Te pûpûraa i te mau papai na te hoê tuhaa fenua ua rau te reo
1. No te aha te mau amuiraa e rave rahi e hinaaro ai i te mau papai na roto i te reo ê?
1 Te vai ra te mau taata no te mau fenua taa ê na te vahi e rave rahi. E ite oioi aˈe e rave rahi o ratou i te parau mau e mea taa maitai aˈe ia haapiihia ratou na roto i to ratou reo tumu. Eaha te rave no te pûpû i te mau papai i te feia e anaanatae ra i te parau mau na roto i te reo ta ratou e taa aˈe?
2. Eaha te haa-amui-raa e titauhia ia poro tau amuiraa reo ê i te hoê â tuhaa fenua?
2 Afea e pûpû ai i te mau papai: Ia poro e piti amuiraa reo ê aore ra e hau atu i te hoê â tuhaa fenua, e haa amui te mau tino matahiapo e te mau tiaau no te taviniraa no te rave i te hoê faanahoraa e tano no te taatoaraa ia noaa ta te pǔpǔ reo taitahi te hoê faaiteraa taatoa. Ia poro ratou i tera fare i tera fare, eita iho â te feia poro e pûpû i te mau papai na roto i to te tahi atu amuiraa reo. Teie râ, i roto i te pororaa faanaho-ore-hia aore ra i te mau vahi taata, e nehenehe ratou e pûpû i te mau papai na roto i te reo o te taata e faaroo ra.—A hiˈo Le ministère du Royaume no Atopa 1990, Pahonoraa i ta outou mau uiraa.
3. Afea e tano ai ia haaputu te hoê amuiraa i te mau papai na roto i te hoê reo ê?
3 Afea e haaputu ai i te mau papai: Eaha te nehenehe e ravehia mai te peu e te vai ra i te hoê vahi e rave rahi taata reo ê e aita râ e amuiraa e paraparau ra i tera reo? E nehenehe ïa te mau amuiraa e haaputu i te tahi maa papai i faaohipa-pinepine-hia na roto i tera reo, mai te mau api parau, te mau buka rairai Titau e Hoa no te Atua, e te buka Ite. E nehenehe te feia poro e pûpû i tera mau papai i te mau taime atoa e farerei ai ratou i te mau taata e taio nei na roto i tera reo.
4. E nafea e noaa ˈi te mau papai na roto i te reo ê, e aita ta te amuiraa?
4 E nafea e ani ai i te mau papai: Mai te peu e eita te hoê amuiraa e haaputu i te mau papai na roto i te reo o te hoê taata e anaanatae ra i te parau mau, e nafea e noaa ˈi tera mau papai? E ani te taata poro o te farerei i taua taata ra, i te taeae e haapao ra i te mau papai eaha te mau papai e vai ra na roto i tera reo, ia nehenehe te mau papai ta ˈna e hinaaro ra e tapaohia i nia i to muri iho parau aniraa papai a te amuiraa.
5. E nafea ïa ia hinaarohia te mau papai na mua ˈˈe i to muri iho aniraa?
5 Ia hinaaro-ru-hia, e ani te taata poro i te hoê melo o te tomite tiaauraa mai te peu e e nehenehe e haponohia teie aniraa taa ê na mua ˈˈe i to muri iho aniraa matauhia a te amuiraa. Mai te peu e oia, e ani ru te taeae e haapao ra i te mau papai aore ra hoê taeae ta ˈna i maiti, i te amaa na roto i te papairaa i te rata aore ra na roto i te niuniu paraparau. E haponohia te mau papai i te vahi nohoraa tamau aore ra taime poto, mai te peu e e mea au aˈe. Mai te peu e e anihia te hoê faautaraa i roto e 24 hora aore ra e 48 hora, na te amuiraa e aufau i te mau haamâuˈaraa.
6. Eaha ta tatou fa ia pûpû tatou i te mau papai Kerisetiano atoa?
6 E faaohipa maitai tatou i te mau papai Kerisetiano no te tauturu i “te taata atoa” noa ˈtu eaha to ratou reo “ia ora, e ia noaa te ite i te parau mau.”—Tim. 1, 2:3, 4.