati iuda (The Concise Jewish Encyclopedia), i taua tau ra te tupuraa mai te manaˈo no nia i te hoê Mesia, “te arii maitatai roa ˈˈe e fa mai a muri aˈe, [e] ere te hoê noa arii ‘faatavaihia’ ê atu, na ˈna râ e haamou roa i te mau enemi o Iseraela e e faatupu i te hoê anotau hau e te tia roa”.
I te IVraa o te senekele hou to tatou nei tau, tei raro aˈe te mau ati Iuda atoa i te faatereraa a Alesanedero Rahi i roto i te Hau emepera o ta ˈna i faatupu na roto i ta ˈna mau fenua i haru mai. E ere râ o ˈna te Mesia e tiaihia ra, noa ˈtu e ua ohipa rahi mai ta ˈna faatereraa i nia i te fenua, te iho tumu e te haapaoraa a te mau ati Iuda.
I muri aˈe i te poheraa o Alesanedero, ua vai noa ˈtura te fenua Palesetina i raro aˈe i te faatereraa a to Heleni. Ua faaterehia oia na mua ˈˈe na te mau Ptolémées no Aiphiti, i muri iho na te mau Séleucides no Turia, e piti nau opu arii i mono mai ia Alesanedero. A rahi noa ˈi te mana heleni, ua haamata aˈera te mau hui mana ati iuda i te manaˈo e ua hemohia te mau parau tutuu e te mau peu tumu ati iuda. Ua rave aˈera te fetii Tobie i te upoo o te faatereraa ma te faatoroa ia Ménélas, te hoê paha fetii, i te tiaraa tahuˈa rahi i raro aˈe i te faatereraa a te arii séleucide Antiochus IV Epiphane (175-164 hou to tatou nei tau). Teie râ, e ere o Ménélas no roto mai i te opu autahuˈa tumu o Zadoka, tahuˈa rahi o te hiero o Solomona. Ua puai roa ˈˈera te mana heleni e ua opanihia ˈtura te mau oroa faaroo ati iuda e ua tauihia ˈtura te hiero ei vahi moˈa heleni.
I te matahiti 167 hou to tatou nei tau i tupu ai te orureraa hau o te tahuˈa ati iuda ra o Mattathias e ta ˈna e pae tamaiti, tei matauhia i te parau e te mau Maccabées aore ra Asmonéens. Ua riro oioi aˈera te patoiraa a te mau Maccabées, i te omuaraa e ohipa faaroo noa hoi, ei aroraa politita ia nehenehe te nunaa ati iuda e faataa i ta ˈna iho faatureraa politita. I te matahiti 164 hou to tatou nei tau, ua haru-faahou-hia mai te hiero e ua faahoˈihia mai to ˈna tiaraa matamua, te hoê upootiaraa ta te mau ati Iuda o te ao nei e faahanahana nei i te mau matahiti atoa i teie nei mahana na roto i te Hanukkah, te oroa o te mau Maramarama e vau mahana te maoro. Tera râ, aitâ e itehia ra te Mesia.
Te mau tiai haapao ore e te mau amahamaharaa i te pae faaroo
Ia au i te hoê buka parau paari ati iuda (Pictorial Biblical Encyclopedia), i taua tau ra, “aita noa te mau tahuˈa i tapea i te tiaraa teitei i te pae varua e i te pae totiale, ua riro atoa râ ratou ei pûpû no Ierusalema puai roa ˈˈe e te taoˈa rahi i te pae politita e i te pae faanavairaa faufaa”. Riro mai nei te mau tahuˈa ei feia hui mana e no to ratou haapao ore i te pae no te raveraa i ta ratou hopoia ei tiai, ua mono iti mǎrû noa aˈera te mau taata e ere no roto i te pǔpǔ autahuˈa, ia ratou i te pae no te faataaraa i te Ture e te faatereraa i te pae no te haavaraa. Mea aravihi roa teie mau taata, te mau papai parau, no te imi i te mau ravea no te paruru i te feia e hinaaro ra e taviri i te Ture.
I taua noâ tau, ua amahamaha aˈera te haapaoraa ati iuda ei mau pǔpǔ faaroo patoi te tahi e te tahi. E haapii na te mau Pharisea e ua horoa mai te Atua na Iseraela i te hoê Ture e piti tuhaa, hoê pae i papaihia e te tahi ra, i parau-noa-hia aita râ i papaihia. Ma te faaohipa i teie Ture i parau-noa-hia ei niu na ratou, ua farii aˈera ratou i te tiaraa o te huaai o te mau tahuˈa rahi, e i muri iho atoa, noa ˈtu e ua ore te huaai matamua. Area te mau Sadukea, ua patoi ratou i te vai-mau-raa o te Ture i parau-noa-hia, e ua haapapu ratou e o te hoê anaˈe huaai tumu a Zadoka te nehenehe e rave i te toroa tahuˈa rahi.
No roto mai te iˈoa ra “Pharisea” i te hoê parau oia hoi te auraa “faataa-ê-hia”, “teitei”. Te parau nei vetahi pae e e faaohipahia na teie parau no te faaino i te mau enemi o te mau Pharisea ei haapapuraa e e feia hairesi ratou. Te parau nei vetahi e te faataa nei teie parau i to ratou tiaraa ‘teitei’, ma te faataa ê mai i te mau ʽam haʼarèts (te feia no te fenua), ta ratou e faariro ra ei feia viivii. Ua faahiahia roa te mau Pharisea ia ratou iho no te mea te haapao ra ratou i te Ture i papaihia e te Ture i parau-noa-hia. “Eita e ore e” te huru etaeta mau o te mau Sadukea no te faataaraa i te Ture i papaihia “e ere [paha] no roto mai i te hoê manaˈo faaroo taa ê, ta te taata papai buka ati iuda ra o Gaalyahu Cornfeld ïa e papai ra, e mauhaa politita râ te reira no te patoi atu i te mau mana iriti ture a te mau Pharisea”.
I taua atoa ra paha anotau to te mau Esséniens, te tahi atu pǔpǔ faaroo, faraa mai. Ua faataa ê mai ratou i te pǔpǔ autahuˈa e mana ra, ma te ore e apiti atu i te mau ohipa e te mau tusia faaroo i te hiero, teie râ, e haapao maite na ratou i te Ture. Mai te mau Pharisea atoa, fatata hoi hoê â to ratou huru, ua ohipa atoa mai te mana heleni i nia ia ratou, e mea na reira to ratou fariiraa i te tiaturiraa no nia i te pohe-ore-raa te nephe.
Aita i hau atu i te 4000 melo i roto i taua pǔpǔ nei, e mau tane paari anaˈe ïa, e e feia taa noa te rahiraa. E ora na teie mau tane i roto i te mau fare hoê e ua parare taua mau pǔpǔ taata nei na roto i te fenua Paletetina atoa. Te faahiti ra te Buka parau paari ati iuda (beretane) i te parau no to ratou faaea-hau-noa-raa, i te na ôraa e “ua tia maitai ratou i te mau Ite no Iehova o teie nei mahana”. Teie râ, mea papu maitai e aita te mau Esséniens i haapao maite i te huru e faaitehia ra e te mau Ite no Iehova, oia hoi te oreraa e faaô atu ia ratou i roto i te mau ohipa o teie nei ao. Ia au i te hoê buka parau paari ati iuda (Pictorial Biblical Encyclopedia), “ua aro uˈana” te mau Esséniens “no te patoi atu i to Roma, e no roto mai vetahi o te mau upoo o taua aroraa nei i to ratou pǔpǔ”. Te faahiti ra te taata papai aamu ra o Josèphe i te hoê o taua mau faatere nei, o “Ioane te taata Essénien”, te hoê tenerara o te nuu ati iuda tei apiti atoa ˈtu i roto i te orureraa hau o te matahiti 66 o to tatou nei tau.
Te horoa ra te mau otaro o te miti Pohe, tei itea mai i te matahiti 1947, i te mau haamaramaramaraa no nia i te pǔpǔ faaroo ra Qumrān, ta vetahi mau taata papai aamu e faataa ra mai te mau Esséniens. Teie râ, no nia i te manaˈo ra e no roto o Ioane Bapetizo raua o Iesu i taua pǔpǔ nei, te na ô ra te Buka parau paari beretane apî e: “Te vai ra te mau parau papu (...) e patoi ra i teie manaˈo.” Te tapaohia ra te mau “taa-ê-raa papu maitai i rotopu i te pǔpǔ faaroo a Qumrān e o Ioane Bapetizo (...), te mau taa-ê-raa hohonu roa i rotopu i te mau manaˈo o taua pǔpǔ faaroo ra e te faufaaraa o te taviniraa a Iesu, ta ˈna poroi faaora, to ˈna maramarama no nia i te hinaaro o te Atua (...) e, te huru etaeta iho â râ o ta ˈna faaueraa ia faaite i te aroha e oia atoa to ˈna mau taairaa e te feia hara e te mau taata au-ore-hia”.
