VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g85 8/12 api 22-23
  • Te mau faatereraa: E mea faufaa anei?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau faatereraa: E mea faufaa anei?
  • A ara mai na! 1985
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Te senekele aimarôraa o te mau manaˈo politita”
  • Tuhaa 7: Te maimiraa politita ia itea mai te Hau faahiahia roa ˈˈe
    A ara mai na! 1990
  • Tuhaa 4: “Matou, te nunaa”
    A ara mai na! 1990
  • Mea titau-mau-hia anei te mau faatereraa?
    A ara mai na! 1990
  • Tuhaa 3: Te ‘faatereraa a te feia aravihi roa ˈˈe’—Mea aravihi mau anei?
    A ara mai na! 1990
Ite hau atu â
A ara mai na! 1985
g85 8/12 api 22-23

Te mau faatereraa: E mea faufaa anei?

NOA ˈTU e eaha te fenua e orahia ra e outou, te vai ra to te huitaata nei hoê auraa amui: oia hoi, tei raro aˈe tatou i te hoê faatereraa. Noa ˈtu e te farii nei outou aore aita i te ohipa a ta outou faatereraa, e taa paha ia outou e: e mea faufaa te hoê faatereraa.

No te aha râ? Eaha te mau tumu i riro ai te mau faatereraa ei ohipa faufaa i roto i te oraraa o te huitaata e fea tausani matahiti i teie nei? Eaha te mau huru faatereraa e vai nei? Eaha ta ratou mau maitai e horoa mai na outou i nia i to outou tiaraa taata hoê, noa ˈtu e aita outou e au ra i ta ratou politita?

I to te taata iho râ maitiraa i te ora i roto i te mau oire i tupu mai ai te hinaaro i te hoê mana politita. E tia i te oraraa oire ia faatere-amui-hia no te maitai o te taatoaraa. No reira, te parau ra e ‘politita’ no roto mai ïa i te parau heleni ra polis, oia hoi te auraa ‘oire’ e te iˈoa ra politikos, ‘no te oire’. Oia mau, ua vai aˈena te hinaaro i te tahi huru faatereraa i roto i te mau totaiete tahito aˈe i to te mau Oire Hau no Heleni tahito. E fea rahiraa tausani matahiti, to Sumer, to Aiphiti, to Iseraela e to Babulonia vairaa i raro aˈe i te mau huru faatereraa taa ê atoa. — Exodo 18:13-27.

Tera râ, mea papu e i roto ia Heleni tahito, tei parau-pinepine-hia e oia te pû no te demotaratia, i haamata ai te philosopho politita i te faaite-maramarama-raahia e i itehia mai ai te mau manaˈo apî. Ua aimarô te mau philosopho mai ia Platon e o Aristote no nia i te mau maitai o te mau amuiraa politita taa ê. Ia au i te manaˈo o Aristote, ua riro te politita ei maimiraa aravihi no te oaoaraa o te taatoaraa. Ua tiaturi oia e te ohipa a te Hau o te haamauraa ïa i te hoê totaiete taata e ohipa ra no te faaoaoa i te rahiraa o te taata. Te itehia ra te tahi mau tuhaa o teie huru manaˈo i roto i te mau rahiraa faatereraa atoa, no te mea te hamani ra ratou i te mau ohipa e te mau fare ohiparaa ei maitai no te taatoa o te taata: te purumu, te fare haapiiraa, te taoˈa materia na te taatoa, te mutoi e te fare haavaraa, no te faahiti-noa-raa i te tahi mau ohipa.

E fea rahiraa tausani matahiti, to te mau taata tamata-noa-raa i te mau huru faatereraa atoa e philosopho politita, mai te mau faatereraa arii (tei mono-pinepine-hia e te repubilita) tae roa mai i te mau huru demotaratia taa ê atoa (tei manaˈohia e na te nunaa iho e faatere ra), e tae atu i te mau pupu politita e rave rau e te mau taata haavi. (No te haapapuraa i teie parau, a hiˈo i te tabula i te api 23.) Mai te matahiti 1917, o tatou tei ite i te maraaraa mai te communisme, te fachisme e te national-socialisme (te pupu nazi i Helemani).

“Te senekele aimarôraa o te mau manaˈo politita”

Te haapii mai nei te Aamu o te XXraa o te senekele ia tatou e e mea rahi te huru faatereraa i tamatahia. I roto i ta ˈna buka Te mau manaˈo i aimarôhia (beretane), ua papai te orometua haapii ra o Burns e: “Mea papu maitai e, e faariro te mau papai aamu no ananahi i te XXraa o te senekele mai te hoê o te mau tau fifi roa ˈˈe o te aamu no te huitaata nei. Ma te papu maitai e e imi ratou i te hoê parau papu no te faataaraa ia ˈna e peneiaˈe e topa ratou i te iˈoa ra te senekele aroraa o te ao atoa nei, te senekele orureraa hau e patoiraa orureraa hau, te senekele aimarôraa i te mau manaˈo politita, aore ra te senekele o te hopea.”

Ua ite-papu-hia ra e aitâ te hoê aˈe amuiraa i faatupu atura i te hoê faatereraa o te nehenehe e faaoaoa i te mau taata atoa. Ua ravai anei no te parauraa e aita te mau amuiraa politita i manuïa? Eita atoa. E rave rahi te mau taata no to ratou manaˈo etaeta aore ra miimii no reira ïa o to ratou anaˈe iho te mau manaˈo te nehenehe e faaoaoa ia ratou. E e nehenehe ïa te reira e au-ore-hia e te rahiraa. No reira, e nafea tatou ia taa papu e e horoa mai anei te hoê huru faatereraa aore ra huru manaˈo politita i te pahonoraa tia maitai i te mau hinaaro o te mau taata nei?

Ua faaite o Iesu Mesia i te hoê ture o te nehenehe atoa e faaohipahia i nia i te politita: “E faahotu mai te mau raau maitatai atoa i te huero maitai, e te mau raau iino ra, e faahotu mai ïa i te huero ino (...). E ite hoi outou ia ratou i ta ratou e faahotu mai.” (Mataio 7:17-20). A faaohipa anaˈe na ïa i teie ture i nia i te mau amuiraa politita o te XXraa o te senekele ia ite tatou e eaha te huru faatereraa maitai aˈe no te huitaata nei.

[Tumu parau tarenihia i te api 23]

Te mau amuiraa politita e rave rau

No roto mai teie mau haapapuraa i muri nei i te mau titionare na roto i te reo farani, mai te Robert, Larousse, Hachette e te Flammarion.

Anarchie: aita e faatereraa; te amuiraa politita aore ra te totiare aita te taata i raro aˈe i te hoê faatereraa.

Aristocratie: Faatereraa politita i reira na te hoê noa pupu iti taata tiaraa teitei aore ra opu hui mana e faatere.

Autocratie: Te hoê huru faatereraa e na te arii iho e faatere ma te taotia-ore-hia.

Capitalisme: Te faanahoraa no te faahoturaa i te faufaa tei haamauhia i nia i te mau hamaniraa tauihaa rarahi e te tiamâraa no te hoo.

Communisme: Faanahoraa totiare tei ite-papu-hia na roto i te amuiraa i te mau maitai atoa e aita te taata e fatu i te fenua.

Démocratie: Faatereraa a te nunaa iho. Huru faatereraa e na te nunaa iho e maiti i te feia faatere.

Fascisme: Faanahoraa i haamauhia i nia i te haavîraa a te hoê anaˈe pupu, te faahanahanaraa i te here aiˈa e te haapiiraa i nia i te mau pupu rave ohipa amui.

Féodalité: Huru faanahoraa politita e totiare (...) i reira e horoa te hoê taata mana i te fenua na tei faahanahana e tavini ia ˈna.

Monarchie: Faanahoraa politita na te arii e faatere i te Hau aore ra na te hoê huaai a te emepera.

Nazisme: National-socialisme. Politita i haamauhia e Hitler e na te hau e faatere i te faanavairaa faufaa, e e mea teitei aˈe te tahi huru iri e e tia ia faaaanohia te otia fenua.

Oligarchie: Faanahoraa politita e na te hoê pupu iti taata e faatere, na te tahi utuafare, na te hoê pupu nainai e te ona.

Ploutocratie: Faatereraa a te feia moni.

Repubilita: Huru faatereraa eita te mana faatere e tapeahia e te hoê anaˈe taata, e i reira eita te Raatira e faatere i te hau no roto i te anairaa fetii.

Socialisme: Faatereraa i te pae faanavairaa faufaa e politita o te opua ra e eiaha faahou te taata e fatu i te mau ravea faahoturaa i te mau taoˈa e na te hau râ te reira. Ia au i te manaˈo marxiste, e tupu mai te socialisme i muri aˈe i te faaoreraahia te capitalisme, hou râ te haamauraahia te communisme.

Théocratie: Faatereraa e faaohipahia e te hoê atua; faatereraa na te mau tahuˈa e faatere i nia i te iˈoa o te Atua.

Totalitarisme: Faanahoraa e titau ra, ia tavini te huiraatira taatoa i te hoê hau haavî e ma te ore roa e farii i te patoiraa noa ˈtu ua tia i te ture.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono