Te mau haapiiraa teitei — E aratai te reira i hea?
A TAU matahiti i teie nei, ua papai te papai vea ra o Bill Reel no te Daily News, te hoê vea no New York, i te hoê tumu parau i reira to ˈna faaite-papu-raa i te tahi mau parau no nia i te mau haapiiraa teitei.
“Eaha ta outou i haapii i roto e maha matahiti haapiiraa tuatoru? ta ˈna ïa i ani. Eiaha e inoino mai, aita to outou ite i rahi. A! mea ite maitai paha outou no nia i te mau rohipehe no te pae o te here morohi, te feia peni hohoˈa no te Renaissance, te informatique (te pae o te mau matini aravihi) aore ra te mau ite aravihi i te pae numeraraa. Maitai ïa e ua navai to outou ite no te imi i to outou oraraa. (...) Aita hoê aˈe taata e ite i te mau mea atoa i te 22raa o to ˈna matahiti. Aitâ outou i ora maoro atura. Inaha, e noaa te paari na roto i te roaraa o te mau matahiti. A faahaehaa noa na ia outou iho.
“Ua noaa ia outou te hoê parau tuite no te haapiiraa tuatoru e te feruriruri nei outou no nia i to outou oraraa no muri aˈe. Teie râ, eita te rahiraa o to outou mau hinaaro e tupu. Eita vau e hinaaro e haaparuparu ia outou, ia ite râ outou i te mea mau: Ia noaa ia outou te mau taoˈa ta outou i hinaaro, mai te peu noa ˈtu e e noaa ia outou, e ia raeahia ia outou te mau tapao ta outou i faaoti, mai te peu noa ˈtu e e raeahia ia outou, eita outou e oaoa. Oia mau, i te taime outou e manaˈo ai e ua manuïa outou, e ite atu outou i te ereraa eiaha râ i te taoˈaraahia, i te paruparu eiaha râ i te oaoa, i te haapeapearaa eiaha râ i te hau.”
Ma te faahiti i te parau no te mau faahemaraa i te pae nounou taoˈa ta te mau taurearea tei haere i te haapiiraa teitei e faaruru nei, ua faaite mai o Bill Reel e “ua î roa te mau vea atoa i hamanihia no te mau taurearea Marite aravihi, e te taoˈa rahi no roto mai i te mau utuafare fetii fanaˈo maitai i te oraraa — oia hoi outou — i te mau faaiteiteraa no nia i te mau pereoo faatitiauaraa, te mau uaina au maitai, te mau ahu nehenehe roa, te mau faataˈiraa pehe e te mau monoi rapaauraa i te iri. Te hinaaro nei te mau vea huru rau e aratô ia outou i roto i te ohipa arapoa-nui mau ore na roto i te hooraa i te taoˈa ma te faaiteite maitai. E tutava maite ratou i te turai ia outou ia hoo oioi mai outou i te mea ta outou e hinaaro ra. E tamata ratou i te faaore i roto i to outou feruriraa o te nehenehe e ume ohie noa, i te taa-ê-raa e vai ra i roto i te mea titau-mau-hia e te mea hinaaro-noa-hia.
“E rave rahi i roto ia outou o te hema ˈtu i teie feia aratô aravihi oia hoi te mau vea huru rau o te ite maite nafea ia faaohipa i to outou mau paruparu (...). Eita roa outou e oaoa i te mau taoˈa e huti ohie noa i te manaˈo ta outou e hoo mai. E poihâ mau ore te hinaaroraa e hoo mai i te mau taoˈa e e faaino te reira ia outou.”