VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w25 Mati api 2-7
  • Eiaha e tiai faahou, a bapetizo ia oe!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eiaha e tiai faahou, a bapetizo ia oe!
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • UA BAPETIZOHIA TO SAMARIA
  • UA BAPETIZOHIA O SAULO NO TARESO
  • UA BAPETIZOHIA KORENELIO
  • UA BAPETIZOHIA TO KORINETIA
  • E NEHENEHE TO OE FAAROO E HOPOI Ê ATU I TE MAU MOUˈA
  • A haamau i teie nei i te fa e bapetizo ia oe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Eaha te bapetizoraa e no te aha mea faufaa te reira?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • E titauraa te bapetizoraa no te riro ei Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • “A pee noa” ia Iesu i muri aˈe i te bapetizoraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
w25 Mati api 2-7

TUMU PARAU HAAPIIRAA 9

HIMENE 51 Ia Iehova ua pûpû vau ia ˈu!

Eiaha e tiai faahou, a bapetizo ia oe!

“Eaha ïa ta oe e tiai nei? A tia, ia bapetizohia oe.”—OHI. 22:16.

MANAˈO FAUFAA

A faaitoito i te haere i mua i te pae varua tae roa ˈtu i te bapetizoraa, ma te hiˈopoa i te mau hiˈoraa o to Samaria, Saulo no Tareso, Korenelio, e to Korinetia.

1. Eaha te tahi mau tumu e bapetizohia ˈi oe?

MEA here anei na oe ia Iehova, tei horoa mai i te mau ô maitatai, tae noa ˈtu te ora? E hinaaro anei oe e faaite i to oe here ia ˈna? Te ravea maitai roa ˈˈe no te na reira, o te pûpûraa ïa i to oe ora ia ˈna a bapetizo atu ai i muri iho. E riro ïa oe ei mero no te utuafare o Iehova. Ei Metua e ei Hoa, e aratai e e aupuru Iehova ia oe, no ˈna hoi oe. (Sal. 73:24; Isa. 43:1, 2) Hau atu, ia pûpû oe i to oe ora i te Atua e ia bapetizohia oe, e tiaturiraa ïa to oe e ora e a muri noa ˈtu.—Pet. 1, 3:21.

2. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?

2 Te vai ra anei te tahi mea e tapea ra ia oe ia bapetizo? Mai te peu e e, e ere o oe anaˈe. E mirioni taata tei taui roa i to ratou haerea e to ratou huru feruriraa no te rave i te bapetizoraa. I teie nei, te tavini ra ratou ia Iehova ma te oaoa e te itoito rahi. E hiˈopoa mai tatou i tei tupu no vetahi tei bapetizohia i te senekele matamua. Eaha ta ratou i faaruru e eaha te mau haapiiraa no tatou?

UA BAPETIZOHIA TO SAMARIA

3. Eaha te tahi mau fifi ta vetahi no Samaria i faaruru hou a bapetizohia ˈi?

3 E pǔpǔ faaroo amaha te mau taata no Samaria i te tau o Iesu. E rave rahi o ratou tei ora i te pae apatoerau i Iudea. Hou râ ratou a rave ai i te bapetizoraa, ua titauhia ia ratou ia farii i te taatoaraa o te Parau a te Atua e ia haapii hau atu â no nia i te reira. Ua farii noa hoi to Samaria i na pae buka matamua o te Bibilia, te Genese tae roa ˈtu i te Deuteronomi, oia atoa paha te buka a Iosua. Tera râ, ia au i ta te Atua i fafau i roto i te Deuteronomi 18:18, 19 ua tiai to Samaria i te taeraa mai o te Mesia. (Ioa. 4:25) No te rave i te bapetizoraa ua titauhia ia farii ratou ia Iesu mai te Mesia fafauhia. “E rave rahi taata Samaria” tei na reira. (Ioa. 4:39) E no te tahi atu ua titauhia ia faaea i te manaˈo ino i te ati Iuda.—Luka 9:52-54.

4. Ia au i te Ohipa 8:5, 6, 14, eaha tei tupu i to Philipa pororaa i te mau taata no Samaria?

4 Eaha tei tauturu i te mau taata no Samaria ia rave i te bapetizoraa? I to Philipa te taata poro evanelia, pororaa ia ratou “no nia i te Mesia,” e ua farii vetahi “i te poroi a te Atua.” (A taio i te Ohipa 8:5, 6, 14.) Ua faaroo ratou ia ˈna noa ˈtu e ati Iuda o ˈna. Peneiaˈe ua haamanaˈo ratou i te tahi mau irava o te faaite ra eita te Atua e maitiiti i te taata. (Deut. 10:17-19) Ua “haapao maitai” ratou “i ta Philipa i parau” no nia i te Mesia, e ua farii ratou e na te Atua i tono mai ia ˈna. Ua faatupu atoa Philipa e rave rahi semeio mai te faaoraraa i te maˈi e te tiavaruraa i te demoni.—Ohi. 8:7.

5. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o to Samaria?

5 E nehenehe to Samaria e patoi i te poroi a Philipa, no te mea e ati Iuda o ˈna e aita ratou i faaroo aˈenei i teie mau haapiiraa. Aita râ ratou i na reira. Inaha aita to Samaria i haamarirau. Ua rave ratou i te bapetizoraa no te mea ua papu ia ratou e parau mau ta Philipa i haapii atu.Te faataa ra te Bibilia: “I to Philipa . . . faaiteraa i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii a te Atua e to te iˈoa o Iesu Mesia, tiaturi aˈera te tane e te vahine ia ˈna e bapetizohia ˈtura ratou.” (Ohi. 8:12) Ua papu anei ia oe e parau mau te Parau a te Atua? E ua papu anei ia oe e ua haapii te mau Ite no Iehova i te here mai ta Iesu i faaite i ta ˈna mau pǐpǐ? (Ioa. 13:35) Eiaha ïa e mǎtaˈu i te rave i te bapetizoraa. Ia papu ia oe, e haamaitai iho â Iehova ia oe.

6. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Ruben?

6 Ua paari Ruben no Heremani i roto i te hoê utuafare Ite no Iehova. I to ˈna râ apîraa, aita i papu ia ˈna te vai ra anei te hoê Atua poiete. Eaha tei tauturu ia ˈna ia ore e feaa faahou? Ua taa ia ˈna mea iti ta ˈna i ite no nia ia Iehova. Ua faaoti ïa oia e haapii hau atu â. Ua parau oia: “I roto i ta ˈu haapiiraa, ua imi au i te mau haapapuraa. Ua titauhia atoa ia rave au i te maimiraa no nia i te tumu parau mea tupu noa mai te mau mea atoa.” Ua taio o ˈna i te buka Te vai ra anei te hoê Atua poiete o te tâuˈa mai ra ia oe? (Farani) Ua tauturu rahi teie buka ia Ruben, a na ô atu ai o ˈna: ‘Iae! Te vai mau ra Iehova.’ E i te roaraa o to ˈna mataitairaa i te pu rahi, ua rahi atu â to ˈna here i te iteraa e mea tahoê te mau taeae na te ao nei. I to ˈna hoˈiraa ˈtu i Heremani, ua bapetizohia Ruben i te 17raa o to ˈna matahiti. Mai te peu te feaa ra oe no nia i ta oe i haapii mai, a rave i te mau maimiraa i roto i ta tatou mau papai. Maoti te “ite papu” e ore roa ˈi te feaaraa. (Eph. 4:13, 14) Hau atu, e rahi atu â to oe here i te mau taeae na te ao nei a faaroo ai i te mau faatiaraa no nia i te here e te auhoêraa i roto i te nunaa o Iehova. E ia ite oe i te here e vai ra i roto i ta oe amuiraa.

UA BAPETIZOHIA O SAULO NO TARESO

7. Eaha te manaˈo tano ore i titauhia ia Saulo ia faaafaro?

7 Teie mai te hiˈoraa o Saulo no Tareso. Ua paari o ˈna i roto i te haapaoraa ati Iuda e ua riro oia ei taata faahiahia. (Gal. 1:13, 14; Phil. 3:5) I tera ra tau, ua tiaturi te ati Iuda e apotata anaˈe te mau Kerisetiano. No reira Saulo i hamani ino rahi ai ia ratou. Ua manaˈo hoi o ˈna e te rave ra oia i te hinaaro o te Atua. (Ohi. 8:3; 9:1, 2; 26:9-11) No te farii ia Iesu e no te bapetizo ia ˈna ei Kerisetiano, ua titauhia ia Saulo ia farii i te faaruru i te hamani-ino-raa.

8. (1) Eaha tei tauturu ia Saulo ia rave i te bapetizoraa? (2) Ia au i te Ohipa 22:12-16, mea nafea Anania i te tautururaa ia Saulo? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

8 Eaha tei tauturu ia Saulo ia rave i te bapetizoraa? I to te Fatu ra o Iesu faraa ˈtu ia ˈna ra, ua matapohia o Saulo. (Ohi. 9:3-9) I te roaraa e toru mahana, ua haapae o ˈna i te maa e ua feruri hohonu oia i te ohipa i tupu i nia ia ˈna. Ua papu ia Saulo e o Iesu te Mesia e tei roto ta ˈna mau pǐpǐ i te haapaoraa mau. Eita e ore ua tatarahapa roa o ˈna i to ˈna apitiraa ˈtu i te poheraa o Setephano. (Ohi. 22:20) I te hopea o na toru mahana, ua farerei Anania ia Saulo, ua faaora i to ˈna matapo e ua faaitoito ia ˈna ia rave i te bapetizoraa ma te ore e haamarirau. (A taio i te Ohipa 22:12-16.) Ma te haehaa ua farii Saulo i te tauturu e ua bapetizohia oia.—Ohi. 9:17, 18.

Saulo e haere ra i roto i te pape no te bapetizo. Te hiˈo ra vetahi mau taata ma te oaoa.

E farii anei oe mai ia Saulo i te faaitoitoraa e rave i te bapetizoraa? (A hiˈo i te paratarafa 8)


9. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Saulo?

9 Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Saulo? E nehenehe o ˈna e vaiiho i te teoteo e te mǎtaˈu i te taata ia tapea ia ˈna ia rave i te bapetizoraa. Aita râ o ˈna i na reira. Ma te haehaa, ua rave Saulo i te mau tauiraa i roto i to ˈna oraraa i to ˈna fariiraa i te parau mau no nia i te Mesia. (Ohi. 26:14, 19) Ua ineine Saulo i te riro mai ei Kerisetiano noa ˈtu ua ite oia e hamani-ino-hia ˈi o ˈna. (Ohi. 9:15, 16; 20:​22, 23) I muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ua tamau oia i te turui i nia ia Iehova no te tauturu ia ˈna ia faaoromai tamau i te mau fifi e rave rau. (Kor. 2, 4:7-10) Ia bapetizohia oe ei Ite no Iehova, e faaruru iho â oe i te mau tamataraa aore ra faahemaraa. Teie râ, e nehenehe oe e tiaturi e tauturu mai iho â Iehova raua Iesu ia oe.—Phil. 4:13.

10. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Anna?

10 Ua paari Anna i roto i te hoê utuafare Kurde i Europa hitia o te râ. I muri aˈe i to to ˈna mama bapetizoraahia, ua farii to ˈna papa ia haapii Anna i te Bibilia. E 9 ïa matahiti to ˈna. Teie râ, mea ino roa to ˈna fetii i nia ia ˈna. No ratou, mea haama roa ia faarue te hoê fetii i te haapaoraa a to ˈna mau tupuna. I te 12raa o to Anna matahiti, ua ani o ˈna i to ˈna papa e nehenehe anei o ˈna e rave i te bapetizoraa. Ua hinaaro râ to ˈna papa e ite mai te peu na ˈna iho â tera faaotiraa aore ra ua faahepohia o ˈna. Ua pahono Anna: “Mea here na ˈu ia Iehova.” Farii atura to ˈna papa ia bapetizohia o ˈna. I muri aˈe i to Anna bapetizoraa, ua faaruru o ˈna i te faaoooraa a to ˈna fetii. Ua parau hoê o ratou: “Ahani oe i haere e taiata e e puhipuhi i te avaava, mea au aˈe ïa.” Mea nafea to Anna faarururaa i te reira? Ua parau o ˈna: “Ua tauturu mai Iehova ia ˈu ia vai puai noa, e ua turu rahi mai to ˈu na metua ia ˈu.” E papai o ˈna i te mau taime atoa a ite ai o ˈna i te rima o Iehova i roto i to ˈna oraraa. I te tahi taime, e hiˈo o ˈna i te reira ia ore ia moˈe ia ˈna mea nafea Iehova i te tautururaa ia ˈna. Mai te peu te mǎtaˈu ra oe i te faaruru i te hamani-ino-raa, a haamanaˈo e tei pihai iho Iehova ia oe.—Heb. 13:6.

UA BAPETIZOHIA KORENELIO

11. Eaha tei nehenehe e tapea ia Korenelio ia rave i te bapetizoraa?

11 Te faahiti atoa ra te Bibilia i te hiˈoraa o Korenelio. E “raatira faehau” o ˈna, na ˈna e faatere 100 faehau i roto i te nuu Roma. (Ohi. 10:1) E tiaraa teitei ïa to ˈna. Hau atu, “mea rahi te ô aroha hamani maitai ta ˈna i horoa na te taata.” (Ohi. 10:2) Ua tono Iehova i te aposetolo Petero e poro i te parau apî oaoa ia ˈna. Ua vaiiho anei Korenelio i to ˈna tiaraa ia tapea ia ˈna ia rave i te bapetizoraa?

12. Eaha tei tauturu ia Korenelio ia rave i te bapetizoraa?

12 Eaha tei tauturu ia Korenelio ia rave i te bapetizoraa? Te taio ra tatou e “taata mǎtaˈu oia i te Atua e te haamori ia ˈna e to ˈna atoa utuafare taatoa.” E taata pure atoa Korenelio, pinepine hoi o ˈna i te taparuparu i te Atua. (Ohi. 10:2) I to Petero pororaa i te parau apî oaoa ia ˈna, ua farii o ˈna e to ˈna mau fetii ia Iesu e aita ratou i haamarirau i te rave i te bapetizoraa. (Ohi. 10:47, 48) Ua ineine Korenelio i te rave i te mau tauiraa ia nehenehe o ˈna e haamori ia Iehova e to ˈna mau fetii.—Ios. 24:15; Ohi. 10:24, 33.

13. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Korenelio?

13 Mai ia Saulo, e nehenehe Korenelio e vaiiho i to ˈna tiaraa ia tapea ia ˈna ia riro ei Kerisetiano. Aita râ o ˈna i na reira. E titauhia anei ia oe ia rave i te mau tauiraa rahi i roto i to oe oraraa no te rave i te bapetizoraa? Mai te peu e e, e riro Iehova ei tauturu no oe. E haamaitai o ˈna i ta oe faaotiraa papu e tavini ia ˈna ia au i te mau faaueraa tumu Bibilia.

14. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Tsuyoshi?

14 Ua titauhia ia Tsuyoshi, no Tapone, ia rave i te tahi faatanoraa i roto i ta ˈna ohipa ia nehenehe o ˈna e rave i te bapetizoraa. O ˈna te taata mono i te faatere haapiiraa no Ikenobo no te faanahoraa tiare. Ia ore te faatere e vata no te mau hunaraa e te mau peu Bouddhiste, na Tsuyoshi e mono ia ˈna. I to Tsuyoshi râ haapiiraa i te parau mau no nia i te pohe, ua taa ia ˈna e haafifi te reira ia ˈna. Ua faaoti ïa o ˈna eiaha e apiti faahou i te mau peu Bouddhiste. (Kor. 2, 6:15, 16) Ua paraparau Tsuyoshi i te faatere haapiiraa no nia i te reira. Eaha te faahopearaa? Ua nehenehe Tsuyoshi e tapea i ta ˈna ohipa ma te ore e apiti faahou i tera mau peu. Ua bapetizohia o ˈna hoê matahiti i muri aˈe i to ˈna haapiiraa i te Bibilia.a Mai te peu e titauhia ia oe ia rave i te mau faatanoraa i roto i ta oe ohipa no te faaoaoa ia Iehova, ia papu ia oe e aupuru mai Iehova ia oe e to oe utuafare.—Sal. 127:2; Mat. 6:33.

UA BAPETIZOHIA TO KORINETIA

15. Eaha te mau haafifiraa ta to Korinetia i faaruru?

15 Ua matauhia to Korinetia i tahito ra no to ratou nounou taoˈa e ta ratou mau peu taotoraa tia ore. E rave rahi i reira e oraraa to ratou eita te Atua e au. Papu maitai, e nehenehe te reira e haafifi i te taata ia farii i te parau apî oaoa. Teie râ, i to te aposetolo Paulo haereraa i ǒ no te poro i te parau apî oaoa no nia i te Mesia, ‘e rave rahi tei faaroo e tei bapetizohia.’ (Ohi. 18:7-11) Fa maira te Fatu ra o Iesu Mesia ia Paulo na roto i te hoê orama e parau maira ia ˈna: “Mea rahi hoi to ˈu mau taata i roto i teie oire.” Ua tamau ïa Paulo i te poro i reira hoê matahiti e te afa.

16. Eaha tei tauturu ia vetahi i Korinetia ia faaea i te rave i ta ratou mau peu tano ore? (Korinetia 2, 10:4, 5)

16 Eaha tei tauturu i to Korinetia ia rave i te bapetizoraa? (A taio i te Korinetia 2, 10:4, 5.) Ua tauturu te Parau a te Atua e to ˈna varua moˈa ia ratou ia rave i te mau tauiraa i roto i to ratou oraraa. (Heb. 4:12) Ua nehenehe to Korinetia o tei farii i te parau apî oaoa no nia i te Mesia e faaea i te rave i te mau peu tano ore mai te inu ava, te eiâ e te peu mahu.—Kor. 1, 6:9-11.b

17. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o to Korinetia?

17 Noa ˈtu mea maoro to vetahi i Korinetia raveraa i te mau peu tano ore, aita ratou i manaˈo noa ˈˈe eita e haere ia ratou ia riro ei Kerisetiano. Ua haa rahi ratou no te faaea i nia i te eˈa ôaôa e tae atu ai i te ora mure ore. (Mat. 7:13, 14) Te aro ra anei oe i te hoê peu ino o te tapea ra ia oe ia rave i te bapetizoraa? Eiaha ïa e faaea i te aro. A taparu ia Iehova i to ˈna varua moˈa no te tauturu ia oe ia haavî i te hinaaro e rave i te mea ino.

18. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Monika?

18 Ua haa rahi Monika, no Géorgie, i te haapae i te parau ino e te mau faaanaanataeraa tano ore no te haere i mua i te pae varua tae roa ˈtu i te bapetizoraa. Ua parau oia: “I to ˈu taurearearaa, na te pure i tauturu rahi mai ia ˈu. Ua ite hoi Iehova e hinaaro vau e rave i te mea tia. Ua tauturu e ua aratai noa mai o ˈna ia ˈu.” Ua bapetizohia Monika i te 16raa o to ˈna matahiti. Te vai ra anei te tahi peu e titauhia ia oe ia haapae no te tavini ia Iehova? A tamau ïa i te ani ia ˈna i te puai no te rave i te mau tauiraa. E horoa rahi mai Iehova i to ˈna varua moˈa.—Ioa. 3:34.

E NEHENEHE TO OE FAAROO E HOPOI Ê ATU I TE MAU MOUˈA

19. Eaha te nehenehe e tauturu ia oe ia faaruru i te mau haafifiraa e au i te mouˈa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

19 Ia papu ia oe mea here na Iehova ia oe e te hinaaro ra o ˈna ia riro oe ei mero no to ˈna utuafare. E parau mau te reira noa ˈtu eaha te mau haafifiraa ta oe e faaruru ra no te rave i te bapetizoraa. Ua parau Iesu i vetahi o ta ˈna mau pǐpǐ: “Ahiri to outou faaroo mai te hoê huero sinapi te rahi, e parau outou i teie mouˈa, ‘A haere i ǒ,’ e haere iho â taua mouˈa ra, e aita e mea e ore e tia ia outou ia rave.” (Mat. 17:20) Te feia tei faaroo i te reira, tau matahiti noa to ratou apeeraa ia Iesu. Aita â ïa to ratou faaroo i puai maitai atura. Ua haapapu râ Iesu e ia haapuai ratou i to ratou faaroo, e tauturu Iehova ia ratou ia faaruru i te mau haafifiraa e au i te mouˈa. E tauturu Iehova ia oe ia na reira atoa.

Te popou ra te mau taeae e tuahine i te feia no bapetizo-noa-hia ˈtura.

Ia papu ia oe mea here na Iehova ia oe e te hinaaro ra o ˈna ia riro oe ei mero no to ˈna utuafare (A hiˈo i te paratarafa 19)c


20. E nafea te hiˈoraa o te mau Kerisetiano no te senekele matamua e no teie tau e faaitoito ai ia oe?

20 Ia taa ia oe eaha te mau haafifiraa e tapea ra ia oe ia rave i te bapetizoraa, a haa ïa i teie nei no te rave i te mau tauiraa. A imi i te tamahanahanaraa e te faaitoitoraa i roto i te hiˈoraa o te mau Kerisetiano no te senekele matamua e no teie tau. E faaitoito to ratou hiˈoraa ia oe ia pûpû ia oe ia Iehova, a bapetizohia ˈtu ai. Teie te faaotiraa maitai roa ˈˈe ta oe e nehenehe e rave.

EAHA TE HAAPII MAI I TE HIˈORAA O . . .

  • To Samaria?

  • Saulo no Tareso e o Korenelio?

  • To Korinetia?

HIMENE 38 E puai roa oe ia Iehova

a E itehia te aamu o taeae Tsuyoshi Fujii i roto i te A ara mai na! o te 8 no Atete 2005, api 20-23 (Farani).

b A mataitai i te video ‘Eaha te mea e tapea ra ia oe ia bapetizo?’ i nia i te jw.org.

c FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te popou ra te tahi mau taeae e tuahine i te feia no bapetizo-noa-hia ˈtura.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono