A pee i te hiˈoraa o Iesu
1. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho?
1 Ia amui tatou i roto i te ohipa faariroraa i te taata ei pǐpǐ, e mea tia ia haamanaˈo tatou e e nehenehe to tatou hiˈoraa e ohipa puai i nia i te feia e hiˈo ra ia tatou. Ua haapii atu Iesu na roto i te parau e te ohipa. Ua nehenehe te feia i hiˈo ia ˈna e ite i to ˈna itoito rahi, to ˈna here i te taata, to ˈna hinaaro tae e faaraa i te iˈoa o to ˈna Metua, e ta ˈna faaotiraa papu e faatupu i te hinaaro o to ˈna Metua.—Pet. 1, 2:21.
2. I roto i teihea mau tuhaa e nehenehe ai to tatou hiˈoraa e ohipa i nia i te feia e tavini ra e o tatou?
2 I roto i te taviniraa i tera fare i tera fare: Mai ia Iesu, e ohipa to tatou hiˈoraa i nia i te feia e ohipa ra e o tatou. E feruri te feia poro apî aˈe e te iti aˈe i te aravihi o te ite ra ia tatou i roto i te taviniraa ma te itoito rahi i te huru o ta ratou apitiraa i te ohipa pororaa. A hiˈo ai ratou i to tatou oaoa e anaanatae mau ia vetahi ê, e riro ratou i te haamanaˈo i te faufaaraa ia faaite i tera mau huru maitatai i roto i ta ratou taviniraa. A tapao ai ratou i to tatou haapao maite i roto i te faaohiparaa i te mau Papai, i te raveraa i te mau farerei-faahou-raa, e i te aratairaa i te mau haapiiraa bibilia, e riro ratou i te na reira atoa.
3. E nafea to tatou hiˈoraa e haapii ai i te mau piahi Bibilia, e e haapii ratou i te aha?
3 A aratai ai i te mau haapiiraa bibilia: E hiˈopoa taa ê ta tatou mau piahi Bibilia i to tatou haerea. Ei hiˈoraa, noa ˈtu e e faataa paha tatou ia ratou i te faufaaraa ia faaineine no te haapiiraa, ia hiˈo i te mau irava, e ia reni i te mau manaˈo faufaa, e hiˈo ratou mai te peu e ua faaineine tatou. (Roma 2:21) Mai te peu e e mea haapao tatou i te hora e farerei ai ia ratou no te haapii, e riro ratou i te ore e vaiiho i te tahi atu mau ohipa ia haafifi i ta ratou haapiiraa bibilia. Aita e feaaraa e ite atoa ratou i to tatou huru haapae ia tatou iho no te taviniraa e to tatou faaroo puai. Eita e maerehia e e mea pinepine te mau piahi a te feia e pee maite ra i te hiˈoraa o Iesu i te riro ei poro evanelia itoito e te ohipa maitai.
4. A tae ai tatou i te mau putuputuraa a te amuiraa, eaha te haapiihia na roto i to tatou hiˈoraa?
4 A tae ai i te mau putuputuraa a te amuiraa: E tuhaa ta te taatoaraa i roto i te amuiraa Kerisetiano i roto i te haapiiraa ma te horoa i te hiˈoraa i te mau putuputuraa a te amuiraa. E faufaahia te feia e anaanatae ra o te haamata ra i te tae mai i te putuputuraa i te hiˈoraa maitai ta ratou e ite ra i roto i te amuiraa. E tapao ratou i te autaeaeraa mahanahana, te auhoêraa Kerisetiano, e te huru ahuraa e faaneheneheraa faaieie ore. (Sal. 133:1) E tapao-atoa-hia to tatou huru taiva ore no te tae mai i te mau putuputuraa a te amuiraa e ta tatou faaiteraa i to tatou faaroo i mua i te taata. Ua ite te hoê taata i tae mai i te hoê o ta tatou mau putuputuraa i te vitiviti o te hoê tamahine iti ia imi i te hoê irava faahitihia i roto i ta ˈna iho Bibilia e te huru haapao maite a apee ai oia i te taioraa. Ua turai to ˈna hiˈoraa ia ˈna ia ani i te hoê haapiiraa bibilia.
5. Eiaha roa tatou e haafaufaa ore i to tatou hiˈoraa, no te aha?
5 Te faaitoito ra te mau Papai ia tatou ia pee i te hiˈoraa maitai o te tahi atu. (Phil. 3:17; Heb. 13:7) No reira, e mea tia ia haamanaˈo tatou e mai te peu e e pee maite tatou i te hiˈoraa i vaiihohia e Iesu, e itehia te reira e vetahi ê e e nehenehe e ohipa maitai i nia ia ratou. Ma te ite i te reira, ia haapao maite ïa tatou i te mau parau e vai ra i roto i te Timoteo 1, 4:16: “E ara [“noa,” MN] ia oe, e ta oe e haapii ra.”