Oia mau, ua patoi te mau pǔpǔ faaroo ati iuda atoa ia Ioane Bapetizo e i te taata o ta ˈna i faaite e o ˈna te Mesia. Ia au i te taata papai aamu ra o Josèphe, maoti hoi i te tiaturi i te poroi a Ioane, e rave rahi mau tahuˈa tei fariu tia ˈtu i nia i te mau Zélotes, te hoê pǔpǔ ati Iuda orure hau e titau ra i te faatureraa politita e maitihia e te nunaa. Mai te mau ahuru matahiti mai â, ua rave noa na te mau pǔpǔ mai teie te huru, e patoi ra i te faatereraa roma i mono mai i te faatereraa heleni i te matahiti 63 hou to tatou nei tau, i te mau ohipa faahuehue. I te pae hopea, i te matahiti 66 o to tatou nei tau, ua orure aˈera ratou i te hau e na te reira i faatupu i te haamouraa o te hiero ati iuda e te faaoreraahia te autahuˈaraa. Te moe atura te tiaturiraa no te hoê Mesia.
Te haapaoraa ati iuda aita e hiero e aita atoa e autahuˈaraa
Tau senekele na mua ˈtu, i te taime aore ra i muri noa iho i te hopoi-tîtî-raahia i Babulonia, ua haafaufaa-rahi-hia na te noaaraa mai te ite no nia i te Ture. Ua hamanihia aˈera te mau fare haapiiraa faaroo, te mau sunago. Inaha, aita e haere-faahou-hia i te hiero maoti râ no te mau oroa taa ê aore ra no te pûpû i te mau tusia. No reira, i te senekele I o to tatou nei tau, ua matau te taata i te haamori i roto i te mau sunago. No reira, i muri aˈe i te haamouraa o te hiero i te matahiti 70 o to tatou nei tau, ua manaˈohia e ua mono mai te mau sunago i te hiero.
Na te mau taata haapii i parauhia rabi i rave mai i te tiaraa faufaa roa i ravehia na e te autahuˈaraa, tei ore roa i taua taime ra. Aita te mau Sadukea i riro faahou ei pǔpǔ mana, e te mau Esséniens ra, ua moe roa ïa ratou. Ua noaa aˈera i te mau Pharisea te hoê mana tei ore i patoihia. Te faataa ra o Ellis Rivkin, no te Hebrew Union College, i to ratou mana i te na ôraa e: “Ua horoa mai te Ture i parau-noa-hia a te mau Pharisea i te Mishna, i te Talmud paletetina e te Talmud babulonia, i te mau responsa ati iuda, no te tau tahito e to teie nei tau, e oia atoa i te mau haapueraa ture ati iuda taa ê.” Te parau faahou ra te Buka parau paari beretane apî e: “I teie atoa mahana, noa ˈtu e eaha râ te mau pǔpǔ ati iuda, e pǔpǔ orthodoxe anei, e pǔpǔ tapea i te peu tahito aore ra te feia e farii i te mau peu apî, te parau paatoa nei ratou e o ratou te feia aiˈa i te pae varua o te mau Pharisea e o te mau rabi paari ra.”
Te mau tiaturiraa no nia i te Mesia i roto i te Diaspora
Na mua ˈtu i te matahiti 70 o to tatou nei tau, e ora na te mau mirioni ati Iuda i rapaeau mai ia Paletetina, i Turia iho â râ, i Asia Mineure, i Babulonia e i Aiphiti. Teie râ, i muri aˈe i te matahiti 70, ua afai-tîtî-hia aˈera te mau ati iuda i ora mai e ua purara roa ˈˈera ratou. Mea na reira te Diaspora i te haamataraa, e parau heleni teie oia hoi te auraa “haapurararaa”. I reira atoa, e rave rahi tei tiaturi noa na e fanaˈo i te hoê mahana i te tiamâraa no te haamau i te hoê faatureraa politita e maitihia e te nunaa iho i raro aˈe i te faatereraa a te Mesia e tiaihia ra. Ua riro te raatira ati iuda ra o Bar Kokhba, tei ore i manuïa ia ˈna i patoi atu ia Roma i te matahiti 132 o to tatou nei tau, ei mesia haavare. Ia au i te Buka parau paari ati iuda (beretane), e 28 mesia haavare tei tia mai i rotopu i taua taio mahana nei e tae roa ˈtu i te matahiti 1744 o to tatou nei tau.
