Ia itoito â tatou i te raveraa i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei
1 Mea au anei na outou ia rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei? E rave rahi feia poro mea au na ratou teie ohipa. Peneiaˈe ua taiâ rii outou i te haamataraa, i to outou iho â râ hoˈiraa ˈtu e farerei i te mau taata o tei ore i anaanatae rahi mai i te farereiraa matamua. Tera râ, a rahi noa ˈtu ai to outou ‘itoito i to tatou Atua, i te parauraa ˈtu i te evanelia’ na roto i te raveraa i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei, peneiaˈe ua maere outou i te iteraa i te ohie e te hotu rahi o teie ohipa. (Tes. 1, 2:2) Nafea e manuïa ˈi?
2 Oia mau, e mea taa ê te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei e te hoê farereiraa matamua. I te hoˈi-faahou-raa e farerei, e aparau tatou e te hoê taata matau, eiaha râ e te hoê taata farereihia no te taime matamua, e mea pinepine e mea ohie aˈe ia aparau e te hoê taata o ta tatou i farerei aˈena. E noaa mai te mau haamaitairaa rahi na roto i te rohiraa i roto i teie ohipa: e nehenehe hoi te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e horoa mai i te mau haapiiraa Bibilia o te haere i mua.
3 Ia poro tatou na te mau fare, e farerei tamau tatou i te mau taata o tei ore i anaanatae i te poroi i to tatou mau tere na mua ˈtu. No te aha ïa tatou e tamau noa ˈi i te haere e hiˈo ia ratou? Ua ite hoi tatou e e taui te huru tupuraa o te mau taata, e peneiaˈe te hoê taata o tei ore i tâuˈa mai e o tei patoi mai paha i te poroi, e anaanatae mai ïa oia i te taime i muri iho. Ma te haamanaˈo i te reira, e faaineine maitai anaˈe ia tatou e e pure anaˈe no te fanaˈo i te aratairaa a Iehova ia nehenehe te mau taata e horoa mai i te tariˈa faaroo.
4 Mai te peu e, i roto i te pororaa na te mau fare, e ineine tatou i te poro i te mau taata o tei ore i anaanatae aˈe na mua ˈˈe, eita anei tatou e hinaaro rahi atu â e hoˈi e hiˈo i te feia atoa o tei faaroo mai i te poroi o te Basileia?—Ohi. 10:34, 35.
5 E rave rahi i rotopu ia tatou tei roto i te parau mau i teie mahana, no te mea ua faaoromai te hoê taata poro i te haere-pinepine-raa mai e farerei ia tatou. Mai te peu e mai te reira ra, e aniani anaˈe na ia tatou iho e: ‘Eaha te manaˈo o te taata poro no ˈu i te haamataraa ra? Ua farii oioi anei au i te poroi o te Basileia i te taime iho a faaroo ai au? Aita anei au i tâuˈa noa ˈˈe?’ E tia ia tatou ia oaoa i te mea e ua hoˈi noa mai te taata poro e hiˈo ia tatou, ua ‘itoito â oia i to tatou Atua,’ ua haere mai i ǒ tatou e ua haamata oia i te haapii ia tatou i te parau mau. Eaha ïa no te feia e anaanatae mai i te haamataraa, i muri iho râ, e au ra e e apeape ratou ia tatou? E tia ia tatou ia tapea i te aau tae, mai ta te aamu i muri nei e haapapu ra.
6 I te poipoi roa, te poro ra e piti tuahine na te aroâ i to raua farereiraa i te hoê vahine apî e turai ra i te hoê pereoo tamarii. Ua farii oia i te hoê vea e ua ani oia i te mau tuahine ia haere mai i ǒ na i te Sabati i muri iho. Ua tae atu raua i te taime i faataahia, tera râ, ua parau mai te vahine e aita to ˈna e taime no te paraparau. Teie râ, ua tǎpǔ oia e e vatahia oia i te hebedoma i muri iho. Aita na tuahine i tiaturi mau e e tapea iho â teie vahine i ta ˈna parau, tera râ, i to raua hoˈiraa ˈtu, te tiai noa maira te vahine ia raua. Ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa, e ua rave teie vahine i te mau haereraa i mua maere mau. Aita i maoro, ua haere tamau mai oia i te mau putuputuraa, e ua haamata ˈtura oia i te poro. Ua bapetizohia oia i teie nei.
