Te rave faahope roa ra anei outou i ta outou taviniraa?
1 I roto i te buka Ohipa, te taio nei tatou e ua rave te mau pǐpǐ a Iesu i ta ratou taviniraa ma te “aˈo” aore ra ma te poro faahope roa i te Basileia o te Atua. (Ohi. 2:40; 8:25; 28:23) Papu maitai e tera atoa te fa a te aposetolo Paulo. (Ohi. 20:24) E ere anei tera atoa ta tatou fa, ei mau tia no te parau apî maitai? E nafea e naea ˈi ia tatou te reira?
2 E faaineine anaˈe ia tatou: No te horoa i te hoê faaiteraa maitai i roto i te taviniraa, mea faufaa ia faaineine maitai tatou ia tatou. E parau mau iho â râ ia pûpû tatou i te mau vea, no te mea e taui noa te mau tumu parau i roto. Ia ineine maitai aˈe tatou, e pûpû mai Ta tatou taviniraa i te Basileia i te hoê tumu parau apî (hiˈo i te anairaa i te pae aui), te tahi mau faaiteraa no nia i te mau vea hopea o Te Pare Tiairaa e o te A ara mai na! No te numera taitahi, e haamataratarahia hoê parau apî e anaanatae ai e rave rahi taata. Nafea tatou e faaohipa ˈi i tera mau faaiteraa poto?
3 A maiti i te hoê faaiteraa ta outou e manaˈo ra e e manuïa maitai i roto i ta outou tuhaa fenua. A taio maitai i te mau manaˈo tauturu e horoahia ra i roto i te tumu parau e a tapao i te mau manaˈo o te nehenehe e faaara i te anaanatae. A imi i roto i te vea hoê irava i faahitihia e i taaihia i te aparauraa no te taio atu i te taata. A faaoti poto noa na roto i te faaitoitoraa i te taata ia taio i te vea. Ia au i te mau tupuraa, a faataa poto noa ˈtu ia ˈna e e nehenehe o ˈna e turu i te ohipa a te mau Ite no Iehova e ravehia ra na te ao atoa nei na roto i te horoaraa i te tahi ô. I teie nei, a faahiti noa i ta outou faaiteraa.
4 E opua anaˈe e faaohipa i te Bibilia: E pinepine, maoti te hoê faaineineraa maitai e nehenehe ai tatou e faaô mai i te hoê irava i roto i ta tatou faaiteraa. Te manuïa maitai roa ra e rave rahi feia poro aravihi i te na reira. Nafea? E tia ˈtu ratou i mua i te opani ma te Bibilia i roto i to ratou rima, e aroha ratou i te taata e parau atu ai e:
◼ “Te ui nei matou i te taata ta matou e farerei e e farii anei ratou i teie manaˈo . . .” A taio i te Genese 1:1, e a ui atu: “E farii anei oe i te mea i papaihia i ǒ nei?” Ia pahono mai te taata e e, a parau atu e: “O vau atoa. I to oe râ manaˈo, mai te peu e na te Atua i hamani i te mau mea atoa, o o ˈna atoa anei te tumu o te ino?” A vaiiho i te taata ia pahono, e a taio i te Koheleta 7:29. A iriti i te buka Ite i te api 71 e a taio i te paratarafa 2. A faaitoito i te taata ia taio i te buka. Mai te peu e eita oia e farii i te Genese 1:1, a ani ïa ia ˈna ia hiˈopoa i te buka Création.
5 E atuatu anaˈe i te anaanatae atoa: Eita tatou e nehenehe e rave faahope roa i ta tatou taviniraa mai te peu e eita tatou e hoˈi e farerei i te feia i faaite i te anaanatae. Ia fanaˈo tatou i te hoê aparauraa maitai, e tapao tatou i te iˈoa e te vahi nohoraa o te taata, noa ˈtu e aita oia i hinaaro e taio i ta tatou mau vea aore ra te tahi atu mau papai. E tutava anaˈe i te atuatu i te anaanatae na roto i te hoˈiraa e farerei ia ˈna ma te haamarirau ore. E eiaha tatou e taiâ i te pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia.
6 Ua ite te mau pǐpǐ no te senekele matamua e ua poroi Iesu ia ratou e poro faahope roa, e “faaite hua ˈtu” no nia ia ˈna. (Ohi. 10:42) No tatou atoa tera faaueraa, no te mea tera anaˈe te ravea e faariro ai tatou i te taata ei pǐpǐ. (Mat. 28:19, 20) No reira, e rohi hua anaˈe i te rave faahope roa i ta tatou taviniraa!—Tim. 2, 4:5.