No reira, e e taa-maitai-hia te reira, ua papu ore roa aˈera te tiaturiraa no nia i te Mesia. Te faataa ra te Buka parau paari ati iuda e: “Aita te Tau tahito i vaiiho mai na te manaˈo ati iuda o te Tau no muri iho mai, i te hoê faataaraa papu maitai e te aifaito no nia i te Mesia. (...) E rave rahi mau manaˈo patoi i roto i te mau buka Talmud e te mau Midrashim taa ê.” Mai te XIIraa o te senekele, ua haapapu aˈera te philosopho ati iuda o Moïse Maïmonide, e ua riro paha te faatereraa o te Mesia ei hohoˈa no te hoê totaiete taata maitatai aˈe. I te XIXraa o te senekele, “ua taui aˈera” te mau ati Iuda farii i te peu apî, “i te tiaturiraa no te hoê anotau mesia e ua faariro aˈera ei tiaturiraa no te hoê Mesia taata. (...) Ua faataa-ê-hia aˈera te tiaturiraa no te Mesia i te hoˈiraa mai te feia i hopoi-tîtî-hia i Ziona, inaha, ua apiti-noa-hia hoi taua na manaˈo toopiti nei”.
Na mua noa ˈtu, ua haapouri atu â te pǔpǔ i parauhia te pǔpǔ o te mau Maramarama (te haskalah), mea itoito roa i Europa, i teie nei tumu parau. Ua turu na oia i te hoê haapaoraa ati iuda tei ineine noa i te pee atu i te huru oraraa no te pae tooa o te râ. Ua rave oia e ia amahamaha te mau ati Iuda, i te hoê pae te feia e haafaufaa na i te faatureraa politita e haamauhia e te nunaa iho i roto i te hoê fenua aiˈa ati iuda apî e faaterehia mai e te Mesia e i te tahi aˈe pae, te feia e manaˈo ra e mea faufaa roa ˈˈe te mau-papu-raa i roto i te fenua tumu.
Ua faaineine teie huru tupuraa, i apitihia mai e te faraa mai te au-ore-raa i te mau ati iuda, i te eˈa no te pǔpǔ politita e faaroo sionisme apî (e titau ra e haamau i te hoê Hau ati iuda i Paletetina), i haamauhia e Theodor Herzl i te hopearaa o te senekele XIX. I teie tau, i te avae me 1989, e 41 matahiti i muri aˈe i te haamauraahia te Hau no Iseraela, mai ta ratou i tiaturi noa na, te fanaˈo nei te mau ati Iuda i te faatureraa politita i maitihia e te huiraatira, ei nunaa ati iuda i roto i te hoê fenua aiˈa ati iuda. Ua tupu anei râ ta ratou tiaturiraa no nia i te Mesia?
Mai te peu e e, no te aha vetahi mau ati Iuda, ia au i ta te Times no Lonedona e parau ra, i faariro ai i “te pǔpǔ politita e faaroo sionisme ei faainoraa i ite-papu-hia i te taime a haamauhia ˈi o Iseraela”? No te aha te taata papai aamu ati iuda ra o Theodore White, tei pohe i teie nei, i faˈi ai ma te haavare ore e: “Hoê â rahiraa pǔpǔ faaroo ati iuda, tei arepurepu na roto i te mau amahamaharaa, (...) e te rahiraa pǔpǔ porotetani”? No te aha te vea ra Time i papai ai i te matahiti 1987, ma te huti i te ara-maite-raa i nia i te mau pǔpǔ enemi e amahamaha nei i te Knesset (te Apooraa a te Hau no Iseraela e 120 melo), e: “E tia ia imi i te hoê ravea e vai maoro, mai te peu e eita tatou e hinaaro e ia riro (...) o Iseraela ei utuafare amahamaha roa e o ˈna iho”?
Mea iti roa te tiaturiraa ta te faatureraa politita e maitihia e te nunaa ati iuda, e horoa maira no te tau i mua nei. I to ˈna horoaraa i to ˈna tiaturiraa i te feia politita no te faatupu i ta ˈna tiaturiraa no nia i te Mesia, aita roa ˈtu te haapaoraa ati iuda i haapao noa ˈˈe i te mau parau i papaihia i roto i ta ˈna iho mau papairaa moˈa: “E mea maitai te tiaturi ia Iehova, i te tiaturi i te taata nei. Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora.” — Salamo 118:8; 146:3.
Taa ê atu i te mau ati Iuda e rave rahi mea fifi roa na ratou i teie mahana ia faataa i ta ratou tiaturiraa no nia i te Mesia, aita roa vetahi o to ratou mau tupuna no te senekele I o to tatou nei tau, i fifi noa ˈˈe i te reira pae (hiˈo Ioane 1:41). Ua riro maira ratou ei pǐpǐ itoito mau no te hoê haapaoraa te nehenehe e parauhia “te Eˈa o te faaroo, o te tiaturiraa e o te here”. Na ta matou numera i mua nei e faataa mai i to ratou parau.
[Hohoˈa i te api 30]
Te Patu no te pae tooa o te râ, tei parau-noa-hia te Patu o te oto. Tera noa te mea e toe ra i te mau ati Iuda no ta ratou hiero moˈa, i haamouhia i te matahiti 70 o to tatou nei tau.