A faaherehere
Manaˈo tauturu no te pûpû i te buka rairai
Ua rau te manaˈo tauturu ta teie api hau e horoa ra no te tauturu ia oe ia faaineine i te mau faaiteraa no te pûpû i te mau buka rairai. E nehenehe te reira e faatanohia i te mau tupuraa o te fenua iho. E nehenehe atoa te tahi atu mau faaiteraa e faaohipahia. E nehenehe te mau faaiteraa i te mau buka rairai aita to roto i te api hau e faaineinehia ma te faaohipa i te mau manaˈo tauturu ei hohoˈa.—A hiˈo i Ta tatou taviniraa i te Basileia no Tenuare 2005, api 8.
Te vai ra i roto i te mau manaˈo tauturu o teie api (1) te hoê uiraa o te haaferuri no te haamata i te tauaparauraa, (2) te hoê haapapuraa i reira te tuhaa i tauaparauhia e itehia ˈi i roto i te buka rairai, e (3) te hoê irava tano maitai o te nehenehe e taiohia i roto i te tauaparauraa. No te toea o te faaiteraa, e nehenehe oe e faaohipa i ta oe iho mau parau ia au i te pahonoraa a te taata.
Eaha te tupu i nia ia tatou ia pohe tatou?
“Ia pohe tei herehia e tatou, e mea tano ia uiui teihea roa ratou e e ite faahou anei tatou ia ratou. Ua manaˈo aˈena anei oe i tera mau uiraa?”—Uiraa i te api hopea; Ioba 14:14, 15.
E oaoa oe i te fenua e a muri noa ˈtu!
“Te manaˈo nei te taata e rave rahi e e haere ratou i nia i te raˈi no te fanaˈo i te oraraa mure ore, eaha râ to oe manaˈo no nia i te oraraa i nia i te fenua nei e a muri noa ˈtu?”—Hohoˈa i te api matamua; Apo. 21:4.
E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?
“Ua rau te hiˈoraa a te taata no nia i te natura mau o te Atua. E manaˈo anei oe e mea faufaa ta tatou e tiaturi nei?”—api 3, par. 3, 7-8; Ioa. 17:3.
Ia pohe tei herehia e outou na
“I teie mahana te pûpû nei matou i teie buka rairai o te hopoi mai i te tamahanahanaraa e te tiaturiraa na te mau mirioni taata ua pohe tei herehia e ratou. Ua uiui aˈena anei oe eaha te tiaturiraa e vai ra no te feia pohe?”—api 26, par. 3; Ioa. 5:28, 29.
“Ua uiui aˈena anei oe e nafea ia tamahanahana i te hoê taata ua pohe te hoê o ta ˈna i here.”—api 20, par. 1; Mas. 17:17.
Te faatereraa o te haamau i te Paradaiso
“E rave rahi o te tiai ru nei i te hoê ravea no te mau fifi ta tatou e faaruru nei i teie mahana. Te manaˈo ra anei oe e te vai ra te hoê faatereraa o te nehenehe e faatitiaifaro i tera mau fifi?”—api 3, par. 1; Mat. 6:9, 10.
Te iˈoa o te Atua e vai noa e a muri noa ˈtu
“Ua ite te rahiraa o tatou i te pure o te haamata mai teie ‘E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa.’ (Mat. 6:9) Ua ite râ anei oe e ua taaihia to tatou ora i te iteraa i tera iˈoa?”—api 28, par. 1; Roma 10:13.
Une vie pleinement satisfaisante: Comment?
“Na te ao atoa, te imi nei te taata i te hoê oraraa maitai roa. E manaˈo anei oe e e nehenehe te hoê oraraa fanaˈo mau e tupu?”—api 29, par. 6; Pet. 2, 3:13.
Un livre pour tous
“Te manaˈo ra anei oe e te vai ra i roto i te Bibilia te aˈoraa e tano ia faaohipa no tatou i teie tau?”—api 22, faataaraa o te hohoˈa; api 23, par. 3 o te tumu parau tarenihia; Mas. 25:11.
Manaˈo tauturu no te pûpû i te buka rairai Te haapao mau ra anei te Atua ia tatou?
I muri aˈe i te faahitiraa i te hoê tupuraa apî peapea, e nehenehe oe e parau e:
“Ua uiui aˈena anei oe no te aha te Atua e farii ai ia mauiui te mau taata mai te peu e te haapao mau ra oia ia tatou? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te horoa ra teie buka rairai i te hoê pahonoraa papu i teie uiraa e te faaite ra eaha ta te Atua e rave i te tau no a muri aˈe e fatata maira. [A faaite i te mau hohoˈa o te api 27, e a taio i te Salamo 145:16 no roto mai i te paratarafa 22.] E nafea te Atua e faaore ai i te mau mauiui atoa ta te huitaata i farerei? E hinaaro vau e hiˈopoa i tera uiraa ia hoˈi faahou mai au.” A pûpû i te buka rairai, e a faanaho i te hoˈi faahou.
I te farerei-faahou-raa, e nehenehe oe e parau e:
“Ia ˈu i farerei ia oe i te taime i mairi aˈenei, ua taio tâua i teie irava. [A taio aore ra a faahiti i te Salamo 145:16.] Ua ui au i muri iho e: E nafea te Atua e faaore ai i te mau mauiui atoa ta te huitaata i farerei?” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. E a iriti i te api 27-8, e a hiˈopoa i te mau paratarafa 23-5. A pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia, aore ra a faanaho i te hiˈopoa i te mau paratarafa 26-7 i te farereiraa i mua.
**********
E nehenehe te hoê taata poro apî e parau e:
“E rave rahi taata hoê â matahiti e to ˈu e tapitapi ra no nia i te huru o te ao i roto 10 aore ra 15 matahiti. I to oe manaˈo eaha te huru o te oraraa a muri aˈe? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te faaite ra te mau fifi ta tatou e ite ra i teie tau e te ora nei tatou i te mau mahana hopea. [A taio i te Timoteo 2, 3:1-3.] Te horoa ra teie buka rairai i te mau pahonoraa i te mau uiraa i muri nei. [A taio i te mau uiraa i nia i te api matamua, e a pûpû atu i te buka rairai.] Ia hoˈi mai au, mai te peu e e taime to oe, e hinaaro vau e faaite ia oe i te hoê parau faaitoito o te hopearaa o te maˈi e o te ruhiruhiaraa.” A faanaho i te hoˈi faahou.
Ia hoˈi faahou oe, e nehenehe oe e parau e:
“I ta tâua paraparauraa hopea, ua faahiti au i to ˈu hinaaro e faaite ia oe i te parau o te hopearaa o te maˈi e te ruhiruhiaraa. E itehia tera manaˈo i ǒ nei.” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. I muri iho a taio e a tauaparau i te mau paratarafa 6-7 o te api 23-4. A faanaho i te hiˈopoa i te mau paratarafa 8-9 i te farereiraa i mua.
**********
Ia poro e te hoê tamarii, e nehenehe te taata paari e parau i to raua iˈoa e e na ô e:
“Mai te peu e e farii oe, e hinaaro o _________ e taio atu i te hoê irava. [E taio te tamarii i te Salamo 37:29 e e horoa ˈtu i te hoê tatararaa poto.] Te aparau ra teie buka rairai e nafea te Atua e faatupu ai i ta ˈna fa no te huitaata e te fenua nei. [A faaite i te mau hohoˈa o te mau api 24-7.] Ia hoˈi mai mâua, e hinaaro vau e faaite atu ia oe i te parau fafau faahiahia o te Bibilia no nia i te tia-faahou-raa.” A pûpû atu i te buka rairai, e a faanaho i te hoˈi faahou.
I te farerei-faahou-raa, e nehenehe te taata paari e parau e:
“I to ˈu tere hopea, ua taio tâua i te Salamo 37:29 e ua parau vau e e hinaaro vau e faaite ia oe eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te tia-faahou-raa. A tapao eaha tei parauhia i ǒ nei.” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. E a hiˈopoa i te mau paratarafa 12-4 o te mau api 24-5. A pûpû na ˈna i te hoê haapiiraa bibilia, aore ra a faanaho i te hiˈopoa i te mau paratarafa 15-6 i te farereiraa i mua.
Manaˈo tauturu no te pûpû i te buka rairai Eaha te tumu o te oraraa? Nafea outou e ite ai i te reira?
I muri aˈe i te aroharaa ˈtu i te fatu fare, e nehenehe oe e parau e:
“E tupu iho â te mau fifi e te inoino i roto i te oraraa o teie mahana. Te manaˈo ra anei oe e tera te huru oraraa tei opuahia? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te faaite ra teie buka rairai e e tupu iho â te opuaraa matamua a te Atua no te huitaata e te fenua. [A tauaparau i nia i te hohoˈa o te api 20-1.] E a taio i te paratarafa 9, a haamahitihiti i te Isaia 14:24 e te 46:11.] Ia hoˈi faahou mai au, e hinaaro vau e faaite ia oe ihea to te Bibilia parauraa e e haamau te Atua i te Paradaiso i te fenua nei.” A pûpû i te buka rairai, e a faanaho i te hoˈi-faahou-raa.
Ia hoˈi faahou oe, e nehenehe oe e parau e:
“Ua faahiti au i te taime i mairi aˈenei e e opuaraa na te Atua ia ora te huitaata e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua paradaiso. [A faaite faahou i te hohoˈa o te api 20-1.] A tapao na e ua faahiti Iesu, Petero, e Davida i te Paradaiso.” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. I muri iho, a huri i te api 21-2, e a hiˈopoa i te paratarafa 10-3. A pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia, aore ra a faanaho i te hiˈopoa hoê o te mau upoo parau iti o te api 29-30 i te farereiraa i mua.
**********
E nehenehe te hoê taurearea poro e parau e:
“E rave rahi taata hoê â matahiti e to ˈu o te papu ore ra i te tau no a muri aˈe. E manaˈo anei oe e e maitai aˈe te oraraa no te ui i mua? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te faahiti ra te Bibilia i te hoê tau no a muri aˈe faahiahia no te huitaata. [A iriti i te hohoˈa o te api 31 o te buka rairai, e a taio i te faataaraa o te hohoˈa. E a taio i te Petero 2, 3:13.] Te horoa maira teie buka rairai i te haamaramaramaraa no nia i te mau haamaitairaa ta te Atua e faaineine ra no te huitaata. [A haamahitihiti i te upoo parau iti tei papai-meumeu-hia o te api 29-30, e a pûpû i te buka rairai.] E hinaaro vau e hoˈi faahou mai e e paraparau ia oe no te parau fafau a te Atua e faaore i te mau tamaˈi atoa.” A faanaho i te hoˈi-faahou-raa.
Ia hoˈi faahou oe, e nehenehe oe e parau e:
“Ia ˈu i farerei ia oe i te taime i mairi aˈenei, ua faahiti poto vau i te opuaraa a te Atua e haamau i te paradaiso fenua. [A hiˈo faahou i te hohoˈa o te api 31.] E hinaaro vau e faaroo i to oe manaˈo no nia i te parau fafau a te Atua e faaore i te mau tamaˈi atoa.” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. I muri iho, a taio e a tauaparau i te mau paratarafa 3-6 o te api 29. A faanaho i te hiˈopoa i te mau paratarafa 7-8 o te farereiraa i mua.
**********
Ia poro e te hoê tamarii, e nehenehe te taata paari e parau i to raua iˈoa e e na ô e:
“Mai te peu e e farii oe, e hinaaro o _________ e faaite ia oe i te hoê hohoˈa e e taio i te hoê irava o te Bibilia. [E faaite te tamarii i te hohoˈa e e taio i te faataaraa o te hohoˈa o te api 31 e e taio i te Apokalupo 21:4.] Te faataa ra te buka rairai eaha ta te Atua e rave no te mau fifi ta tatou e faaruru ra i teie mahana. [A haamahitihiti poto i te mau upoo parau iti o te mau api 29-30, e a pûpû i te buka rairai.] Ia hoˈi faahou mai mâua, e hinaaro vau e faaite ia oe eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te hopea o te mau fifi o te ea atoa.”
I te farerei-faahou-raa, e nehenehe te taata paari e parau e:
“I ta tatou tauaparauraa hopea, ua parau vau e e hinaaro vau e faaite ia oe eaha ta te Bibilia e faahiti ra no nia i te hopea o te mau fifi o te ea atoa. A tapao eaha tei parauhia i ǒ nei.” A titau manihini ia ˈna ia rave i ta ˈna buka rairai. E a hiˈopoa i te mau paratarafa 9-14 o te api 29. A pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia, aore ra a faanaho i te hiˈopoa i te mau paratarafa 15-7 i te farereiraa i mua.
Buka rairai na te feia e ere ta ratou i te haapaoraa Kerisetiano
“Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei”
E nehenehe oe e parau i te hoê Bouddhiste paari e:
“Peneiaˈe te haapeapea ra oe mai ia ˈu atoa hoi, i te mau manaˈo faufau e parare ra e te faahopearaa ta te reira e faatupu ra i nia i ta tatou mau tamarii. No te aha te morare ore e maraa ˈi i rotopu i te mau taurearea? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Ua ite anei oe e ua tohuhia te reira i roto i te hoê buka tei haamatahia i te papai mea maoro hou te haamauraa o te mau haapaoraa Mahometa, Kerisetiano e Hindou? [A taio i te Timoteo 2, 3:1-3.] A tapao na e te itehia ra taua mau tupuraa ra noa ˈtu e te rahi noa ˈtura te maramarama o te taata. [A taio i te irava 7.] Ua tauturu teie papai ia ˈu ia taa i te parau mau ta te rahiraa o te taata e ore roa e haapii. E hinaaro anei oe e taio i te reira?”—km 8/99 api 8.
Te hau e te oaoa mure ore: nafea e itehia ˈi? (Beretane)
Ia poro i te hoê piahi Tinito, e nehenehe oe e parau e:
“Ua itea mai ia ˈu te hoê haapeapearaa matauhia i rotopu i te mau piahi oia hoi te hinaaro pauroa ra ratou i te hau e te oaoa. Te manaˈo ra anei oe e e mea faufaa te reira? [A vaiiho i te taata ia pahono.] E ere anei i te mea faahiahia ia ite i teie mau parau no tahito ra ia tupu mai?” A taio i te Salamo 37:11, e a pûpû i te buka rairai.—km 2/98 api 5.
Connaîtrons-nous un jour un monde sans guerre?
Ia poro i te hoê ati Iuda, e nehenehe oe e parau e:
“Ua farerei aˈena te rahiraa o tatou i te oto o te ereraa i te hoê taata here. I to oe manaˈo, eaha te tupu i nia ia tatou ia pohe tatou?” A vaiiho i te taata ia pahono. A faaite atu ai i te tumu parau tarenihia “Que sont la mort et l’âme?” i te api 22 o te buka rairai. A taio i te paratarafa 17 o te api 23 no nia i te tia-faahou-raa. A faahiti e ua atuatu te patereareha ra o Ioba i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa. A pûpû i te buka rairai, e a faanaho i te hoˈi faahou no te tauaparau i te mau irava i faahitihia i te hopea o te paratarafa 17.—km 10/99 api 8.
La direction venant de Dieu: le chemin qui mène au Paradis
Ia paraparau i te hoê Mahometa, e nehenehe oe e parau e:
“Te tutava taa ê ra vau i te tauaparau i te mau Mahometa. Ua ite au e e tiaturi te mau Mahometa i te hoê noa Atua mau e te mau peropheta atoa. Te reira anei? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te hinaaro ra vau e tauaparau ia oe no nia i te hoê parau tohu tahito e faaite ra e e riro te fenua ei paradaiso. E nehenehe anei au e taio ia oe i ta taua peropheta ra i papai? [A vaiiho i te taata ia pahono. E a taio i te Isaia 11:6-9.] Te haamanaˈo maira teie parau tohu ia ˈu i te hoê faahitiraa o te Coran e itehia i roto i teie buka rairai.” A tatara i te buka rairai i te api 9, e a taio i te faahitiraa tei papai-meumeu-hia. Mai te peu e te vai ra te anaanatae, a tamau i te aparauraa ma te tauaparau i te mau paratarafa 7-9 o te api 8.—km 11/99 api 8.
Nos problèmes—Qui nous aidera à les résoudre?
I te hoê taata apî Hindou, e nehenehe oe e parau e:
“Papu maitai e te tiaturi ra oe i te Atua. I to oe manaˈo, eaha te opuaraa a te Atua no tatou? [A vaiiho i te taata ia pahono. E a taio i te Genese 1:28.] I te vahi e rave rahi, ua î roa te fenua i te taata e te mau fifi. E manaˈo anei oe e te hinaaro ra te Atua Poiete ra e tauturu ia tatou ia faatitiaifaro i to tatou mau fifi?” A vaiiho i te taata ia pahono. E a pûpû i te buka rairai.—km 9/99 api 8.
Pourquoi adorer Dieu en amour et en vérité?
E nehenehe te hoê Hindou e utuafare to ˈna e anaanatae i teie faaiteraa:
“Te haere ra vau e farerei i te mau taata e haapeapea ra no te huru mau o te oraraa utuafare i te fenua e rave rahi i teie mahana. Ia manaˈo oe, na te aha e tauturu i te utuafare ia tahoê? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Ua ite vetahi mau taata eaha ta te mau papai Hindou e parau ra no nia i te utuafare, aita râ ratou i rave aˈenei i te taime no te faaau i ta te Bibilia e faahiti ra no nia i taua tumu parau ra. Te hinaaro nei au e taio atu ia oe i teie manaˈo. [A taio i te Kolosa 3:12-14.] Te hiˈopoa ra teie buka rairai i te mau papai moˈa no Inidia e oia atoa te Bibilia.” A pûpû i te buka rairai, e a haamahitihiti i te mau api 8-9 e 20-1.—km 9/99 api 8.