Te uiui nei te mau taurearea . . .
No te aha e mea fifi mau ia parau e eita i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa?
“TE VAI ra te tahi mau peu mâtauhia, mai te hoê roi mǎrû maitai: mea au iho â ia topa ˈtu i roto, e ere râ i te mea ohie ia haere mai i rapae”, te haapapuraa ïa a te hoê parau paari. O te huru mau ïa o te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa. Te faaite ra te hoê taata tei faanavenave noa na i to ˈna iho melo taatiraa i te 10raa o to ˈna matahiti e tae roa mai i te 43 raa o to ˈna matahiti e: “Ua haafifi rahi roa teie peu ia ˈu i to ˈu pupuhiraa ˈtu i te avaava, e mea fifi hoi na ˈu i te faaoreraa i te reira.”
I roto i te tumu parau na mua ˈtu, ua faaite atu matou i te viivii o taua peu raa. No te aha te mau taurearea e topa ohie noa ˈi i roto i taua peu ra?
Te taurearearaa
Te tomo nei te taurearea i roto i te hoê tuhaa o to ˈna oraraa ta te Bibilia e parau ra “ia paari oia ra” i reira e itehia ˈi te hinaaro puai i te pae taatiraa (Korinetia 1, 7:36). Ia ineine anaˈe te ravea no te faafanauraa, i reira ïa te tino e tuu mai ai i te oromona puai o te ohipa ˈtu i nia i te mau melo taatiraa. I taua taime ra, e ite ïa te taurearea tane aore ra te potii te navenave e faatupuhia e taua mau melo ra. I te tahi taime, e aratai te hinaaroraa e ite i teie huru apî o taua mau hinaaro puai ra i te tahi mau taurearea ia mirimiri roa ˈtu e ia rahi atu â te navenave aore ra no te faaore i te hinaaro puai.
No taua mau tauiraa ra i roto i to ˈna tino, e nehenehe te hoê taurearea tane aore ra te hoê potii e ite atu i te hoê hinaaro puai i te pae taatiraa ma te opua-ore-hia. I ǒ te mau tamaroa, ei hiˈoraa, e nehenehe te mau faateimaharaa no roto mai i te mau peapea, te mau mǎtaˈuraa aore ra te mau inoinoraa e rave rau e haafifi i te taatoaraa o te uaua o to ˈna tino o te taui ohie noa e na te reira e faatupu mai i te hinaaro puai i te pae taatiraa. E nehenehe atoa te rahi-roa-raa o te pape o te mau melo taatiraa e tahe mai i rapae i te pô, e e moemoeahia ˈtu ai oia no nia i te taatiraa tino, aore ra e ara mai te tamaroa ma te hinaaro puai mau i te pae taatiraa. E nehenehe atoa te mau tamahine e roohia i taua huru ra ma te opua-ore-hia. E e nehenehe hoi te hoê potii apî e ite atu i te hoê hinaaro puai i te pae taatiraa na mua noa ˈˈe aore ra i muri aˈe i to ˈna maˈi avae.
Mai te peu e ua ite aˈena outou i teie mau tupuraa ma te opua-ore-hia, mai te reira te huru, eiaha roa ˈtu e haapeapea; mai tera iho â te huru o te hoê taurearea. Noa ˈtu e mea puai roa te reira eita e tia ia faaauhia i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa mai te peu e e ere mau â te reira i te mea opuahia. Ia mairi anaˈe te “taurearearaa” e iti mai ïa taua mau hinaaro puai ra.
“Te maa i te pae feruriraa”
Tera râ, i te tahi taime e ere te tupuraa oromona noa te tumu o te hinaaro i te pae taatiraa. Ei hiˈoraa, te faaite ra te Bibilia i to te hoê taurearea farereiraa i te hoê vahine taiata. Ua apa ˈtura oia ia ˈna e ua parau atura: “E mai haere tâua, (...) tâua e faanavenave maite i nia ia tâua iho.” Eaha ïa tei tupu i muri iho? “Pee noa ˈtura oia i reira ra, mai te puaatoro e haere i te taparahiraa ra.” (Maseli 7:7-22). Papu maitai e, o te mea ïa o ta ˈna i ite, i faaroo e i rave atu na te reira ïa i faaara i te hinaaro puai o teie taurearea e ere ra na to ˈna noa mau oromona! Ua faaˈi atoa te tahi atu taurearea e: ‘No roto mai te taatoaraa o to ˈu fifi o te faanavenaveraa i to ˈu iho melo taatiraa i ta ˈu huru faaamuraa i to ˈu feruriraa. Te mataitai ra vau i te mau hohoˈa taiata i roto i te afata tele e i te tahi taime i te mau hohoˈa faufau e patahia ra i nia i te mau reni taa ê. No te papu mau hoi o taua mau hohoˈa ra eita ˈtura e moehia ia ˈu. E hoˈi noa mai oia i roto i to ˈu feruriraa, maa papu mau teie no to ˈu feruriraa o tei faatupu i to ˈu hinaaro e faanavenave i to ˈu iho melo taatira.’
No reira, ta te mata e taio e e hiˈo, ta te taria hoi e faaroo no te faaarearea, te mau tauaparauraa e te feruriraa, e haafifi pinepine te reira mau mea i te faarue roa i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa. Mai te peu e hinaaro oe e faaea roa i te rave i teie peu, e mea faufaa roa no oe ia ara maite i te huru o ta oe faaamuraa i to oe iho feruriraa. Teie ta te hoê potii apî e 25 matahiti e parau ra: “Aita ta ˈu e ravea no te faaore i teie peu. E peu matauhia hoi na ˈu te taio i te mau hohoˈa herehere, e na te reira i haafifi.” A tapao anaˈe na e ere noa te mau manaˈo viivii tei aratai ia ˈna ia rave i te ohipa faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa. Oia mau, te faaite maira to ˈna huru i te tumu no te aha ra e mea fifi mau ia haapae roa i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa.
Te “ravea no te tamǎrûraa”
Te parau faahou ra teie potii apî e: “I te rahiraa o te taime, te faanavenave nei au i to ˈu iho melo taatiraa no te tamǎrû ia ˈu, ia ahoaho roa vau e ia riri anaˈe au aore ra ia peapea anaˈe au. Te faaohipa nei au i teie faanavenaveraa poto noa mai te taata inu hua i te ava e inu ra hoê hapaina no te haamaha i to ˈna hinaaro.” E ere o ˈna anaˈe mai te reira te huru. Ua papai o Suzanne e o Irving Sarnoff, e piti tau taata aravihi, e “te haamatau nei te tahi pae i te maimi i te tamahanahana i roto i te faanavenaveraa i to ratou iho melo taatiraa i te mau taime atoa e patoihia ˈi ta ratou mau aniraa aore ra ia taiâ anaˈe ratou. Area te tahi pae ra e varavara ïa ratou te faaohipa i te reira i te mau taime râ e tupu mai ai te hoê manaˈo puai taa ê mau i reira ïa ratou e na reira ai”.
I to ˈna pae, te parau ra te taote Sherwyn Woods e: “I roto i te mau tupuraa atoa, e ere noa te faanavenaveraa i te melo taatiraa i te hoê pahonoraa i te mau hinaaro herehere i te hoê atoa râ ravea no te tamǎrû i te peapea, te faateimaharaa aore ra te haumani.” No reira, mai te peu e tupu mai te inoino, te peapea, te manaˈo moemoe aore ra te stress ino mau, e riro ïa teie peu mai te hoê “ravea tamǎrû” tano maitai e te ohie no te faaore i teie mau fifi (hiˈo Maseli 31:6, 7). No reira, mai te peu e e hinaaro oe e parau e eita i te faanavenaveraa i to oe iho melo taatiraa, ia papu maitai ïa oe e e ravea te reira na te tamarii no te aro i te mau fifi e ia ineine noa ïa oe no te...
‘Tuu ê atu i te peu a te tamarii’
Ua papai te aposetolo Paulo e: “I tau tamarii riiraa ra, mai ta te tamarii atoa ta ˈu parau, e mai to te tamarii to ˈu ite, e mai to te tamarii hoi to ˈu manaˈo; ia riro râ vau ei taata paari, tuu ê atura vau i te peu a te tamarii ra.” (Korinetia 1, 13:11). Te faanavenaveraa i to oe iho melo taatiraa e peu ïa na te tamarii i mua i te mau fifi. Ia aa roa anaˈe, e nehenehe taua mau ‘peu a te tamarii’ ra e vai noa e tae atu i te paariraa. Ei hiˈoraa, i te ivaraa o to ˈna matahiti, i te hoê mahana, e tia i te hoê tamarii haere haapiiraa ia hamani i ta ˈna parau numeraraa fifi mau. Ua faanavenave oia i to ˈna iho melo taatiraa no te tamǎrû i to ˈna mǎtaˈu; a tahi ra oia a na reira ai. Mai reira mai, matau roa ˈtura oia i te rave i te reira peu ia tupu anaˈe te hoê fifi. I teie nei e taata paari oia, te parau nei oia e: “I teie nei â, ia feruri hohonu anaˈe au e tupu mai te hinaaro puai ia ˈu e faanavenave i to ˈu melo taatiraa. Aita anaˈe au i na reira ra, e mea fifi roa ïa na ˈu ia feruri.”
Noa ˈtu e e mea ino roa te tupuraa o teie taata, te vai ra râ te hoê ati mau i te faaohiparaa i teie “ravea no te tamǎrûraa” ia ore anaˈe tatou e faatitiaifaro te mau manaˈo peapea ino mau. Maoti i te otohe i mua i to oe mau manaˈo na roto i te faaohiparaa e te faanavenaveraa i to oe iho melo taatiraa, a faaohipa i to oe “ite” e a aro atu i te fifi (Maseli 1:4). Mai te peu e te hepohepo ra oe i mua i te mau fifi aore ra te inoino ra oe, a haapii ia oe ‘ia huri i to oe mau ahoaho atoa i nia i te Atua, oia hoi te tiai mai ia oe’ e ua taa oia i to oe huru noa ˈtu e te manaˈo ra oe e aita te taata e taa ra i to oe huru (Petero 1, 5:6, 7). A horoa i te Atua te ravea ia tauturu mai ia oe “ia faaitoitohia mai outou i te taata [aore ra te vahine] roto ra i to ˈna ra Varua”. (Ephesia 3:16.) Maoti i te faanavenave-noa-raa i to oe iho melo taatiraa ei “ravea no te tamǎrûraa”, “a faataata paari outou [e ei mau vahine, eiaha râ mai te tamarii ra] e faaitoito”. — Korinetia 1, 16:13.
I roto i ta raua buka Te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa e te taatiraa o te mau taata paari (beretane), te parau nei o Suzanne e o Irving Sarnoff e: “Taa ê atu i te mau tumu e te manaˈo e aratai nei i te hoê taata ia manaˈo e mea paruparu oia, no te taata e opua mau ra e faanavenave i to ˈna iho melo taatiraa aita roa ˈtu ïa oia e tamata ra i te faatitiaifaro i taua peu na roto i te raveraa i te hoê ohipa faufaa. (...) Oia mau, e nehenehene ta ˈna e tamata i te tatara i to ˈna iho mau fifi e te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa ia teimaha anaˈe oia. Auê ïa te ohie e e ia maiti i te piti o te ‘ravea’ no te mea i te mau vahi atoa ta ˈna e haere tei reira atoa ïa to ˈna tino. E mea hau aˈe te maitai i te tiatunu i to ˈna ara-maite-raa i nia i te faaineineraa e te faatupuraa i te mau ravea faufaa no taua mau fifi ra.” Mai te peu râ e tamau noa te hoê taata i te faanavenave i to ˈna iho melo taatiraa maoti te tatara i te mau fifi o ta ˈna e farerei noa ra, e riro mau ïa teie peu mai te hoê faatîtîraa.
“Te hoê peu e faahepo uˈana ra ia ˈna”
I muri aˈe i to ˈna aroraa 15 matahiti i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa o ta ˈna i faaohipa noa na mai te 11raa mai o to ˈna matahiti, ua haapapu mai teie taata e: “E faahepo uˈana teie peu ia ˈu — eita e tia ia haafaufaa-ore-hia teie mea. E nehenehe e mâtau ohie noa i teie peu mai te avaava taero aore ra te ava.” I roto i te buka ra Te paari ra ta outou tamarii (beretane), a Penelope Leach, teie te taiohia ra: “E riro te navenave e te maharaa e noaa mai na roto i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa i te faahepo noa ia oe, no te mea eita ta ˈna e nehenehe e faaoromai i te tahi mau tupuraa o to ˈna oraraa. Mai te hoê taata e rave i te raau taero, e tia iho â ia ˈna ia haapinepine i te faanavenave i to ˈna iho melo taatiraa; i te na reiraraa, aita ˈtura ïa ta ˈna e nehenehe e ite faahou atu i te tahi mau huru faaanaanataeraa.”
Te taata e faaohipa i te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa no te faaanaanatae ia ˈna ia ore te mau ohipa e tere maitai mai ta ˈna e hinaaro râ, e ohie noa ïa teie taata i te riro mai ‘ei tîtî na te mau hinaaro tia ore e te navenave e rave rahi ra’. (Tito 3:3.) Ua parau hoi te aposetolo Paulo e: “Eita râ vau e vi i te mau mea atoa ra.” (Korinetia 1, 6:12). Eita roa ˈtu oia e vaiiho i to ˈna mau hinaaro ia riro mai te hoê fatu ino e faatere mai ia ˈna. Eita roa ˈtu, ua papai oia e: “te moto nei ra vau i ta ˈu tino [e mau hinaaro o te tino nei], ia vi.” (Korinetia 1, 9:27). Te haavî mau râ oia ia ˈna iho. Na roto i te raveraa i te mau tutavaraa atoa e nehenehe i te taatoaraa ia matara mai i taua peu ra te faanavenaveraa i to ˈna iho melo taatiraa, noa ˈtu te rahi o to ˈna fifib.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i te Réveillez-vous! no te 8 no tetepa 1987.
b E faataa mai te tumu parau no te numera i mua nei mea nafea tatou e matara mai ai i teie peu.
[Hohoˈa i te api 20]
E riro te hiˈoraa ˈtu i te mau hohoˈa taiata ei “maa no te feruriraa” e no te reira te taata e tamau noa ˈi i te faanavenave i to ˈna iho melo taatiraa.