E tauturu tatou ia vetahi ê ia ‘haapao i te mau mea i papaihia’
1 Eita e navai noa ia ‘faaroo’ i te mau parau tohu i roto i te buka o te Apokalupo. E fanaˈo taatoa tatou ia ‘haapao’ tatou i te mea i papaihia (Apo. 1:3). No te feia e hinaaro ra e faariro i te mau taata ei pǐpǐ, ua riro te vaiihoraa i te buka na te mau taata ei taahiraa matamua. I muri aˈe i to tatou farereiraa i te hoê taata farii maitai, e hinaaro e faaroo, e tia ia tatou ia hoˈi oioi noa no te tauturu ia ˈna ia haapii hau atu â. No nia ïa i te aha tatou e paraparau ai i te farereiraa i muri aˈe?
2 Mai te peu e ua tauaparau tatou no nia i na taata faahoro puaahorofenua taipe e maha i te taime i mairi aˈenei, e nehenehe tatou e haamata i te aparauraa mai teie e:
◼ “I te taime i mairi aˈenei, ua tauaparau tâua no nia i te buka o te Apokalupo e ua ite tâua e te faatupu nei te mau tupuraa na te ao nei i ta ˈna mau parau tohu. Ua faaite te Apokalupo pene 6 i te hororaa o na taata faahoro puaahorofenua taipe e maha o te afai mai i te haavîraa uˈana e te ati i nia i te fenua nei. Te ite mata nei tatou i te tupuraa o taua mau ohipa ra. Te uiui nei e rave rahi afea râ e ore ai teie mau ati e e tupu ai te hoê oraraa oaoa i roto i te hoê ao e vai ai te hau. E oe, eaha to oe manaˈo? [E vaiiho tatou i te taata ia pahono.] Ua imi te mau pǐpǐ a Iesu e ite i te pahonoraa i taua uiraa ra.” E taio tatou i te Mataio 24:3, i reira te tuuraahia te uiraa e, e e taio tatou i muri iho i te irava 34, i reira Iesu i te horoaraa i te pahonoraa. Mai te peu e mea maitai te huru o te taata, e horoa ïa tatou i te tahi atu â mau haapapuraa no nia i te mau mahana hopea.
3 Mai te peu e ua tauaparau tatou no nia i te Basileia o te Atua i te aparauraa matamua, e nehenehe ïa tatou e tamau i te aparauraa ma te tuu atu i teie uiraa e:
◼ “I to oe manaˈoraa, teihea huru faatereraa e titauhia no te haamâha i te mau hinaaro atoa o te huitaata nei? [E vaiiho tatou i te taata ia pahono. E taio tatou i te Ieremia 10:23.] Mai ta oe e ite nei, aita roa ˈtu te Atua i opua noa ˈˈe e na te taata iho e faatere i to ˈna oraraa. No roto mai te rahiraa o to tatou nei mau fifi i te mea e te hinaaro nei te mau taata e faatere ia ratou iho ma te ore e tauturuhia e te Atua. O te Basileia o te Atua anaˈe te faatereraa otahi o te nehenehe e haamâha i to tatou mau hinaaro.” E hiˈo tatou i te api 339 o te buka ra Comment raisonner, e e tauaparau tatou no nia i te mau irava i raro aˈe i te piti o te upoo parau iti. E tamau tatou i te aparauraa ma te faataa e no te aha tatou e nehenehe ai e horoa i te hoê tiaturiraa taatoa i te Atua.
4 Peneiaˈe e hinaaro tatou e tamata i teie manaˈo no te haamata i te hoê aparauraa bibilia:
◼ E faaite tatou i te hohoˈa i te api 302 o te buka Apokalupo: tatararaa hopea, e e parau tatou e: “E ite te huitaata nei i teie mau huru tupuraa ia tupu anaˈe te hinaaro o te Atua i nia i te fenua mai tei te raˈi atoa ra. Tera râ, te mǎtaˈu nei vetahi e e hoˈi faahou mai te ino. Eita roa ˈtu, no te mea e faaore-roa-hia te feia iino.” E taio tatou i te Salamo 37:10, 11. E titau manihini tatou i te taata ia fanaˈo i te hoê haapiiraa bibilia ta te mau Ite no Iehova e pûpû nei no te haapii hau atu â.
5 Mai te peu e ua vaiiho tatou i te api parau iti “Te hoê oraraa hau i roto i te hoê ao apî,” e nehenehe tatou e faaite i te hohoˈa e e taio i muri iho i te paratarapha matamua i raro aˈe i te upoo parau iti “Te oraraa i roto i te ao apî a te Atua,” e e parau faahou e:
◼ “Mai te peu e te hinaaro nei tatou e ora i roto i te hoê ao mai teie atoa, te vai ra te hoê ohipa faufaa roa te tia ia rave.” E taio tatou i te paratarapha hopea o te api parau iti e e pûpû i te buka ra Apokalupo: tatararaa hopea.
6 I te mea hoi e ta tatou tapao o te haamataraa i te mau haapiiraa bibilia, e tia ïa ia tatou ia rave i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei aravihi. E faanaho tatou i te reira i roto i ta tatou tabula ohipa, e e faaineine maitai tatou ia tatou. E nehenehe mau ïa tatou e tauturu i te feia aau rotahi.—Apo. 22:6, 7.