VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g87 8/1 api 16-17
  • Te anaanatae mai ra anei te Atua ia ˈu?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te anaanatae mai ra anei te Atua ia ˈu?
  • A ara mai na! 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te rave ra anei outou i te hoê taime no te anaanatae atu i te Atua?
  • ‘E faaroo noa mai anei te Atua ia ˈu?’
  • Ua pohe te hoê taata no outou
  • Ta te Atua e tiai ra ia tatou nei
  • O vai te Atua?
    Eaha ta te Bibilia e haapii mai?
  • Eaha te parau mau no nia i te Atua?
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • Te vai ra anei o te tâuˈa maira?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • E tiai mai Iehova ia outou
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
Ite hau atu â
A ara mai na! 1987
g87 8/1 api 16-17

Ia au i te Bibilia

Te anaanatae mai ra anei te Atua ia ˈu?

“MAI TE PEU te vai ra te Atua, aita oia e anaanatae maira ia tatou!” Aita anei outou i faaroo aˈenei i teie mau parau? Oia mau, te tiaturi nei te rahiraa o te taata e te vai ra te Atua, e rave rahi râ teie e manaˈo nei e aita paha to ˈna e taime no te haamanaˈo mai ia ratou.

Nafea tatou e papu ai e te tapitapi nei te Atua no tatou? Ma te here mau, ua horoa mai oia i te mau mea atoa, oia atoa hoi te ora. Ua horoa mai oia i te ravea e fanaˈo ai tatou i te maa, te pehe, te mau ohipa faahiahia o te natura, te noanoa o te mataˈi apî no nia mai i te mau mouˈa, te mau tauahiraa mǎrû a te taata herehia, te ata a te mau tamarii e te ataata mǎrû a te hoê aiû. No ǒ mai teie mau maitai atoa i te Atua ra. Auaa na ravea e pae o te tino nei ta ˈna i horoa maitai mai, tatou e nehenehe ai e tamata i teie mau faaoaoaraa atoa. — Iakobo 1:17.

I te tahi aˈe pae, ahiri e eita te Atua e tauˈa mai i te taata, no te aha ïa oia i haapapai ai i te Bibilia, o te horoa mai nei hoi e rave rahi mau aˈoraa e mau faaitoitoraa i te feia e taio ra i te reira, e e rave rahi mau faaiteraa no nia i te mau haerea e te mau huru ohiparaa? — Timoteo 2, 3:16, 17.

Te faataa nei te Bibilia e te anaanatae maira te Atua i te taata; oia atoa ïa te anaanatae maira oia ia outou. Te faaite maira ta ˈna Parau i papaihia nafea outou e aratai ai i te oraraa oaoa ˈˈe, e te utuafare fetii e te mau tamarii maitai aˈe. Oia mau, te faaite maira oia ia outou i te eˈa o te oaoa e te mauruuru. Te faataa ra oia no nia i te paari o te Atua e e faatupu oia i to outou faaroo i te rahi no nia i ta ˈna mau parau tapu. Te horoa mai nei oia i te hoê tiaturiraa mau no a muri aˈe. E manaˈo anei outou e no ǒ mai teie huru tauturu i te hoê taata o te ore roa e tauˈa mai ia outou?

I te tahi aˈe pae, e tia i te taata e tauˈa mai ia outou ia ohie i te haafatata ˈtu ia ˈna. Te reira mau anei te huru o te Atua? A feruri na no nia i teie mau parau a te mau papai bibilia: “A tamata na ia ite i te maitai o Iehova!” ta Davida ïa i papai. Ua horoa mai te pǐpǐ ra o Iakobo i teie aˈoraa: “E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na.” I te pae hopea, ua faataa te aposetolo Paulo e ua hamani te Atua i te taata “ia imi ratou i te Fatu, peneiaˈe o te perehahu atu ratou ia ˈna e itea ˈtu, aita râ oia i atea ê atu ia tatou atoa nei”. — Salamo 34:8; Iakobo 4:8; Ohipa 17:24-27.

Te rave ra anei outou i te hoê taime no te anaanatae atu i te Atua?

E ere anei te mau irava i faahitihia i nia ˈˈe i te mea faahiahia? Te faaite nei te reira e e mea fatata roa te Atua ia tatou nei e te tapitapi nei oia no tatou, e tia atoa râ ia tatou ia rave i te hoê taime no te atuatu i te mau taairaa maitai e oia. E titau mai te reira ia faaitoito tatou e ia haamata tatou i te tahi mau mea.

Ua parau hoi o Iesu e: “E ani, (...) e imi, (...) e patoto atu, e iritihia mai te opani ia outou.” Ua faataa oia e ia ani mai ta outou tamaiti i te faraoa ia outou, eita outou e horoa ˈtu i te hoê ofai; aore ra ia ani mai oia i te hoê iˈa, eita outou e horoa ˈtu i te hoê ophi. Ua parau faahou aˈera Iesu e: “E te tia na ia outou, ino noa ˈi, ia horoa i te mea maitai na ta outou mau tamarii, a tae ai hoi i to outou Metua i te ao ra i te horoa i te mea maitai i te feia i ani atu ia ˈna ra?” — Mataio 7:7-11.

A feruri na no nia i ta Iesu i hinaaro na e parau i reira: Mai te peu e e imi outou i te haamaitairaa a te Atua, e anaanatae rahi mai oia ia outou i te tahi mau metua i ta ratou iho mau tamarii!

‘E faaroo noa mai anei te Atua ia ˈu?’

Ua rave paha te tahi mau taata i te mau ohipa ino roa, i mua i te aro o te Atua e i mua i te aro o te taata. E parau paha ïa ratou e: ‘Eita roa ˈtu te Atua e faaroo mai i te hoê taata mai ia ˈu nei!’

Teie râ hoi, e nehenehe te reira huru taata e rave i te hoê ohipa. E nehenehe ratou e taui. Te parau nei te Bibilia e: “E faarue te paieti ore i to ˈna haerea; e te taata parau-tia ore i to ˈna manaˈo: a hoˈi ai oia ia Iehova, e na ˈna oia e aroha mai; e hoˈi i to tatou Atua, te rahi ra hoi ia ˈna te faaore i te hara!” — Isaia 55:7.

Te parau nei te Bibilia no nia e rave rahi mau ohipa ino o ta tatou paha i rave na. Te parau nei oia e: “E ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia, e te eiâ, e te nounou taoˈa, e te taero ava, e te faaino, e te haru e ore anaˈe ïa e parahi i te basileia o te Atua. Mai te reira hoi te hoê pae o outou na.” Ua taui râ hoi taua mau taata ra. Ua faarue ratou i to ratou oraraa tahito. Ua fariu mai ratou, ua horoihia, ua faatiahia e “ua tiahia (...) i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te Varua o to tatou Atua”. Te vai mau ra ïa te hoê tiaturiraa no te feia atoa e hinaaro mau ra ia anaanatae mai te Atua ia ratou. — Korinetia 1, 6:9-11.

Ua pohe te hoê taata no outou

Teie râ, te vai ra te hoê haapapuraa rahi roa ˈtu â e te tapitapi nei te Atua no te taata tataitahi, oia atoa ïa no outou: Ua tono mai oia i te fenua nei, i te taata here-roa-hia e oia, ia horoa oia i to ˈna ora ei hoo i te feia e farii maite atu i te reira faanahonahoraa. Te parau nei te mau Papai e: “Ua faarahi râ te Atua i to ˈna aroha ia tatou nei, i te mea te vai taata hara noa nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou nei.” — Roma 5:8.

Te faaite mau ra anei tatou i te aau mehara no teie tapao aroha faahiahia mau? Te feruri ra anei tatou e faaite atu i to tatou mauruuru i te Atua te anaanatae rahi mai nei ia tatou? E te rave ra anei tatou i te hoê taime no te paraparau ia vetahi ê no nia ia ˈna? — Ioane 1, 4:16, 19.

Ta te Atua e tiai ra ia tatou nei

Te faaite ra te mau irava bibilia i faahitihia i nia ˈˈe e mea fatata roa te Atua ia tatou, e te tiai ra râ oia ia faaitoito tatou. Te aˈo maira taua mau irava ra ia tatou ia rave i te hoê ohipa, ia ‘tamata’, ia “imi”, ia “ani”, e ia “patoto”. Te taata o te na reira mau ra, te faaite ra ïa i te rû i te rave i te ohipa, i te hinaaro mau, i te aau mehara e te faaroo.

Te aˈo mai nei te Atua ia tatou ia heheu i te mau Papai, ia haapii no nia ia ˈna, ia faaau i to tatou oraraa i nia i to ˈna mau haerea, ia farii i te Tamaiti ei Taraehara no tatou e ia auraro i te mau faanahonahoraa ta ˈna i rave no to tatou nei ora. Ia faaitoito outou i te na reira, e ite mai outou e te anaanatae mau maira te Atua ia outou.

[Hohoˈa i te api 16]

Te rave nei te Atua i te hoê taime no te anaanatae mai ia outou. Te rave ra anei outou i te hoê taime no te anaanatae atu ia ˈna

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono