VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • km 4/98 api 3-4
  • Te imihia ra e rave rahi atu â haapiiraa Bibilia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te imihia ra e rave rahi atu â haapiiraa Bibilia
  • Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
  • Papai tei tuea
  • Ia itoito â tatou i te raveraa i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1997
  • E aratai te mau farerei-faahou-raa i te mau haapiiraa bibilia
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
  • Te pûpû ra anei outou i te haapiiraa bibilia?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2002
  • Te hoê manaˈo maitai i nia i te ohipa ru e faariro i te taata ei pǐpǐ
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
Ite hau atu â
Ta tatou taviniraa i te Basileia 1998
km 4/98 api 3-4

Te imihia ra e rave rahi atu â haapiiraa Bibilia

1 Te haamaitai ra te Atua ra o Iehova i ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei, na roto i te haamaraa-tamau-raa ia ˈna. I roto i te matahiti taviniraa i mairi aˈenei, e 375 923 taata tei bapetizohia na te ao nei, oia hoi te hoê faito au noa e hau atu i te 1 000 pǐpǐ apî i te mahana, aore ra atoa tau 43 pǐpǐ i te hora! Noa ˈtu te mau ahuru matahiti tamataraa i faaruruhia e to tatou mau taeae i te tahi mau taime i roto e rave rau mau vahi o te ao nei, te ruperupe nei te ohipa a te Basileia e te maraa nei ma te faahiahia. Auê te oaoa e ia faaroo i te mau haereraa i mua i ravehia no te haaparare i te parau apî maitai!

2 I roto i te matahiti taviniraa i mairi aˈenei, i Polinesia Farani nei, ua tapao atoa mai tatou i te hoê maraaraa o te numera au noa o te feia poro, o te mau pionie tauturu, o te mau hora i ravehia i roto i te pororaa, e o te mau buka e te mau vea iti i operehia. Ua maraa te numera o te feia bapetizo e ua naeahia te hoê numera apî o te feia i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa. Eaha râ no nia i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e te mau haapiiraa Bibilia? Aita te numera taatoa o te mau hoˈi-faahou-raa e farerei i taui, e ua iti mai to te mau haapiiraa Bibilia i te 6 %. Tera râ, e mau tuhaa o te taviniraa faufaa roa teie no te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ. Eaha ta tatou tataitahi e nehenehe e rave no te haamaitai i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e te mau haapiiraa Bibilia?

3 E faatupu anaˈe i te hinaaro e faatere i te hoê haapiiraa: E tia ia tatou ia tutava i te riro ei feia puai e te ohipa i te pae varua. E mea “itoito” te mau pǐpǐ mau a te Mesia no “te mau ohipa maitatai.” (Tito 2:14) Ia feruri anaˈe tatou i ta tatou taviniraa, e nehenehe anei tatou e parau e te hinaaro rahi nei tatou e hoˈi e hiˈo i te feia atoa i farii i te mau papai? Te pûpû ra anei tatou ma te aau tae i te feia atoa i anaanatae, i te hoê haapiiraa Bibilia i to ratou fare? (Roma 12:11) Aore ra e tia anei ia tatou ia faatupu i te hoê hinaaro puai atu â no te rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e no te haamata i te mau haapiiraa Bibilia?

4 E atuatu te taioraa i te Bibilia, te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa e te haapiiraa i te mau papai, i to tatou itoito i te pae varua e i te puai ta tatou e fanaˈo ra na roto i te varua o te Atua. (Eph. 3:16-19) E haapuai te reira i to tatou faaroo, to tatou tiaturi ia Iehova, e to tatou here no to tatou taata-tupu. E turaihia tatou ia haapii i te parau mau ia vetahi ê, o te faariro ïa i ta tatou taviniraa ei mea anaanatae, hotu maitai, e te faaitoito. Papu maitai, e tia ia tatou ia imi e rave rahi atu â haapiiraa Bibilia!

5 E haamata anaˈe i te haapii e to tatou utuafare: E tia i te mau metua kerisetiano, e tamarii ta ratou o te faaea ra i pihai iho ia ratou, ia anaanatae i te faatupu i te hoê haapiiraa utuafare tamau o te Bibilia. (Deut. 31:12; Sal. 148:12, 13; Mas. 22:6) E mea faufaa roa ia haapii te mau metua i te vea iti ra Titau e te buka ra Te ite e ta ratou mau tamarii no te faaineine ia ratou ia riro mai ei feia poro bapetizo-ore-hia, ia pûpû ia ratou no te Atua e ia bapetizo. Parau mau, e nehenehe e hiˈopoahia te tahi atu mau papai ia au i te mau hinaaro e te matahiti o te tamarii. E tapao ïa te hoê metua tane aore ra te hoê metua vahine, o te haapii ra i te hoê tamarii bapetizo-ore-hia, hoê haapiiraa, te taime e te mau hoˈi-faahou-raa e farerei, mai ta Te taviniraa o te Basileia no Eperera 1987 e faaite ra i te tuhaa ra “Pahonoraa i ta outou mau uiraa.”

