Rata a te amaa
E te feia poro here i te Basileia e,
I te roaraa o te matahiti taviniraa, ua tutava te feia poro e te mau pionie i roto vetahi mau amuiraa i te rave i te tahi atu huru taviniraa no te pûpû i ta tatou mau vea i te mau vahi taata, ma te avari i te tahi taime i te hoê ravea apî, te faaohiparaa i te mau faaiteiteraa afaifai. Ma te ore e faahuru ê i te taata i roto i ta ratou mau ohiparaa, ua imi ratou i te hoê ravea no te haamaraa i te opereraa o ta tatou mau vea. Ua riro te pororaa i roto i te aroâ ei ravea maitai roa no te farerei i te taata eita e itehia ma te tahi atu raveraa. Ua tauturu atoa te reira i te feia poro e te mau pionie faito matahiti rau ia haamaraa ohie i ta ratou haaraa i roto i te aua taviniraa e tae noa ˈtu i te riroraa ei pionie tauturu i roto hoê aore ra e rave rahi avaˈe.
Ua tapaohia te hoê numera maitai roa o te feia i tae mai i ta tatou mau tairururaa haaati e mahana taa ê. E 2 683 taata tei apiti i ta tatou na tairururaa haaati e 7 e e 22 o ratou tei bapetizohia. I ta tatou na 13 tairururaa mahana taa ê, e 3 141 taata tei tae mai e e 33 o ratou tei bapetizohia.
Ua tapaohia te tau o te Oroa haamanaˈoraa e te hoê ohiparaa itoito rahi i roto i te tuhaa fenua o ta tatou amaa. E 206 pionie tauturu tei tapaohia i Mati e ua naeahia te hoê numera apî maitai roa ˈˈe e 5 788 taata tei tae mai i te oroa o te Amuraa maa a te Fatu, hoê ïa maraaraa e 3,5 % ia faaauhia i te numera hopea maitai roa ˈˈe i tapaohia. No reira i Mati, 17 % o te feia poro tei rave i te hoê huru taviniraa pionie. Ma te feaa ore, ua turu paha te reira i teie numera faahiahia o te feia i tae mai i te Oroa haamanaˈoraa tei tapaohia i teie matahiti.
Mai ia outou atoa, te tiai ru nei matou ‘ia rahi â te rave i te ohipa a te Fatu’ i te omuaraa o teie matahiti taviniraa 2005.—Kor. 1, 15:58.
To outou mau taeae,
Amaa no Tahiti