E tauturu anaˈe i te taata ia ite i te auraa
1 Ua farii te aposetolo Petero e te vai ra te tahi mau mea “fifi ia ite i te auraa” i roto i te Bibilia. (Pet. 2, 3:16, MN) Tera ïa te manaˈo o te taata e rave rahi no nia i te buka Apokalupo. Teie râ, te faataa-papu-hia ra to ˈna auraa i roto i te buka ra Te Apokalupo: Ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei! Nafea tatou ia tauturu i te taata e anaanatae ra i te parau mau ia huti mai i te faufaa?
2 Mai te peu e ua faahiti tatou i te Apokalupo 1:3 i to tatou tere matamua, e nehenehe te manaˈo i muri nei e faaara i te anaanatae:
◼ “I te taime i mairi aˈenei, ua parau tâua e e nehenehe te iteraa i te auraa o te buka Apokalupo e hopoi mai i te oaoa. Teie râ, eita teie oaoa e tupu taue noa mai. E piti aˈe mea te titauhia: e tia ia tatou ia haapii i te Bibilia e ia faaohipa i te mea o ta tatou e haapii ra.” A taio e a tatara i te Iakobo 1:25. A iriti i te buka i te api 8, paratarapha 9, e a parau atu e e nehenehe te ite no nia i te buka Apokalupo e tauturu ia tatou ia itea mai te ravea e noaa mai ai te oaoa i roto i te hoê ao apî faarirohia ei paradaiso.
3 Mai te peu e ua paraparau tatou no nia i te Ioane 17:3 i to tatou tere matamua, e nehenehe tatou e haamatara i te faufaaraa ia faahohonu atu â i to tatou ite no nia i te Bibilia, ma te parau e:
◼ “I te taime i mairi aˈenei, ua ite mai tâua i roto i te Ioane 17:3 e, ia haapii tatou i te ite e o vai te Atua, e nehenehe te reira e aratai ia tatou i te ora mure ore. Tera râ, te hinaaro ra anei oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te hoê ao mai ta tatou e ite nei i teie mahana? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Aita te rahiraa o te taata e hinaaro ra. No reira, e oaoa tatou i te mea o ta te Atua i tǎpǔ mai.” A iriti i te buka i te api 303, paratarapha 6, e a taio i te Apokalupo 21:4 e a faataa ˈtu eaha te huru o te ao nei ia “mou te mau mea tahito ra.” A faaau atu e hoˈi mai no te faahaere â i te aparauraa i mua.
4 Mai te peu e ua faaohipa tatou i te hohoˈa o te api 302 no te faaite e e faaore te Basileia o te Atua i te mau ati, e nehenehe tatou e iriti faahou i te buka i taua api ra, ma te parau e:
◼ “Ua paraparau tâua no nia i te mau haamaitairaa e faaitehia ra i nia i teie hohoˈa, o ta tatou e nehenehe e fanaˈo i raro aˈe i te faatereraa o te Basileia a te Atua. I to oe manaˈoraa, eaha te tia ia tatou ia rave no te ora i raro aˈe i te faatereraa o teie Basileia? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Ua vaiiho mai te tahi mau taata no te mau tau bibilia i te hoê hiˈoraa maitai roa te tia ia tatou ia pee.” A taio i te Ohipa 17:11 (MN), o te haamatara ra i te faufaaraa ia ‘hiˈopoa maite i te mau Papai i te mau mahana atoa.’ A faataa ˈtu e te tauturu nei te mau Ite no Iehova i te mau taata aau haavare ore o teie vahi ia haapii i te Parau a te Atua e ia maramarama ˈtu â.
5 Mai te peu e ua vaiiho atu tatou i te api parau iti “E ora anei teie nei ao?” i te hoê taata aita to ˈna e taime no te paraparau, e nehenehe tatou e tamata i teie huru raveraa:
◼ “Ua haere mai au tau mahana i teie nei e aita to oe e taime. Ua vaiiho mai au i te hoê api parau iti o tei faahiti i te hoê uiraa no nia i te oraraa o teie nei ao i teie anotau arepurepu. Te na ô ra te Apokalupo 21:4, tei faahitihia i roto i teie buka Te Apokalupo: Ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei! [A taio i teie irava i te paratarapha 6, i te api 303.] Te horoa maira teie hohoˈa [api 302] i te tahi hiˈoraa o te huru oraraa e fanaˈohia ia ‘horoi te Atua i te mau roimata atoa.’ Te horoa ra teie buka i te mau haapapuraa e e tupu teie parau tǎpǔ i roto i te hoê tau fatata roa. Mai te peu e e hinaaro oe e taio, e vaiiho mai ïa vau i teie buka.”
6 Mai te peu e e anaanatae te hoê taata, e nehenehe tatou e huti i to ˈna ara-maite-raa i nia i te buka Te ite e aratai i te ora mure ore (farani), a faaohipa ˈtu ai i teie buka no te haamata i te hoê haapiiraa. Eita e ore e e oaoa tatou i te tautururaa ‘ia noaa te ite i te taata ite ore ra.’—Sal. 119:130.