6 E haamaitai anaˈe i ta tatou iho faanahonahoraa: Ia au i te rahiraa vea, vea iti, e buka tei operehia, papu maitai e e rave rahi huero tei haapararehia. Ua riro taua mau huero o te parau mau tei ueuehia ei ravea faahiahia no te faariro i te taata ei pǐpǐ apî. Teie râ, e mauruuru mau anei te hoê taata faaapu aore ra te hoê taata tanu mai te peu e e tanu noa raua, e i muri aˈe i te mau tutavaraa rahi, eita raua e rave i te taime no te ooti mai? Eita ïa. Oia atoa, e titauhia te hoê taviniraa rave-tamau-hia.

7 Te faanaho noa ra anei tatou i te taime no te rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei? E hoˈi oioi anaˈe e hiˈo i te mau taata atoa i anaanatae. E rave anaˈe i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei ma te tapao e haamata i te hoê haapiiraa Bibilia. Te rave ra anei tatou i te mau nota tapao-maitai-hia, apî, e te faanaho-maitai-hia no nia i ta tatou mau hoˈi-faahou-raa e farerei? Taa ê atu i te iˈoa e te vahi nohoraa o te taata, eiaha e haamoe i te tapao i te taio mahana o te farereiraa matamua, te papai o ta tatou i vaiiho atu, te hoê haapotoraa o te aparauraa e te uiraa o te nehenehe e tauaparauhia i te farereiraa i mua nei. E vaiiho tatou i te tahi area no te papai i te tahi atu mau haamaramaramaraa i muri aˈe i te hoˈi-faahou-raa e farerei tataitahi.

8 E feruri anaˈe e nafea ia rave i te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei: Eaha te mau manaˈo e tapea mai i roto i te feruriraa ia hoˈi tatou e hiˈo i te hoê taata farii maitai? 1) Ia faaite tatou i te huru mahanahana, auhoa, anaanatae e te hau. 2) E paraparau anaˈe no nia i te mau tumu parau aore ra te mau uiraa ta ˈna e anaanatae. 3) E ara anaˈe e ia vai ohie noa te aparauraa e ia niuhia i nia i te Bibilia. 4) I te mau farereiraa atoa, e tutava anaˈe i te haapii atu i te taata i te tahi mea o ta ˈna e ite i muri iho e mea faufaa no ˈna. 5) E faaara anaˈe i te anaanatae no te uiraa e tauaparauhia i mua nei. 6) Eiaha tatou e faaea maoro roa. 7) Eiaha tatou e ui i te mau uiraa o te faahuru ê aore ra o te haafeaa i te taata. 8) E faaohipa anaˈe i te ite maite no te ore e faahapa i te mau manaˈo hape aore ra te mau peu iino matauhia a te taata hou oia e haafaufaa ˈi i te mau mea i te pae varua.—Hiˈo i roto i te api hau o Te taviniraa o te Basileia no Mati 1997, i te tahi atu mau aˈoraa e nafea ia rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei aravihi e ia haamata i te mau haapiiraa Bibilia.

9 E faaohipa anaˈe i te mau ravea atoa: I roto i te hoê amuiraa, ua noaa mai te iˈoa e te numera fare o te feia atoa o te hoê vahi nohoraa hiˈopoa-maitai-hia. Ua hapono-roa-hia ˈtu te hoê rata e e piti api parau iti, na te feia atoa o taua vahi ra. I te pae hopea o te rata, te pûpûhia ra te hoê haapiiraa Bibilia e te hoê numera niuniu, ia nehenehe te taata tei papaihia ˈtu e pahono mai. Tau mahana i muri iho, ua taniuniu mai te hoê tane apî no te ani mai i te hoê haapiiraa. Ua haerehia oia e hiˈo i te mahana i muri iho e ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia i nia i te buka ra Te ite. I taua iho po ra, ua haere oia i te haapiiraa buka a te amuiraa, e ua tamau noa oia i te haere i te mau putuputuraa atoa. Aita i maoro roa, ua haamata ˈtura oia i te taio i te Bibilia i te mau mahana atoa. Ua haere oioi oia i mua e ua bapetizo oia ia ˈna.

10 Ua faanahonaho te feia poro i roto i te hoê â pereoo no te rave amui i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei. Te taata o ta te hoê o na tuahine e piti e hinaaro ra e farerei, aita ïa i te fare, tera râ, ua iriti mai te tahi atu vahine apî i te opani, e ua parau maira e: “Te tiai nei iho â vau ia outou.” Ua horoa mai te hoê taata o ta ˈna i matau i te buka ra Te ite na ˈna. I te taime a haere mai ai na tuahine i to ˈna fare, ua taio oia i te buka e piti taime e ua putapû roa oia i te mau mea i roto. Ua parau oia e aita oia i maere i te farerei i te mau Ite i taua mahana ra, no te mea e ua pure oia e ia haere mai ratou e haapii ia ˈna i te Bibilia. Ua haamatahia ˈtura ïa te hoê haapiiraa, ua haere taua vahine ra i te mau putuputuraa a te amuiraa, e ua haere oioi oia i mua.

11 Ua horoa iho nei te hoê tuahine, tei bapetizohia fatata e 25 matahiti i teie nei, i te buka ra Te ite na to ˈna mama, e melo no te hoê Ekalesia, o tei haamata i te taio. I muri aˈe i te hoperaa ia ˈna e piti pene, ua pii atura taua vahine ra i ta ˈna tamahine, o tei maere hoi i to ˈna parauraa e: “Te hinaaro nei au e riro ei Ite no Iehova!” Ua haapii atura oia i te Bibilia e ua bapetizohia oia i teie mahana.

12 E tamata anaˈe i te mau manaˈo tauturu i muri nei: Ua tamata aˈena anei tatou i te pûpû roa ˈtu i te haapiiraa? E nehenehe noa tatou e parau e: “Mai te peu e e hinaaro oe e fanaˈo i te hoê haapiiraa Bibilia tamoni ore i to oe fare, e nehenehe au e faaite ia oe tau minuti noa i te tereraa. Mai te peu e e tia ia oe, e nehenehe tâua e tamau â.” E rave rahi taata o te farii nei ma te feaa ore i teie huru aniraa e o te hiˈo nei e nafea ia faaterehia te hoê haapiiraa Bibilia.

13 I te omuaraa o te haapiiraa, e faaite anaˈe i te taata haapii e nafea ia faaineine ia ˈna, na roto i te taioraa i te mau irava i faahitihia e na roto i te reniraa i te mau taˈo faufaa o te pahono ra i te mau uiraa. E haamau tatou i te feruriraa i nia noa i te mau manaˈo faufaa. E tia paha ïa ia tatou ia faaau ohie i te mau aparauraa matamua, e tia râ ia rave-tamau-hia te hoê haapiiraa Bibilia. E imi anaˈe e nafea ia faaite e e tuhaa faufaa te pure no te haapiiraa e ia faaineine i te taata i mua i te patoiraa na roto i te mau Papai. E tutava anaˈe i te faariro i te haapiiraa ei mea oraora!

14 Parau mau, eita te feia atoa e haapii ra i te Bibilia e haere i mua i te hoê â faito. E ere vetahi i te mea anaanatae roa i te mau ohipa i te pae varua aore ra aita e taa oioi ra i te mau mea e haapiihia ˈtura ia ratou. E oraraa ohipa roa to vetahi ê e aita paha to ratou e taime titauhia no te hiˈopoa i te hoê pene taatoa i te mau hebedoma atoa. No reira i te tahi mau taime, e tia paha ïa ia haapii i te mau pene hau atu i te hoê taime e e rave rahi atu â mau avaˈe te titauhia no te faaoti i te buka. I roto i te tahi mau huru tupuraa, e hiˈopoa tatou na mua i te vea iti ra Titau e te buka ra Te ite i muri iho. E tauturu teie mau faanahoraa, apitihia mai e te haereraa i te mau putuputuraa a te amuiraa, i te taata haapii ia mau papu i roto i te parau mau.

15 Hau atu i te mau mea atoa, e pure anaˈe ia noaa mai te hoê haapiiraa Bibilia! (Ioa. 1, 3:22) Hoê o te mau tupuraa faahiahia roa ˈˈe e nehenehe e fanaˈohia e te hoê Kerisetiano, o te faaohiparaahia ïa e Iehova no te tauturu i te hoê taata ia riro mai ei pǐpǐ na Iesu Mesia. (Ohi. 20:35; Kor. 1, 3:6-9; Tes. 1, 2:8) Teie te taime no te faaite i te hoê itoito rahi i roto i te ohipa e faatere i te mau haapiiraa Bibilia, ma te tiaturi taatoa e e haamaitai rahi mai o Iehova i ta tatou mau tutavaraa no te haamata e rave rahi atu â mau haapiiraa!

[Blurb on page 3]

Te pure ra anei tatou no te haamata i te hoê haapiiraa Bibilia?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono