Ua ite anei oe?
Mea nafea te mau tahuˈa i te faarueraa i te toto o te mau animara ta ratou i pûpû ei tusia i nia i te fata o te hiero i Ierusalema?
PAUROA te matahiti, i pûpû na te mau tahuˈa i Iseraela i tahito ra e tausani tusia animara i nia i te fata o te hiero. Ua papai te hoê taata tuatapapa aamu ati Iuda, o Josèphe te iˈoa, hau i te 250 000 fanauˈa mamoe tei tupaihia no te pûpû ei tusia i te oroa Pasa. E tǎne toto ïa tei haamaniihia. (Lev. 1:10, 11; Num. 28:16, 19) Teie râ, ihea te faarueraahia tera rahiraa toto?
Ua itehia mai e te mau ihipǎpǎ te tahi ravea faarueraa pape era aˈe te rahi i roto i te hiero o Heroda. Ua faaohipahia teie ravea tae roa i te haamouraahia te hiero i te matahiti 70. E au ra e maoti teie ravea i faaruehia ˈi i vaho tera rahiraa toto mai nia mai i te mouˈa to reira te hiero.
Teie e piti huru raveraa:
E apoo tei te raroraa o te fata: Ia au i te hoê buka tahito no nia i te mau ture e tutuu ati Iuda, tei papaihia i muri mai i te matahiti 200, te vai ra e piti apoo i te hoê poro o te fata. Mea na roto ïa i na apoo e tahe atu ai te toto o tera rahiraa animara tei tupaihia e te pape tei faaohipahia no te tamâ i te fata. E pipiha roa ˈtu te reira i te tahora o Kiderona. Te faataa ra te hoê buka no nia i te aamu o te ati Iuda i te mau ravea faarueraa pape ta te mau ihipǎpǎ i ite mai. Te tu atoa ra te manaˈo o te mau ihipǎpǎ, oia hoi mea na roto i teie na apoo e faaruehia ˈi te toto.
Te pape mea navai maitai: E hinaaro hoi te mau tahuˈa e tǎne pape ia vai mâ noa te fata e te faarueraa pape. No teie ohipa faufaa roa, e nehenehe ratou e rave mai i te pape no ǒ roa mai i te oire. No roto mai ïa te pape i te mau taheraa pape, apoo pape e tura pape. E navai maitai ïa ta ratou pape. Ia au i te ihipǎpǎ ra o Joseph Patrich, e au ra e i tahito noa i itehia ˈi tera huru raveraa, a nehenehe atu ai e tamâ i te rotoraa o te hoê hiero, a faarue atu ai i te pape i vaho.