Te hoê ohipa e itehia i te mau vahi atoa
“I roto i te roaraa o te matahiti 1984, ua apitihia te mau parau ra ‘haapaoraa’ e ‘politita’ i roto i te mau parau apî o te ao nei. (...) [Ua riro] te epikopo anglican ra, o Desmond Tutu, ei taipe no te tatamaˈiraa e faataa ê nei i te Ekalesia e te Hau faatere, i nia i te tumu parau no te apartheid (te faataa-ê-raa i te mau nunaa) (...). I roto i te hoê pure ta ˈna i parau i roto i te hoê tairururaa [politita], ua faariro o Jerry Falwell, te taata aratai fondamentaliste no te pae rahi morare, i te peretiteni Reagan e te mono peretiteni George Bush, ei ‘mau mauhaa i faaohipahia e te Atua no te faatia faahou i te Fenua marite’.” — L’Encyclopédie britannique, Buka no te matahiti 1985.
“Mai te fenua Polonia e tae atu i te fenua Philipino (...) te faahapa tahaa nei te mau epikopo e te mau perepitero i te faatereraa o te fenua i reira ratou e ora ˈi. E ere noa te Ekalesia i te vahi i reira e haamorihia ˈi te Atua, te vahi atoa râ i reira e faaitoitohia ˈi te patoiraa.” — Glasgow Herald, 3 no tenuare 1985.
UA TAIO aˈena anei outou i teie mau huru tumu parau i roto i te mau vea? Oia mau paha, inaha, mea pinepine roa te haapaoraa e te politita i te anoihia i roto i te mau parau apî. Te manaˈo ra anei outou e e mea maitai te reira?
E parau mai paha vetahi pae e eita roa ˈtu ratou e paraparau no nia i te haapaoraa aore ra te politita. Noa ˈtu e tera to outou huru, e tia mau iho â ia ite outou i te ohipa e tupu ra i roto i te ao o te haapaoraa e o te politita e nafea te reira e riro atoa ˈi ei ohipa na outou. Hau atu, na roto i te hiˈopoaraa i ta te Bibilia e parau ra no nia i teie tumu parau, e ite atu outou e te parau nei te Atua no te faaôraa ˈtu te haapaoraa i roto i te politita e no te mau faahopearaa i muri iho.
Te hoê faaôraa i roto i te ohipa politita na te ao taatoa nei
A tahi, mea faufaa ia faataa tatou eaha mau na te parareraa o te faaôraa te haapaoraa i roto i te ohipa politita. No reira, a hiˈo na te tahi mau faataaraa apî:
◼ 21 no eperera 1986: “I te fenua Philipino, te fanaˈo ra te Ekalesia katolika i te hoê roo rahi no to ˈna tautururaa ia iriti i te toroa o te peretiteni i mahemo, o Ferdinand Marcos. I Afirika Apatoa, te faahapa nei te mau Ekalesia anglicane, méthodiste e katolika, e hia matahiti i teie nei, i te politita no te apartheid a te faatereraa. I te Fenua marite latino, i raro aˈe i te aratairaa o te ‘manaˈo tumu i te pae haapaoraa no nia i te faatiâmaraa’, ua faaô hohonu mau â te mau upoo faatere haapaoraa katolika ia ratou, i roto i te aroraa i te mau faatereraa tei parihia ei faatîtî i te feia veve.”
◼ 9 no mati 1986, Séoul (Repubilita no Korea): “I teie mahana, ua horoa te karatino Stephen Kim Sou Hwan, ekalesiatiko katolika tiaraa teitei roa ˈˈe no Korea apatoa, i to ˈna turu i te pupu patoi o te titau nei i te hoê taui-oioi-raa i te ture.”
◼ 18 no atete 1986: ‘Te taata e titau ra ia maitihia oia, o te hoê ïa orometua porotetani tei faatoroahia e e taata aro atoa hoi oia. Te aro nei oia no te iriti mai i to ˈna pupu mai roto mai i te rima o te feia modérés (no te pae au noa) ta ˈna e hiˈo ino nei. O vai te faahohoˈa nei i teie puai o te haaputapû ra e o te haaputuputu ra i te mau nahoa i roto i te mau maitiraa no te parahiraa peretiteni marite? E tano maitai teie faataaraa i na ekalesiatiko e piti ra: o Pat Robertson no te mau Républicains o te pae atau e o Jesse Jackson no te mau Démocrates o te pae aui.’ ‘No nia i te manuïa ta te feia titau i te maitiraa [no te pae a Robertson] e ite ra, ua haamata te hoê rata tei papaihia no te haapue mai i te tahi mau faufaa, na roto i teie mau parau: “Ua upootia te mau kerisetiano! (...) Auê ïa faateiteiraa no te Basileia e!”’
◼ 3 no tiurai 1986, Brasília (Fenua Beresilia): “Ua faaite aˈena mai te Ekalesia ia ˈna mai te taata faahapa i te faatereraa tivila, etaeta roa ˈˈe (...). No reira, te fifi faahou nei â te mau taairaa i rotopu i te Ekalesia e te Hau. Te faahapa nei te mau mana faatere i te mau perepitero e te faaetaeta nei ratou i te huiraatira o te fenua, i te tahi aˈe râ pae, te pari nei te tahi mau epikopo e te faaohipa ra te faatereraa ‘i te hamani-ino-raa e te pari haavare’.”
◼ 25 no setepa 1984: “I Irania, e tia te ayatollah Khomeyni no te mau puai mahometa chiites fondamentalistes. Te haapii nei oia e e tia i te Islam ia aratai i te mau ohipa o te fenua i te pae no te politita, no te faanavairaa faufaa e no te nuu.”
◼ 7 no eperera 1985: “Ia au i te hoê uiuiraa manaˈo tei ravehia no te Sunday Telegraph anaˈe iho, te manaˈo nei te hoê tuhaa rahi o te mau anglicans e e tia ia vai taa ê noa ta ratou Ekalesia i te politita.”
◼ 4 no atopa 1986: “Te turu nei te Ekalesia katolika no te fenua Mexique i te pupu patoi, o te haere noa ˈtura i te rahi, e te patoi ra i te mana e tia ra i roto i teie fenua. I te avae tiurai to te Ekalesia faaôraa ˈtu ia ˈna ma te itoito rahi, i nia i te tahua politita (...). Ua opua te mau epikopo e faaore i te mau pureraa o te sabati no te patoi i te mau raveraa i te pae maitiraa; ua tia maira râ te pâpa no te arai i te reira.”
◼ 6 no tiurai 1986, Washington (Fenua Marite): “Te faaohipa nei te feia toroa kerisetiano porotetani i ta ratou moni, te mau tiaturiraa faaroo e te mau mirioni melo no ta ratou Ekalesia no te aro atu i te pae no te mau ohipa o teie nei ao — e te rahi noa ˈtura to ratou ohiparaa i roto i te politita marite.”
Eaha te tumu o teie mau tupuraa?
Oia mau, aita hoê aˈe taata e nehenehe e patoi e te faaô hohonu nei iho â te haapaoraa i roto i te ohipa politita. Teie râ, eaha teie e turai nei i te mau tia haapaoraa ia faaô atu i roto i te mau ohipa politita? E nehenehe anei e ite i te manaˈo o te Atua no nia i teie huru faaôraa? Eaha te hopea o teie ohipa, e no te aha e ohipa atoa te reira na outou?
[Tumu parau tarenihia i te api 3]
“Te faatia-noa-hia ra te ohipa politita i roto i te Evanelia, ta [Peter-Hans Kolvenbach,] te tenerara o te Nuu a Iesu ïa i parau, (..) ua riri-aˈena-hia hoi oia e te Vaticana no te mea ua faaô rahi roa oia i roto i te mau ohipa politita.” — The Toronto Star, 31 no me 1986.