3-9 NO ATETE 2026
HIMENE 113 Fanaˈo tatou i te hau
A faatura i ta vetahi ê mau faaotiraa
“Eiaha . . . e faahapa ia ˈna no to ˈna mau manaˈo.”—ROMA 14:1.
MANAˈO FAUFAA
E nafea ia faatura i to tatou mau taeae e tuahine noa ˈtu aita tatou e afaro ra i ta ratou mau faaotiraa?
1-2. No te aha eita ta tatou mau faaotiraa e tuati i ta te tahi atu mau Kerisetiano?
UA HAAVA aˈena anei te hoê taata ia oe no te tahi faaotiraa ta oe i rave? E oe, ua na reira atoa anei oe i nia i te hoê taeae?a Eita e ore, ua farerei tatou i teie tupuraa.
2 Eita tatou e maere mai te peu aita ta tatou mau faaotiraa e tuati ra i ta te mau taeae e tuahine. No te aha? No te mea mea taa ê tatou pauroa. E manaˈo ê ïa to teie e to te tahi atu. Tei te huru atoa o to tatou oraraa na mua ˈˈe, ihea tatou i te paariraa mai, to tatou taˈere, aore ra ta tatou i faaruru na. Eiaha râ tatou ia vaiiho i teie mau taa-ê-raa ia tuino i te hau e te auhoêraa o te amuiraa.—Eph. 4:3.
3. Eaha paha te tumu aita tatou e afaro ra i te faaotiraa a te hoê taeae?
3 Ia ore tatou ia afaro i te faaotiraa a te hoê taeae, e hinaaro tatou e faataui i to ˈna manaˈo aore ra e parau tatou ia vetahi ê te haapeapea ra tatou no ˈna. Papu, e manaˈo maitai to tatou. Mea here na tatou i to tatou mau taeae e tuahine, hinaaro atoa tatou ia oaoa ratou. (Mas. 17:17) Eita tatou e hinaaro ia tatarahapa ratou i muri mai aore ra ia fifihia ratou i te pae varua.
4-5. E nafea tatou mai te peu mea taa ê te faaotiraa a te hoê taeae i ta tatou e rave?
4 Mea tano anei ia parau roa ˈtu tatou e ere mea maitai te faaotiraa ta ˈna e rave ra? E piti huru. Mai te peu ua ite tatou te ofati ra o ˈna i te hoê ture Bibilia, e tauturu tatou ia ˈna ia taa e ere mea tano teie opuaraa ta ˈna. (Mas. 27:5, 6) E mai te peu aita o ˈna e ofati ra i te tahi ture a te Atua? Mea taa ê paha ta ˈna faaotiraa i ta tatou e rave i roto i tera tupuraa. E nafea tatou? Na te irava tumu ïa e pahono mai. Te na ôhia ra: “Eiaha . . . e faahapa ia ˈna no to ˈna mau manaˈo.”—Roma 14:1.
5 I te tahi taime, eita e haere ia tatou ia faatura i to ˈna manaˈo. I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou no te aha mea faufaa ia faatura i ta vetahi ê mau faaotiraa, e e nafea ia na reira. E hiˈo mai râ tatou na mua i te tahi mau tupuraa e faahapa ˈi tatou i te mau taeae e tuahine.
EAHA TE TAHI MAU TUPURAA E FAAHAPA ˈI TATOU IA VETAHI Ê?
6-7. A faahiti na i te mau tupuraa e nehenehe ai tatou e faahapa i ta vetahi ê mau faaotiraa.
6 Mai tei faahitihia, tei te huru o to tatou oraraa na mua ˈˈe e rave ai tatou i te tahi faaotiraa. Teie te tahi mau hiˈoraa. Tupuraa no 1: Hou a haapii ai i te Bibilia, ua paari te hoê taeae e te hoê papa inu ava. I te hoê tamaaraa, e ite o ˈna i te mau taeae e inu ra. E inoino roa o ˈna a parau roa ˈtu ai mea ino ta ratou e rave nei. Tupuraa no 2: Ua ora te maˈi ino mau o te hoê tuahine. I muri iho, e faaroo o ˈna hoê â maˈi to te tahi atu tuahine. Hinaaro atura o ˈna e tauturu i to ˈna hoa, ma te faahepo roa ˈtu ia faaohipa i te hoê ravea rapaauraa taa maitai. E parau atoa o ˈna eaha te maa e tano ia amu e te raau e tano ia inu. Tupuraa no 3: Hou a riro ai ei Ite no Iehova, no roto mai te hoê taeae i te haapaoraa hape. Mea au ore na ˈna to ˈna oraraa na mua ˈˈe. Huru ê roa ïa o ˈna i te faarooraa ˈtu ua tomo te hoê hoa Kerisetiano i roto i te fare pure no te hoê hunaraa maˈi.b
7 Tupuraa no 4: Ua paari te hoê taeae i te hoê tau e ere mea tano ia vaiiho te mau tane ia tupu to ratou huruhuru taa aore ra ia oomo te mau vahine i te piripou avae roa no te putuputuraa. Noa ˈtu te mau aratairaa apî no nia i te reira, e onoono o ˈna i te parau i te tahi atu mau Kerisetiano ia hahu te mau taeae i to ratou huruhuru taa aore ra ia oomo te mau tuahine i te ahu roa. Tupuraa no 5: Ua matau te hoê matahiapo i te tahi taeae tei haere i te haapiiraa teitei. I muri mai râ, ua faarue roa oia i te parau mau. I teie nei, te vai ra te hoê taeae apî i roto i ta ˈna amuiraa e te opua atoa ra o ˈna e haere i te haapiiraa teitei. Haapeapea roa teie matahiapo no teie taeae apî. Ua farerei ïa oia ia ˈna e to ˈna na metua no te faataui i to ratou manaˈo.
8. (1) No te aha te hoê metua e hiˈo ino ai i te tahi atu mau metua? (2) Eaha râ te nehenehe e tupu i roto i te amuiraa?
8 A hiˈo na i teie tupuraa o te haapeapea nei i te mau metua. Tupuraa no 6: Ei metua, te faaitoito nei oe i te aupuru i ta oe tamarii ma te haapii atu i “te aˈo e te faaararaa a Iehova.” (Eph. 6:4) Tera râ, e au ra e mea etaeta rii oe i te tahi mau metua Kerisetiano. Ei hiˈoraa, eita ratou e riri ia hoˈi mai ta ratou mau tamarii i te fare i te maororaa po. E faatia ratou ia hauti te mau tamarii i te hauti video aita e haavîraa uˈana to roto, a hoo roa ˈtu ai i te vini na ratou noa ˈtu e tamarii noa â. Ei faahopearaa, e na ô mai paha ta oe tamarii: “Eˈha oe mai tera ˈi? A hiˈo paˈi te mau metua o to ˈu mau hoa, e ere ratou mai ia oe.” E riri roa oe i teie parau, e hiˈo ino atoa paha oe i te tahi atu mau metua. Papu, eita tatou e afaro i te mau faaotiraa atoa a te hoê Kerisetiano, inaha mea taa ê to tatou manaˈo e to ˈna. E faahapa paha tatou i ta ˈna e hoo mai, i te rahiraa taime o ˈna e reva ˈi, e te mau faaanaanataeraa ta ˈna e maiti. Eiaha râ tatou ia vaiiho i teie mau manaˈo ia tuino i te auhoêraa o te amuiraa.
9. Ia haamanaˈo tatou i te aha? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
9 E ere hoê â faaotiraa ta tatou pauroa e rave. (Roma 14:5) Parau mau, e titauhia ia faaite te mau Kerisetiano atoa i “te manaˈo hoê” no nia i te mau ture aveia a Iehova. E ere râ hoê â faaotiraa ta ratou e rave i roto i te tahi mau tuhaa o te oraraa. (Kor. 2, 13:11) No te taa maitai i teie parau e rave mai tatou i te hoê hiˈoraa. E au ta tatou mau faaotiraa i te tereraa ta tatou e maiti no te haere i te hoê vahi. E rave rahi ravea aore ra purumu no te tapae i reira. Na tatou tataitahi ïa e maiti te mea e tano no tatou, ia au i to tatou manaˈo. Hoê â huru no te mau faaotiraa i roto i te tahi mau tuhaa. Hoê â fa ta tatou, oia hoi e faaoaoa ia Iehova. E ere râ hoê â faaotiraa ta tatou e rave. Eiaha ïa tatou e haava i te mau faaotiraa a vetahi ê.—Mat. 7:1; Tes. 1, 4:11.
E rave rahi purumu no te haere i te hoê vahi, mea taa ê râ ta te ratere tataitahi e maiti. Hoê â huru no tatou. Mea taa ê ta tatou e faaoti i te tahi atu (A hiˈo i te paratarafa 9)
NO TE AHA MEA FAUFAA IA FAATURA I TA VETAHI Ê MAU FAAOTIRAA?
10. Ia au i te Iakobo 4:12, eiaha tatou e haava ia vetahi ê, no te aha?
10 Te faaite mai ra te Bibilia no te aha mea faufaa ia faatura tatou i te mau faaotiraa a vetahi ê. Teie te tahi tumu: E ere na tatou teie hopoia e haava ia vetahi ê. (A taio i te Iakobo 4:12.) O Iehova te Iriti ture e te Haava o te ao taatoa. O ˈna anaˈe ïa te nehenehe e haamau i te mau ture aveia e te mau faatureraa o te oraraa. Te auraa, e ere tei ia tatou ra te parau o te mau faaotiraa a to tatou mau taeae e tuahine. E amo tatou tataitahi i ta tatou iho hopoia i mua ia Iehova. (Roma 14:10) Eiaha ïa tatou e haava aore ra e faahapa i ta vetahi ê mau faaotiraa.c
11. E nafea tatou ia paruru i te auhoêraa o te amuiraa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
11 Hinaaro Iehova ia vai hoê noa ta ˈna mau tavini, noa ˈtu mea taa ê ratou pauroa. Mea here na Iehova te mau huru taata atoa. Te itehia ra teie huru to ˈna i roto i te mau mea ta ˈna i poiete. Ei hiˈoraa, i nia i te hoê tumu raau e ere hoê â huru to e piti rauere. Ia hiˈo tatou i te huitaata, ua rau atoa te huru. Ia faaauhia e piti taata i roto i na vaˈu miria i te fenua nei, e ere hoê â hohoˈa to raua. E ere atoa hoê â huru to raua. Hoê â anei tatou pauroa i roto i te amuiraa? Eita, e ere tera ta Iehova e hinaaro ra. Te mea noa ta ˈna e titau ra, ia vai hau tatou. E haafaufaa anaˈe ïa i te hau e te auhoêraa i roto i te amuiraa ma te farii e mea taa ê tatou paatoa.—Roma 14:19.
Ua rau te huru o te taata ta Iehova i poiete. Te mea noa ta ˈna e hinaaro, ia vai hoê tatou (A hiˈo i te paratarafa 1)
E NAFEA IA FAATURA I TO VETAHI Ê MANAˈO?
12-13. Ia manaˈo tatou e te rave nei te hoê taeae aore ra tuahine i te hara, ia haamanaˈo tatou i te aha? (Galatia 6:1; a hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia “Aita anaˈe oe e afaro ra.”)
12 Ia rave vetahi ê i ta ratou iho mau faaotiraa. A ui ia oe iho: ‘Ua hara anei teie taeae? Aore ra aita vau e afaro ra i ta ˈna i rave no te mea noa e ere hoê â manaˈo to mâua?’ Mai te peu ua ofati o ˈna i te hoê ture a te Atua, a feruri na: ‘Mea tano anei na ˈu e paraparau ia ˈna aore ra mea au aˈe na te tahi atu?’ Mai te peu mea tano na oe e farerei ia ˈna, a tauturu ïa i to oe taeae. Ia na reira râ oe ma te mǎrû. (A taio i te Galatia 6:1.) Tera râ, te rahiraa o te taime aita e faufaa ia tapae roa i tera faito. Inaha, aita paha teie taeae i hara. Ua rave noa o ˈna i te hoê faaotiraa ê atu i ta oe e faaoti i roto i tera tupuraa. No reira, eiaha e faahapa ia ˈna aore ra e faaino i ta ˈna faaotiraa. Eiaha atoa e haava ia ˈna, inaha e amo te taata tataitahi i ta ˈna iho hopoia.—Roma 14:2-4.
13 A feruri na i teie tupuraa. E haere oe e tamaa na muri i te hoê hoa. E rave oe i te maa ta oe e au. E faahepo râ anei oe ia ˈna ia amu atoa i teie maa? Eita. E vaiiho oe ia ˈna ia maiti i te maa ta ˈna e hinaaro. E ere hoi te ohipa na oe te maa ta ˈna e amu. E mai te peu e na reira o ˈna i nia ia oe, mauruuru anei oe? Eita. Hoê â huru ïa no ta vetahi ê mau faaotiraa. E faatura tatou ia ratou e ta ratou e faaoti ma te ore e onoono i nia i to tatou manaˈo.
14. E nafea oe ia paruru i te auhoêraa o te amuiraa? (Korinetia 1, 8:12, 13)
14 Ia rave oe i ta oe iho mau faaotiraa. E nafea oe ia paruru i te auhoêraa o te amuiraa? Ma te haapao ïa ia ore hoê ia turori no ta oe mau faaotiraa. (A taio i te Korinetia 1, 8:12, 13.) I te tahi taime, ua papu ia oe mea maitai teie faaotiraa ta oe e rave nei. E nafea râ mai te peu e huru ê te hoê taeae?d (Kor. 1, 10:23, 24) I roto i tera tupuraa, e puta mai paha te manaˈo: ‘Eˈha? Ohipa vau ïa. Faaoti vau mai ta ˈu e hinaaro.’ Eiaha! Ia ineine râ oe i te tuu i te hiti te mea ta oe e au no to oe taeae. (Roma 15:1) Aita anei tatou i parau e titauhia ia faatura vetahi ê i ta tatou mau faaotiraa, aita anaˈe te hoê ture Bibilia i ofatihia? Oia. Ia faatura mai ïa ratou i ta tatou e faaoti, mai ia tatou e faatura nei ia ratou. Mea faufaa atoa râ ia haamanaˈo i te Roma 12:18. Te na ôhia ra: “A tutava i te rave i te mea e tia ia outou tataitahi no te parahi hau noa e te taata atoa.” No reira, e imi tatou i te mau ravea atoa ia vai noa te hau i rotopu ia tatou pauroa e ia ore e faaturori ia vetahi ê.
15. E nafea te mau matahiapo ia haapao ia vai hoê noa te amuiraa? (Korinetia 1, 4:6)
15 E faatura te mau matahiapo i ta vetahi ê mau faaotiraa. E haapao ratou ia vai hoê noa te amuiraa ma te ore e haamau i te mau faatureraa i roto i te mau tupuraa e vaiihohia na te Kerisetiano tataitahi e faaoti. Eita atoa ratou e “na nia ˈtu i tei papaihia” i roto i te Bibilia. (A taio i te Korinetia 1, 4:6.) Te auraa, eita ratou e parau i te tahi mea aita e tuati ra i tei haapiihia i roto i ta tatou mau papai. Ia ani te hoê Kerisetiano i te tauturu, e ara te mau matahiapo ia horoa ratou i te aˈoraa. Eita ratou e horoa i to ratou iho manaˈo, e faaite noa râ ratou i ta te Bibilia e parau ra.—Isa. 48:17, 18.
16. E nafea te hoê matahiapo ia faatura i te mau faaotiraa a te tino matahiapo?
16 E faatura atoa te hoê matahiapo i te mau faaotiraa a te tino matahiapo. Ua faaotihia te pure no te ani i te varua moˈa, ua hiˈopoahia e ua faaohipahia te mau aratairaa Bibilia. I reira ïa ratou e rave ai i te hoê faaotiraa. Ia turu ïa te matahiapo tataitahi i teie faaotiraa ravehia noa ˈtu aita to ˈna manaˈo i fariihia. (Eph. 5:17) E ara atoa te mau matahiapo ia pee maite i te mau aratairaa Bibilia ma te ore e imi i te ravea ia tuati te reira i to ratou manaˈo. Ei hiˈoraa, eita te hoê matahiapo e faaohipa hoê noa pereota i roto i ta tatou mau papai no te turu i to ˈna iho manaˈo.
17. Eaha te mau maitai ia faatura tatou i te mau faaotiraa a vetahi ê?
17 Mai ta tatou i ite mai, mea taa ê tatou. Mea taa ê to tatou mau manaˈo e te mea ta tatou e au. Ua rau te huru i roto i ta Iehova faanahonahoraa e mea au roa! Aita e hiˈoraa nohea mai oe aore ra to oe huru, e oaoa oe i roto i ta oe amuiraa. Eiaha ïa e vaiiho i teie mau taa-ê-raa ia tuino i te hau i rotopu ia tatou. Eiaha atoa ia faaturori ia vetahi ê. E faatura râ tatou i ta ratou mau faaotiraa. Ia na reira tatou, e haamaitaihia tatou. Oia mau, e fanaˈo tatou i te hau e te auhoêraa i roto i ta tatou amuiraa.—Sal. 133:1; Mat. 5:9.
HIMENE 89 E haamaitaihia tei haapao
a E tano atoa teie parau no te mau tuahine.
b E titauhia ia hiˈopoa te hoê Kerisetiano i te tahi mau tuhaa hou a faaoti ai e tomo anei o ˈna i roto i te hoê fare pure no te tahi faaipoiporaa aore ra hunaraa maˈi. A hiˈo i te “Mau uiraa a te feia taio” o Te Pare Tiairaa o te 15 no Me 2002.
c I te tahi taime, e haava te mau matahiapo i te feia rave hara tei ofati i te mau ture Bibilia. E haamanaˈo râ ratou e haava ratou no Iehova. E turui noa ïa ratou i nia i te Bibilia, eiaha râ i nia i to ratou manaˈo.—A hiˈo atoa i te Paraleipomeno 2, 19:6.
d No te tahi mau hiˈoraa, a hiˈo i te haapiiraa 35 numera 5 o te buka Ia ora oe e a muri noa ˈtu!