7 E haamau anaˈe i te niu i te tauaparauraa matamua iho: E pinepine, e haamauhia te niu o te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei e manuïa, i te tauaparauraa matamua. A faaroo maitai i te taata. Eaha ta ˈna e parau ra? Mea au anei na ˈna te parau no te haapaoraa? Mea anaanatae anei na ˈna te mau ohipa totiale? te ite aivanaa? te aamu? te natura? Ia hope te aparauraa, e nehenehe tatou e faahiti i te hoê uiraa o te haaferuri, e e tǎpǔ atu i te taata e paraparau no nia i te pahonoraa a te Bibilia ia hoˈi anaˈe mai tatou.
8 Ei hiˈoraa, mai te peu e te anaanatae ra te taata i te parau tǎpǔ a te Bibilia no te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, e tano paha ia faatupu i te tahi atu aparauraa no nia i teie tumu parau. Na mua noa ˈˈe tatou e haere ai, e nehenehe tatou e ani e: “Nafea tatou e papu ai e e faatupu mau â te Atua i ta ˈna parau i tǎpǔ?” E i muri iho: “Peneiaˈe e nehenehe au e hoˈi mai i te taime tei reira to oe utuafare taatoa, no te faaite atu i te pahonoraa a te Bibilia.”
9 Mai te peu e aita te taata i faaite i te anaanatae no te hoê tumu parau taa ê, e nehenehe tatou e faahiti i te hoê o te mau uiraa e vai ra i roto i te mau faahiˈoraa i te api hopea o Te taviniraa o te Basileia, e e faaohipa i te reira ei niu no te aparauraa i muri iho.
10 E rave anaˈe i te mau tapaopaoraa papu maitai: E tia ia papu maitai e ia hope roa ta tatou mau tapaopaoraa na te mau fare. A tapao i te iˈoa e te vahi faaearaa o te taata i te taime iho tatou e faarue ai ia ˈna. Eiaha tatou ia tapao noa i te numera o te fare e te iˈoa o te aroâ ia au i to tatou manaˈo: a haapapu roa ˈtu râ e ua tano anei te reira. A tapao i te tahi mau parau no nia i te taata, eaha te tumu parau o ta tatou i tauaparau, te mau irava i taiohia, te buka aore ra te vea o ta tatou paha i vaiiho atu e te mau uiraa o ta tatou e pahono i to tatou tere i mua nei. A tapao atoa i te mahana e te hora o ta tatou aparauraa, e te taime o ta tatou i faaau no te hoˈi mai. I teie nei, ua hope roa te papairaa i nia i te api parau, eiaha ïa ia moe! A tuu atu i te hoê vahi i reira e papu ia tatou e e itehia mai. A manaˈonaˈo i te taata e mea nafea tatou ia faahaere i te aparauraa i te taime i muri iho.
11 Eiaha ia moehia ta tatou fa: A tahi, ma te faaite i te huru mahanahana e te auhoa, a imi i te ravea ia ore te taata ia huru ê. A faaite e te anaanatae mau ra tatou ia ˈna, eiaha râ ia faaô roa ˈtu i roto i to ˈna oraraa. I muri iho, a faahaamanaˈo atu i te mau uiraa o ta tatou paha i faahiti i te taime na mua ˈtu. A faaroo maitai i ta ˈna parau e a haamauruuru maitai atu no to ˈna mau manaˈo. I muri iho, a faaite atu e eaha te faufaaraa o te manaˈo o te Bibilia. Mai te peu e e nehenehe, a huti i to ˈna ara-maite-raa i nia i te hoê manaˈo tuea noa i roto i te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore. A haamanaˈo maitai e ta tatou fa matamua ia rave tatou i te hoê hoˈi-faahou-raa e farerei, o te haamataraa ïa i te hoê haapiiraa Bibilia.
12 Ua tauturu te mau parau huna ore o te buka ra Te ite, e rave rahi i rotopu ia tatou ia “itoito â” i roto i te mau haapiiraa Bibilia no te faaitoito i te feia haapii ia haere mai i te mau putuputuraa e ia tahoê mai i roto i te faanahonahoraa a Iehova. Na mua ˈˈenei, mai te huru ra e e tiai na tatou e ia haapii te mau taata tau taime rii, hou tatou e ani ai ia ratou ia haere mai na muri iho ia tatou. I teie nei râ, e rave rahi feia haapii o te haere mai nei i te mau putuputuraa ia haamata anaˈe ratou i te haapii, e mea oioi aˈe ratou ia haere i mua.
13 Ua faaite te hoê tane e ta ˈna vahine i te poroi i te taime faanaho-ore-hia, i te hoê hoa ohipa. Ua anaanatae mai teie taata i te parau mau, e ua pûpû atu te taeae e ta ˈna vahine i te hoê haapiiraa Bibilia i nia i te buka ra Te ite. I te hoê â taime, ua faaitoito raua ia ˈna ia haere mai i te mau putuputuraa, i reira e noaa mai ai ia ˈna te pahonoraa i ta ˈna mau uiraa e rave rahi. Aita noa teie taata i farii i te haapiiraa, ua haapii atoa râ oia e piti taime i te hebedoma e ua haere tamau mai oia i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia.
14 E faaohipa anaˈe i te vea iti ra Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou?: I te tairururaa mataeinaa “Te mau vea o te hau a te Atua,” ua matara mai te vea iti ra Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? Na roto i teie vea iti, e nehenehe e haamata i te mau haapiiraa Bibilia e te mau taata e mǎtaˈu nei i te Atua, noa ˈtu eaha to ratou faito haapiiraa. Te vai ra i roto te hoê tuhaa haapiiraa taatoa e tuatapapa ra i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia. Ua riro teie vea iti ei ravea aravihi roa no te tufa i te ite o te Atua. Te faataa nei oia i te parau mau ma te maramarama maitai e te ohie e no reira, e nehenehe tatou pauroa e faaohipa i te reira no te haapii e eaha ta te Atua e titau ra ia tatou. Eita e ore e e rave rahi feia poro o te fanaˈo i te haamaitairaa e faatere i te hoê haapiiraa Bibilia i nia i teie vea iti.
15 Te feia e manaˈo nei e aita to ratou e taime no te haapii i te buka ra Te ite, peneiaˈe e farii ratou i te tahi mau aparauraa poto noa no te haapii i te vea iti ra Titau. E oaoa roa ratou i te mea o ta ratou e haapii. I roto e piti aore ra e toru noa api, e noaa mai ia ratou i te pahonoraa i te mau uiraa ta te mau taata e uiui nei mai te mau senekele mai â: O vai te Atua? O vai te Diabolo? Eaha te opuaraa a te Atua no te Fenua? Eaha te Basileia o te Atua? Nafea e ite ai i te haapaoraa mau? Noa ˈtu e te vauvau ra teie vea iti i te parau mau ma te ohie roa, e mea hohonu râ te poroi i roto. Te tuatapapa ra oia i te mau manaˈo tumu ta te mau matahiapo e hiˈopoa e te feia e opua ra e bapetizo, e e nehenehe oia e riro ei faaineineraa, hou e haamata ˈtu ai i te hoê haapiiraa hohonu aˈe i nia i te buka ra Te ite.
16 No te pûpû i te hoê haapiiraa ia hoˈi atu tatou e farerei i te taata, e parau noa ˈtu tatou e: “Ua ite anei oe e, mai te peu e e rave oe tau minuti noa, e noaa mai ia oe i te pahonoraa i te hoê uiraa faufaa roa no nia i te Bibilia?” I muri iho, a ui atu i te hoê o te mau uiraa e vai ra i te omuaraa o te hoê o te mau haapiiraa o te vea iti. Ei hiˈoraa, mai te peu e te paraparau ra tatou i te hoê taata ruhiruhia, e nehenehe tatou e parau e: “Ua ite tatou e i mutaa ihora, ua faaora o Iesu i te taata. Eaha râ ta ˈna e rave i mua nei, no te feia maˈi? te feia ruhiruhia? te feia pohe?” Te vai ra te pahonoraa i teie mau uiraa i roto i te haapiiraa 5. Peneiaˈe e nehenehe e faaara i te anaanatae o te hoê taata mea au na ˈna te parau no te haapaoraa na roto i te uiraa ra: “E faaroo anei te Atua i te mau pure atoa?” Na te haapiiraa 7 e horoa mai i te pahonoraa. E hinaaro paha te mau melo utuafare e ite e: “Eaha ta te Atua e titau ra i te mau metua e i te mau tamarii?” E noaa mai te pahonoraa ia tuatapapa ratou i te haapiiraa 8. Te vai râ te tahi atu mau uiraa, mai teie: “E haamauiui anei te feia pohe i te feia ora?” (haapiiraa 11); “No te aha e mea rahi te haapaoraa e faahua kerisetiano nei?” (haapiiraa 13); e “Eaha te tia ia rave no te riro mai ei hoa no te Atua?” (haapiiraa 16).
17 E tauturu anaˈe i te feia reo ê: E nafea tatou mai te peu e te paraparau ra te taata i te reo ê? Mai te peu e e nehenehe, mea hau aˈe ia haapiihia te mau taata na roto i te reo ta ratou i ite papu aˈe. (Kor. 1, 14:9) E nehenehe ta te tiaau oire (aore ra, mai te peu e hoê anaˈe amuiraa, te tiaau haaati) e horoa i te mau haamaramaramaraa no nia i te mau amuiraa e te mau pǔpǔ reo ê o taua vahi ra. E nehenehe ïa te papai parau e faatae atu i te amuiraa aore ra i te pǔpǔ e tano, te mau api parau “Intérêt à suivre dans une langue étrangère” (Taata anaanatae reo ê) (S-70) ta te mau melo o te amuiraa i horoa mai ia ˈna ra. Mai te peu e aita e amuiraa aore ra e pǔpǔ i pihai iho noa e aita e taata poro o tei ite i te reo o te taata, e tamata ïa te taata poro i te haapii e teie taata ma te faaohipa i te vea iti ra Titau na roto e piti reo.
18 Ua haamata te hoê taata poro reo Beretane i te haapii e te hoê taata reo Vietnamien e ta ˈna vahine reo Tailane. I te taime haapiiraa, ua faaohipa ratou i te mau buka e te mau Bibilia na roto i te reo Beretane, Vietnamien e Tailane. Noa ˈtu te fifi o te reo i te omuaraa, te na ô ra te taata poro e: “Aita i maoro, ua haere teie na feia i mua. Ua taa i teie tane e ta ˈna vahine i te faufaaraa ia haere mai i te mau putuputuraa e ta raua e piti tamarii, e te taio nei to ratou utuafare i te Bibilia i te mau po atoa. Te faatere nei ta raua tamahine e ono matahiti i te hoê haapiiraa Bibilia.”
19 Ia haapii anaˈe tatou e te mau taata reo ê, a haere mǎrû noa, a haamatara maitai i ta tatou parau, e a faaohipa i te mau parau e te mau pereota ohie. Eiaha râ ia moehia e e tia ia tatou ia faatura i teie mau taata, eiaha râ e faariro ia ratou mai te mau tamarii ra te huru.
20 E faaohipa maitai anaˈe i te mau hohoˈa nehenehe mau o te vea iti ra Titau. “Hoê hohoˈa, hoê tausani ïa parau,” no reira, mea rahi ta te taata e nehenehe e haapii na roto i te mau hohoˈa huru rau. A ani ia ˈna ia taio i te mau irava i roto i ta ˈna Bibilia. Mai te peu e e nehenehe, e tano atoa paha ia rave i te haapiiraa i te hoê hora i reira te hoê melo o te utuafare tei ite i te paraparau Tahiti aore ra Farani e parahi mai ai ei auvaha.—Hiˈo Te taviniraa o te Basileia no Atopa 1990, api 7; Le ministère du Royaume no Tiunu 1984, api 8.
21 Eiaha e tiai no te rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei: Ehia maororaa e tia ia tiai hou e hoˈi ai e hiˈo i te taata? Te hoˈi nei vetahi feia poro hoê aore ra e piti mahana i muri aˈe i to ratou tere matamua. Te hoˈi nei vetahi i taua mahana noâ ra! Ua oioi roa anei? I te rahiraa o te taime, e au ra e aita te mau taata e hitimahuta nei. E mea pinepine, o te taata poro te tia ia faatano i to ˈna feruriraa ia ore oia ia taiâ, ia itoito râ. Teie vetahi mau hiˈoraa.
22 Te poro ra te hoê taurearea poro 13 matahiti na te mau fare i to ˈna iteraa ˈtu e piti vahine e ôri haere ra. Ua haamanaˈo atura oia e te faaitoitohia ra tatou ia poro i te mau taata na te mau vahi atoa, no reira, ua paraparau atura oia i teie nau vahine i nia i te aroâ. Ua farii raua i te poroi o te Basileia e ua rave raua e piti atoa ra i te buka ra Te ite. Ua tapao te taeae apî i to raua vahi faaearaa, ua hoˈi atu oia e hiˈo ia raua e piti mahana i muri iho, e ua haamata ˈtura oia i te hoê haapiiraa Bibilia e o raua toopiti atoa ra.
23 I to ˈna aˈe pae, te rave nei te hoê tuahine i te mau faanahoraa no te hoˈi mai e tauaparau i te taata i te hebedoma i muri iho. Tera râ, hoê aore ra e piti mahana i muri aˈe i te farereiraa matamua, e hoˈi atu oia e hiˈo ia ˈna no te horoa ˈtu i te hoê vea e vauvau ra i te tumu parau o ta raua i paraparau na mua ˈtu. E parau atu oia i te taata e: “Ua anaanatae roa vau i teie tumu parau e ua manaˈo vau e peneiaˈe, e hinaaro atoa oe e taio. Eita ta ˈu e nehenehe e tauaparau i teie nei, tera râ, e hoˈi mai au i teie Mahana toru avatea i mua nei, mai ta tâua i faaau. Aita anei i taui?”
24 Ia faaite te hoê taata i te anaanatae no te parau mau, e nehenehe tatou e tiaturi e e farerei oia i te patoiraa noa ˈtu eaha te huru. Ia hoˈi oioi mai tatou i muri aˈe i te farereiraa matamua, e haapuai ïa tatou ia ˈna no te tauturu ia ˈna ia faaruru atu i te mau faaheporaa a te mau melo o to ˈna utuafare, a to ˈna mau hoa piri, e vetahi atu â.
25 E atuatu anaˈe i te anaanatae o te feia o ta tatou i farerei i te mau vahi huiraatira: E rave rahi i rotopu ia tatou, mea au na ratou ia poro na te mau aroâ, i te mau vahi tapearaa pereoo, na nia i te mau faurao, i te mau fare toa rahi, e vetahi atu â. Eiaha tatou e vaiiho noa ˈtu i te buka aore ra te vea, e tia atoa râ ia tatou ia atuatu i te anaanatae. No reira, e tia ia tatou ia tamata i te rave mai i te iˈoa, te vahi faaearaa, e mai te peu e e nehenehe, te numera niuniu o te taata farii maitai tataitahi o ta tatou e farerei. E ere i te mea fifi roa ia noaa mai i teie mau haamaramaramaraa. Ia hope anaˈe te aparauraa, a rave mai i ta tatou buka tapaopaoraa, a ani atu ai e: “E nehenehe anei tâua e tauaparau faahou i te tahi atu taime?” Aore ra: “Te hinaaro nei au e ia taio oe i te hoê tumu parau o ta oe paha e anaanatae. E nehenehe anei au e afai i teie vea na oe i to oe fare aore ra i ta oe vahi raveraa ohipa?” E ani noa ˈtu te hoê taeae e: “Eaha ta oe numera niuniu?” Te na ô nei teie taeae e, i roto e toru avaˈe, ua farii te mau taata atoa maoti e toru, i te horoa mai i ta ratou numera niuniu.
26 E faaohipa anaˈe i te niuniu paraparau no te faaara e no te atuatu i te anaanatae: Te faaohipa nei te hoê tuahine pionie i te niuniu paraparau no te paraparau atu i te mau taata e faaea ra i roto i te mau fare opanipani-maitai-hia. Na reira atoa oia ia rave i ta ˈna mau hoˈi-faahou-raa e farerei. I te aparauraa matamua, e parau oia e: “Aita tâua i matau. Te tamata nei au i te paraparau i te mau taata o to oe fare nohoraa no te faaite ia ratou i te hoê manaˈo no roto mai i te Bibilia. Mai te peu e maa taime iti to oe, te hinaaro nei au e taio atu ia oe i te parau tǎpǔ i roto i te . . .” I muri aˈe i te taioraa i te irava, e na ô atu oia e: “Auê te faahiahia e ia ite i taua anotau ra, e ere anei? Ua oaoa roa vau i te faaiteraa ˈtu i teie manaˈo ia oe. Mai te peu e ua anaanatae atoa oe, e oaoa roa vau i te taniuniu faahou mai ia oe no te aparau no nia i te tahi atu irava Bibilia.”
27 Ia taniuniu faahou oia, e faahaamanaˈo teie tuahine i te tauaparauraa na mua ˈtu i te taata e e parau atu oia e te hinaaro ra oia e taio i roto i te Bibilia e eaha te huru o te oraraa ia ore roa anaˈe te ino. I muri iho, e haamata oia i te hoê aparauraa Bibilia poto noa e taua taata ra. I muri aˈe i ta ˈna mau aparauraa e rave rahi na roto i te niuniu paraparau, e 35 taata o tei ani ia ˈna ia haere mai i ǒ ratou e e hitu haapiiraa Bibilia tei haamatahia.
28 E atuatu anaˈe i te anaanatae i roto i te mau tuhaa fenua tapihoo: Te pororaa na te mau fare toa, e ere noa ïa te opereraa i te mau vea, tirara ˈtu ai. E rave rahi feia tapihoo o te anaanatae mau nei i te parau mau, e e tia ia atuatu i teie anaanatae. I te tahi mau taime, e nehenehe e faatupu i te hoê aparauraa Bibilia aore ra e haapii atoa i te Bibilia i te fare toa iho. I te tahi atu mau tupuraa, peneiaˈe e nehenehe outou e aparau e te taata farii maitai, i te taime faafaaearaa avatea aore ra i te tahi atu taime e tano.
29 Ua paraparau atu te hoê tiaau ratere i te fatu o te hoê fare toa e ua faaau atu oia e faaite ia ˈna e nafea ia faaterehia te hoê haapiiraa Bibilia. Ua ani te fatu fare toa e ehia maororaa, e ua pahono atu te tiaau ratere e 15 minuti noa. Ua tuu atura te taata tapihoo i te hoê iri i nia i te opani e na ô ra: “E hoˈi mai au i roto e 20 minuti,” ua rave mai oia e piti parahiraa, e ua haamata ˈtura raua i te aparau no nia i na paratarapha matamua e pae o te buka ra Te ite. No to ˈna putapû rahi i te mea o ta ˈna i haapii, ua haere roa ˈtura teie taata aau haavare ore i te putuputuraa huiraatira e i te haapiiraa o Te Pare Tiairaa i te Sabati i muri iho, e ua farii oia ia faaterehia te haapiiraa i te hebedoma i muri iho.
30 No te pûpû i te hoê haapiiraa i te hoê taata tapihoo, e nehenehe tatou e parau e: “E oaoa roa vau i te faaite ia oe i roto noa 15 minuti, e nafea matou ia rave i ta matou porotarama haapiiraa Bibilia, mai te peu e e tia ia oe.” I muri iho, e tia ia tatou ia faatura i te taime ta tatou i parau atu. Mai te peu e eita e nehenehe e rave i te hoê aparauraa roa i te vahi raveraa ohipa a te taata tapihoo, peneiaˈe e tano aˈe ia farerei ia ˈna i ǒ na.
31 E hoˈi tatou noa ˈtu e aita tatou i vaiiho i te tahi buka aore ra vea: Noa ˈtu e mea haihai roa te anaanatae, e tia iho â ia hoˈi atu e farerei i te taata, noa ˈtu e ua vaiiho tatou i te tahi buka aore ra vea, aore ra aita. Parau mau, mai te peu e aita iho â te taata i anaanatae i te poroi o te Basileia, mea maitai aˈe ïa ia taui i te aveia o ta tatou mau tutavaraa.
32 I roto i te pororaa na te mau fare, ua farerei te hoê tuahine i te hoê vahine auhoa o tei patoi etaeta râ i te mau vea. Te faatia ra teie tuahine e: “Ua manaˈonaˈo noa vau ia ˈna e rave rahi mahana te maoro, e ua hinaaro atura vau e hoˈi e aparau faahou ia ˈna.” I te pae hopea, ua pure aˈera te tuahine, ua faaitoito atura e ua patoto ihora i te opani o teie vahine. I to ˈna maere rahi, ua ani maira teie vahine ia ˈna ia tomo mai. Ua haamata ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia i tera taime e i te mahana i muri iho atoa. I muri aˈe, ua haere roa mai teie vahine i roto i te parau mau.
33 E faaineine anaˈe no te rave i te faito rahi roa ˈˈe: Te faaitoitohia nei tatou ia faataa i te taime i te mau hebedoma atoa no te rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei. Mea rahi te ohipa e nehenehe e ravehia mai te peu e e porotarama maitai ta tatou. E faanaho anaˈe i te hoˈi atu e farerei i te feia e faaea ra i te vahi o ta tatou e haere ra no te poro na te mau fare. Ia haere anaˈe tatou e poro na nia i te pereoo, e tia ia nainai noa te pǔpǔ ia nehenehe te taata poro tataitahi e rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei. E tia i te taata faahoro ia ite na mua ˈˈe e teihea roa te mau hoˈi-faahou-raa e farerei, ia ore ia mâuˈa noa te mau tere pereoo.
34 Te parau nei te feia e ite nei i te mau faahopearaa maitatai i roto i te ohipa hoˈi-faahou-raa e farerei i te taata, aore ra e manuïa nei i te haamata i te mau haapiiraa Bibilia e, mea faufaa roa ia anaanatae i te taata tataitahi ma te aau haavare ore, e ia tamau noa i te manaˈonaˈo ia ratou i muri aˈe atoa i to tatou farereiraa ia ratou. E mea titauhia atoa ia faaineine i te hoê tumu parau tauaparauraa anaanatae e ia haamau i te niu o te hoˈi-faahou-raa e farerei hou e faarue ai i te taata. Hau atu, e mea faufaa ia hoˈi oioi atu no te atuatu i te anaanatae. A haamanaˈo noa e ta tatou fa, o te haamataraa ïa i te hoê haapiiraa Bibilia.
35 Te itoito, o te hoê huru titauhia ïa no te ite i te mau faahoperaa maitatai i roto i te ohipa hoˈi-faahou-raa e farerei i te taata. Nafea e noaa mai ai te itoito? Te pahono ra te aposetolo Paulo i te na ôraa e ‘ia itoito â tatou’ no te faaite i te parau apî maitai ia vetahi ê ‘i to tatou Atua.’ Mai te peu e e tia ia tatou ia haere â i mua i roto i teie tuhaa, e pure anaˈe ïa no te fanaˈo i te tauturu a Iehova. I muri iho, ia au maite i ta tatou mau pure, a atuatu i te anaanatae o te taata atoa. E haamaitai mau â o Iehova i ta tatou mau tutavaraa!
[Box on page 3]
Nafea ia noaa i te mau faahoperaa maitatai i roto i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei
■ A faaite e te anaanatae nei tatou i te taata tataitahi ma te aau haavare ore.
■ A maiti i te hoê tumu parau tauaparauraa Bibilia anaanatae.
■ I te mau taime atoa, a haamau i te niu o te hoˈi-faahou-raa e farerei i muri iho.
■ A manaˈonaˈo noa i te taata i muri aˈe i to tatou faarueraa ia ˈna.
■ A hoˈi atu hoê aore ra e piti mahana i muri iho no te atuatu i te anaanatae.
■ A haamanaˈo e ta tatou fa, o te haamataraa ïa i te hoê haapiiraa Bibilia.
■ A pure no te fanaˈo i te tauturu ia itoito â tatou i roto i teie ohipa.