VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w25 Me api 26-31
  • Te iˈoa o Iehova, eaha to ˈna faufaaraa no tatou?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te iˈoa o Iehova, eaha to ˈna faufaaraa no tatou?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “TE HOÊ NUNAA NO TO ˈNA IˈOA”
  • “O OUTOU TO ˈU MAU ITE”
  • A FAAITE E MEA FAUFAA ROA TE IˈOA O IEHOVA NO OUTOU
  • Te iˈoa o Iehova, eaha to ˈna faufaaraa no Iesu?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • “A arue i te iˈoa o Iehova”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • Te iˈoa o te Atua — No te aha e tia ˈi ia ite ia ˈna?
    Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
  • “A maiti no outou . . . o vai ta outou e haamori”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
w25 Me api 26-31

TUMU PARAU HAAPIIRAA 23

HIMENE 2 O Iehova to oe iˈoa

Te iˈoa o Iehova, eaha to ˈna faufaaraa no tatou?

“ ‘O outou to ˈu mau ite,’ te parau ra Iehova.”—ISA. 43:10.

MANAˈO FAUFAA

I roto i teie tumu parau e ite mai tatou e nafea ia haamoˈa e ia paturu i te iˈoa o Iehova.

1-2. Na te aha e haapapu ra e mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no Iesu?

MEA faufaa roa te iˈoa o Iehova no Iesu. Aita ˈtu taata tei paturu rahi aˈe i te iˈoa o Iehova maori râ o Iesu. Mai ta tatou i ite i to mua ˈtu tumu parau haapiiraa, ua ineine o ˈna i te pohe no te iˈoa o te Atua e i te haapapu o ta ˈna mau raveraa te mea maitai roa ˈˈe. (Mar. 14:36; Heb. 10:7-9) Hau atu, ia hope na 1 000 matahiti e faatere ai o ˈna ua ineine Iesu i te faahoˈi i to ˈna mana ia Iehova, no te haamoˈa i te iˈoa o te Atua. (Kor. 1, 15:26-28) Te haapapu ra te mau mea atoa ta Iesu i rave e mea here roa na ˈna i to ˈna Metua.

2 Ua haere mai Iesu i te fenua ma te iˈoa o to ˈna Metua. (Ioa. 5:43; 12:13) Ua faaite o ˈna i teie iˈoa i ta ˈna mau pǐpǐ. (Ioa. 17:6, 26) Ua haapii Iesu i te taata e ua faatupu o ˈna i te mau semeio ma te iˈoa o Iehova. (Ioa. 10:25) Hau atu, ua ani oia ia Iehova ia paruru i ta ˈna mau pǐpǐ “no to ˈna iˈoa.” (Ioa. 17:11) Te taa ra ia tatou mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no Iesu. No reira, eita te hoê taata e nehenehe e parau e pǐpǐ o ˈna na te Mesia mai te peu aita o ˈna i ite i te iˈoa o Iehova aore ra aita o ˈna e faaohipa ra i te reira.

3. Eaha ta tatou e ite mai i roto i teie tumu parau?

3 Te tutava nei tatou i te pee maite i te hiˈoraa o Iesu e te haafaufaa atoa ra tatou i te iˈoa o to ˈna Metua. (Pet. 1, 2:21) I roto i teie tumu parau, e ite mai tatou no te aha Iehova i horoa ˈi i to ˈna iˈoa i te feia e poro nei i “te parau apî oaoa o te Faatereraa arii.” (Mat. 24:14) E ite atoa tatou e nafea ia faaite e mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no tatou.

“TE HOÊ NUNAA NO TO ˈNA IˈOA”

4. (1) Hou Iesu a hoˈi ai i te raˈi, eaha ta ˈna i parau i ta ˈna mau pǐpǐ? (2) I to ˈna parauraa “e riro outou ei ite no ˈu,” eaha te uiraa e matara mai?

4 Hou a hoˈi ai i te raˈi, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “E noaa . . . ia outou te puai ia tae mai te varua moˈa i nia iho ia outou, e e riro outou ei ite no ˈu na Ierusalema, na Iudea taatoa, na Samaria e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” (Ohi. 1:8) Te auraa, e porohia te parau apî oaoa i te mau vahi atoa, eiaha râ i Iseraela anaˈe. E nehenehe ïa te taata ati aˈe te fenua e riro mai ei pǐpǐ na Iesu. (Mat. 28:19, 20) Tera râ, ua parau Iesu: “E riro outou ei ite no ˈu.” Eaha te auraa? E titauhia anei ia ite teie mau pǐpǐ apî i te iˈoa o Iehova aore ra e riro noa ratou ei ite no Iesu? E hiˈopoa mai tatou i te Ohipa pene 15 no te pahono i teie uiraa.

5. Mea nafea te mau aposetolo e te mau matahiapo no Ierusalema i te faaiteraa i te taata atoa e mea faufaa ia haapii o vai te iˈoa o Iehova? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

5 I te matahiti 49, ua putuputu te mau aposetolo e te mau matahiapo no Ierusalema no te ite e titauhia anei ia peritomehia te mau taata ěê no te riro mai ei Kerisetiano. Ei puohuraa, ua parau Iakobo te taeae o Iesu: “Ua faatia maite mai [Petero] e ua farii mai nei te Atua i te mau nunaa ěê e ua maiti i rotopu ia ratou i te hoê nunaa no to ˈna iˈoa.” To vai iˈoa ta Iakobo e parau ra? Ma te faahiti i te peropheta Amosa, ua na ô faahou Iakobo: “A nehenehe atu ai te feia e toe ra e te nunaa i topahia i to ˈu nei iˈoa no roto mai i te mau nunaa ěê atoa, e imi mau â ia Iehova. Te parau ïa a Iehova.” (Ohi. 15:14-18) No reira, eita noa teie mau pǐpǐ e haapii o vai Iehova, e topahia atoa ratou i to ˈna iˈoa. Te auraa, e amo ratou i te iˈoa o te Atua e e matauhia ratou ei Ite no ˈna.

Te paraparau ra Iakobo i te tahi mau aposetolo e matahiapo no Ierusalema. Te tapea ra e piti matahiapo i te otaro a faaroo noa ˈi ia Iakobo.

I te hoê putuputuraa a te tino aratai i te senekele matamua, ua taa i teie mau taeae taiva ore e titauhia ia riro te mau Kerisetiano ei nunaa no te iˈoa o te Atua (A hiˈo i te paratarafa 5)


6-7. (1) No te aha Iesu i haere mai ai i te fenua? (2) Eaha te mea faufaa aˈe i te faaoraraa o te taata?

6 “O Iehova te faaora,” te auraa o te iˈoa o Iesu. Oia mau, na roto ia Iesu e faaora ˈi Iehova i te feia atoa e tiaturi ra ia ˈna. Ua haere mai hoi Iesu i te fenua no te horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata. (Mat. 20:28) Ma te na reira, ua horoa Iesu ia ratou i te ravea ia faaorehia ta ratou mau hara e ia fanaˈo i te ora mure ore.—Ioa. 3:16.

7 No te aha i titauhia ˈi ia faaorahia te taata? No tei tupu ïa i roto i te ǒ i Edene. Mai ta tatou i ite i to na mua ˈtu tumu parau, ua orure hau Adamu raua Eva ia Iehova e ua ere raua i te ora mure ore. (Gen. 3:6, 24) Tera râ, te vai ra te tahi atu mea faufaa aˈe i te faaoraraa o te taata, inaha ua faainohia te iˈoa o Iehova. (Gen. 3:4, 5) Hau atu, te vai ra te hoê taairaa i rotopu i te faaoraraa o te huaai o Adamu raua Eva e teie parau faufaa roa, oia hoi te haamoˈaraa i te iˈoa o Iehova. Inaha ua riro Iesu ei tia no Iehova e ua amo oia i tera iˈoa, e tuhaa ïa ta ˈna i roto i te haamoˈaraa i te iˈoa o to ˈna Metua.

Eita te hoê taata e nehenehe e parau e pǐpǐ o ˈna na te Mesia mai te peu aita o ˈna i ite i te iˈoa o Iehova aore ra aita o ˈna e faaohipa ra i te reira

8. Eaha te titauhia i te mau pǐpǐ a Iesu ia taa?

8 E titauhia i te feia atoa e tiaturi ra ia Iesu, e ati Iuda anei aore ra eita, ia ite na Iehova i faaora ia ratou. (Ioa. 17:3) Hau atu, mai ia Iesu e topahia ratou i te iˈoa o Iehova. E titauhia ïa ia taa ia ratou no te aha mea faufaa roa ia haamoˈahia tera iˈoa. Ma te na reira e fanaˈo ai ratou i te ora mure ore. (Ohi. 2:21, 22) No reira, e titauhia ia haapii te mau pǐpǐ atoa a Iesu o vai o ˈna e o vai Iehova. Tera hoi te tumu i faaoti ai Iesu i ta ˈna pure ma te parau: “Ua faaite au i to iˈoa ia ratou e e faaite â vau, ia here hoi ratou ia vetahi ê mai ia oe e here atoa nei ia ˈu e ia hoê matou.”—Ioa. 17:26.

“O OUTOU TO ˈU MAU ITE”

9. E nafea tatou e faaite ai o te iˈoa o Iehova te mea faufaa roa ˈˈe no tatou?

9 Mai ta tatou i ite mai nei, e titauhia i te mau pǐpǐ a Iesu ia haamoˈa i te iˈoa o Iehova. (Mat. 6:9, 10) E faaite ïa ratou na roto i ta ratou mau ohipa o te iˈoa o Iehova te mea faufaa roa ˈˈe i roto i to ratou oraraa. Teie râ, e nafea ïa tatou e haamoˈa ˈi i te iˈoa o Iehova a haapapu atu ai e haavare anaˈe ta Satani i parau no nia ia Iehova?

10. Eaha te faahitihia ra i roto i te pene 42 tae atu i te pene 44 o te buka a Isaia? (Isaia 43:9; 44:7-9) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

10 Te itehia ra te faufaaraa ia haamoˈahia te iˈoa o Iehova i roto i te Isaia pene 42 tae atu i te pene 44. I roto i teie mau pene, e au ra e e haavaraa teie no te haapapu o vai te Atua mau. I te tahi aˈe pae, te vai ra o Iehova e to ˈna mau Ite. E te ani ra o ˈna i te tahi atu mau atua ia faaite e atua mau anei ratou. Te ani atoa ra o ˈna i to ratou mau ite ia haapapu e mea mau anei to ratou mau atua. Aita râ hoê aˈe te nehenehe e haapapu i te reira!—A taio i te Isaia 43:9; 44:7-9.

Hohoˈa: Melahi e rere ra i nia aˈe i te fenua a apiti ai te mau taeae e tuahine i te haamoˈaraa i te iˈoa o Iehova. 1. Te hoê taeae e ta ˈna vahine e poro ra e te vairaa papai afaifai. 2. Hoê tuahine apî e horoa ra i te tareta jw.org i to ˈna hoa haapiiraa. 3. Hoê taeae e poro ra i te hoê tane i roto i te pereoo mataeinaa. 4. Hoê taeae tei tapeahia e na mutoi. 5. Hoê tuahine maˈi e faataa ra i te taote i ta ˈna faaotiraa no nia i te pâmuraa toto.

Ei Ite no Iehova, e titauhia ia haapapu tatou aita e atua ê atu ia Iehova (A hiˈo i te paratarafa 10-11)


11. Ia au i te Isaia 43:10-12, eaha ta Iehova i parau i ta ˈna mau tavini?

11 A taio i te Isaia 43:10-12. Te na ô ra Iehova i ta ˈna mau tavini: “O outou ïa to ˈu mau ite, . . . e o vau te Atua.” I muri iho, e ani o ˈna ia ratou ia pahono i teie uiraa: “Te vai ra anei te tahi Atua taa ê atu ia ˈu?” (Isa. 44:8) Tei ia tatou atoa ra teie hopoia faahiahia e pahono i teie uiraa. Na roto i ta tatou mau parau e ohipa, e nehenehe tatou e faaite o Iehova anaˈe te Atua mau. Aita ˈtu iˈoa faufaa aˈe maori râ te iˈoa o Iehova. No reira, noa ˈtu te mau faaheporaa a Satani e haapapu tatou na roto i to tatou oraraa e mea here na tatou ia Iehova e te hinaaro ra tatou e vai taiva ore ia ˈna. Oia mau, mea na reira tatou e haamoˈa ˈi i to ˈna iˈoa.

12. Mea nafea te parau tohu o te Isaia 40:3, 5 i te tupuraa?

12 Ia paturu tatou i te iˈoa aore ra te roo o Iehova, te pee ra ïa tatou i te hiˈoraa o Iesu Mesia. Ua tohu Isaia e haere mai te hoê taata e “faaineine i te eˈa o Iehova.” (Isa. 40:3) Mea nafea teie parau tohu i te tupuraa? Na Ioane Bapetizo i faaineine i te eˈa no Iesu tei haere mai i te fenua e tei poro ma te iˈoa o Iehova. (Mat. 3:3; Mar. 1:2-4; Luka 3:3-6) Te na ôhia ra i roto i teie parau tohu: “E faaitehia te hanahana o Iehova.” (Isa. 40:5) Mea nafea ïa? A ora ˈi Iesu i te fenua, ua pee o ˈna i te hiˈoraa o to ˈna Metua ma te tia roa, mai te huru ra ïa o Iehova tei haere mai i te fenua.—Ioa. 12:45.

13. E nafea tatou e pee ai i te hiˈoraa o Iesu?

13 E Ite no Iehova atoa tatou mai ia Iesu. Te amo ra tatou i te iˈoa o Iehova e te faaite nei tatou i te taata atoa i ta ˈna mau ohipa faahiahia. Ia naeahia râ tera fa, e titauhia atoa ia faaite tatou i ta Iesu i rave no te haamoˈa i te iˈoa o te Atua. (Ohi. 1:8) No te mea aita ˈtu taata tei paturu ia Iehova mai ia Iesu ra te huru e te pee nei tatou i to ˈna hiˈoraa. (Apo. 1:5) E nafea râ tatou tataitahi e faaite ai e mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no tatou?

A FAAITE E MEA FAUFAA ROA TE IˈOA O IEHOVA NO OUTOU

14. Mai tei faahitihia i roto i te Salamo 105:3, eaha to tatou manaˈo no nia i te iˈoa o Iehova?

14 E haapeuraa na tatou te amoraa i te iˈoa o Iehova. (A taio i te Salamo 105:3.) E oaoa roa Iehova ia na reira tatou. (Ier. 9:23, 24; Kor. 1, 1:31; Kor. 2, 10:17) Te taata e “haapeu [ra] ia Iehova” te auraa, te oaoa ra o ˈna i te faahanahana i to ˈna iˈoa e i te paturu i to ˈna roo. Oia mau, eita tatou e haama i te faaite i te mau hoa ohipa, hoa haapiiraa e ia vetahi ê e Ite no Iehova tatou. Ta te Diabolo e hinaaro ra ia faaea tatou i te poro i te iˈoa o te Atua. (Ier. 11:21; Apo. 12:17) Oia mau, te hinaaro ra Satani e ta ˈna mau peropheta haavare ia moˈe-roa-hia i te taata teie iˈoa. (Ier. 23:26, 27) Area no tatou, mea faufaa roa ïa te iˈoa o Iehova e te oaoa nei tatou i to ˈna iˈoa “i te roaraa o te mahana.”—Sal. 5:11; 89:16.

15. Eaha te auraa ia tiaoro i te iˈoa o Iehova?

15 E tamau tatou i te tiaoro i te iˈoa o Iehova. (Ioe. 2:32; Roma 10:13, 14) Ia parauhia e tiaoro i te iˈoa o Iehova, e ere noa ïa te iteraa e te faaohiparaa i to ˈna iˈoa. E titau-atoa-hia ia haapii tatou o vai mau na o Iehova, ia tiaturi tatou ia ˈna, ia imi atoa i ta ˈna tauturu e ta ˈna mau aˈoraa. (Sal. 20:7; 99:6; 116:4; 145:18) E titau-atoa-hia ia faaite tatou ia vetahi ê i to ˈna iˈoa e to ˈna mau huru maitatai, ma te faaitoito ia ratou ia tatarahapa e ia rave i te mau tutavaraa titauhia no te fanaˈo i ta ˈna farii maitai.—Isa. 12:4; Ohi. 2:21, 38.

16. E nafea tatou e haapapu ai e haavare Satani?

16 Ua ineine tatou i te mauiui no te iˈoa o Iehova. (Iak. 5:10, 11) Ia vai taiva ore tatou ia Iehova i roto i te fifi, te haapapu ra tatou e haavare Satani. I te tau o Ioba, ua pari Satani i te mau tavini a Iehova ma te parau: “E horoa te hoê taata i ta ˈna mau mea atoa no to ˈna ora.” (Ioba 2:4) Oia mau, te pari ra Satani e te tavini ra te taata ia Iehova no te fanaˈo noa i ta ˈna haamaitairaa. I roto râ i te fifi, e faarue ratou ia Iehova. Tera râ, ua haapapu Ioba e mea haavare roa teie pariraa. I teie atoa mahana, noa ˈtu te mau raveraa a Satani i nia ia tatou, eita roa ˈtu tatou e huri tua ia Iehova. Ia papu ia tatou e e paruru Iehova ia tatou no to ˈna iˈoa.—Ioa. 17:11.

17. Ia au i te Petero 1, 2:12 e nafea ˈtu â tatou e faahanahana ˈi i te iˈoa o Iehova?

17 E faahanahana tatou i te iˈoa o Iehova. (Mas. 30:9; Ier. 7:8-11) No te mea te amo ra tatou i te iˈoa o Iehova, e nehenehe ïa tatou e arue i te reira aore ra e faaino atu. (A taio i te Petero 1, 2:12.) No reira, te tutava nei tatou i te arue ia Iehova na roto i ta tatou mau parau e na roto i to tatou haerea. Ma te na reira, e faahanahana tatou i to ˈna iˈoa noa ˈtu to tatou huru tia ore.

18. E nafea ˈtu â tatou e haapapu ai o te iˈoa o Iehova te mea faufaa roa ˈˈe no tatou? (A hiˈo atoa i te nota.)

18 Mea faufaa aˈe te iˈoa o Iehova i to tatou roo. (Sal. 138:2) No te aha hoi? No to tatou haafaufaaraa i te iˈoa o Iehova, e au ore mai te taata e haaati ra ia tatou e e nehenehe atoa ratou e faaino mai ia tatou.a I to Iesu poheraa, ua hiˈo te taata ia ˈna mai te hoê taata ohipa ino e ua vahavaha ratou ia ˈna. Noa ˈtu râ, ua ineine Iesu i te pohe no te faahanahana i te iˈoa o Iehova. Aita o ˈna i ‘tâuˈa i te haama’ te auraa, aita o ˈna i haapao noa ˈˈe eaha ta te taata e manaˈo ra no nia ia ˈna. (Heb. 12:2-4) Ua faaoti papu hoi o ˈna i te rave i te hinaaro o to ˈna Metua.—Mat. 26:39.

19. Eaha to oe manaˈo no nia i te iˈoa o Iehova, e no te aha?

19 Mea faahiahia na tatou te iˈoa o Iehova e e haapeuraa na tatou te amoraa i to ˈna iˈoa. No reira, ua ineine tatou i te faaruru i te mau faainoraa atoa. E faaite atoa tatou mea faufaa aˈe te iˈoa o Atua i to tatou roo. E tamau anaˈe ïa i te faahanahana i to ˈna iˈoa noa ˈtu te mau faahemaraa a Satani. Ma te na reira, e haapapu ïa tatou o te iˈoa o Iehova te mea faufaa roa ˈˈe no tatou mai ia Iesu atoa.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  • Na te aha e faaite ra e mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no te mau pǐpǐ a Iesu?

  • Ei Ite no Iehova, eaha te titauhia ia haapapu tatou?

  • E nafea tatou e haapapu ai e mea faufaa roa te iˈoa o Iehova no tatou?

HIMENE 10 Arue ia Iehova to tatou Atua!

a Ua haapeapea atoa te tavini taiva ore ra o Ioba no to ˈna roo, i to to ˈna mau hoa pariraa ia ˈna. I te omuaraa, i te poheraa ta ˈna mau tamarii e to ˈna ereraa i ta ˈna mau faufaa “aita Ioba i hara aore ra i faahapa i te Atua i te raveraa i te ohipa ino.” (Ioba 1:22; 2:10) Tera râ, i to to ˈna mau hoa pari-haavare-raa ia ˈna, ua faahiti Ioba i te mau “parau feruri-ore-hia.” I tera taime, ua paturu o ˈna i to ˈna roo. Ua riro ïa te reira ei mea faufaa aˈe no ˈna i te haamoˈaraa i te iˈoa o Iehova.—Ioba 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono