Eaha ta tatou e rave i te roaraa o teie matahiti taviniraa?
1 I te omuaraa o te matahiti taviniraa 1994, o tei haamata i te 1 no setepa, e mea tano maitai no te mau tavini a Iehova ia faataa ma te maramarama i te mea ta ratou e hinaaro e rave i teie matahiti i nia i te tuhaa tataitahi e te taatoaraa.
2 E tamau tatou i te paari i te pae varua: Mai te peu e aita i maoro to tatou iteraa i te parau mau, e hinaaro tatou e ia roaa mai ia tatou i te hoê faaroo etaeta (Heb. 6:1-3). Mai te peu e e mea puai aˈena tatou i te pae varua, eiaha tatou e turu noa i to tatou mau hoa, te feia apî iho â râ; e ara atoa râ tatou i to tatou iho maitai pae varua. Eiaha tatou e manaˈo e ua navai noa to tatou ite o te Bibilia e te aravihi i roto i to tatou oraraa kerisetiano. Te hiˈopoa ra anei tatou i te irava mahana? Te pee ra anei tatou i te porotarama o te taioraa o te Bibilia haamauhia no te Haapiiraa o te taviniraa teotaratia? Te faaineine ra anei tatou i te haapiiraa buka e te haapiiraa o Te Pare Tiairaa? O teie te mau tapao iti ia titauhia. E tia ia tatou ia tamau i te haere i mua i te pae varua mai te peu e e hinaaro tatou e ora ˈtu i te haamouraa o te faanahoraa o te mau mea iino i teie nei tau e ia tomo i roto i te ao apî a te Atua. — A hiˈo i te Philipi 3:12-16.
3 Ia vai viivii ore noa tatou i te pae varua: Ia herehia tatou e Iehova, ‘ia tamâ tatou i te mau mea viivii atoa o te tino e o te varua’. (Kor. 2, 7:1.) Ia mâ anaˈe, no te aha e hinaaro faahou ai e ‘taviriviri i roto i te vari’ o teie ao ino? (A hiˈo i te Petero 2, 2:22.) Ia tutava tatou no te vai puai e te viivii ore i te pae varua. I te na reiraraa, eita tatou e haavare ite ore i te mau opuaraa iino a Satani e eita tatou e hema, o te turai ia tatou ia hara e ia ere i te farii maitai o Iehova. — Kor. 2; 2:11.
4 Ia haapao tatou i te mau aˈoraa paari: Te parau ra te Maseli 15:22 e: “Ia paraparauhia râ e te rahi atoa ra, ua tupu ïa.” Teie râ, eiaha ia moe ia tatou e ua vaiiho te taata o tei faahiti i teie mau parau, o Solomona, i muri iho i ta ˈna mau vahine ‘ia faafariu-ê-hia ta ˈna aau ia pee i te mau atua ěê’, no te mea aita oia i haapao i te aˈoraa a te Atua ia ore e faaipoipo i te mau vahine ěê (Te mau arii 1, 11:1-4). No reira, mai te peu e e haapao tatou i te mau aˈoraa paari, nafea tatou e nehenehe ai e tavini ia Iehova ma te faaherehere ore e e riro ai ei hiˈoraa tano ia apeehia (Tim. 1, 4:15)? E tauturu te mau aˈoraa a te Bibilia ia tatou ia haapao maite i to tatou mafatu (Mas. 4:23). Te paruru-mau-hia nei tatou mai te peu e te here ra tatou i te mea ta Iehova e au, e riri i te mea ta ˈna e riri ra, ia aratai-noa-hia tatou e a ˈna e e rave tatou i te mea ta ˈna e au.—Mas. 8:13; Ioane 8:29; Heb. 1:9.
5 Eiaha tatou e haamori i te Atua ma te haumani, e e farii i te hoê huru paieti mai to te mau taata faahua kerisetiano. Maoti râ, te haamori nei tatou i te Atua ma te aau tae, e te horoa ra tatou i te taime i roto i ta ˈna haamoriraa ia au i te parau mau i roto i ta ˈna Parau. — Ioane 4:23, 24.
6 E tamatahia paha ta tatou faaotiraa e rave i te hinaaro o te Atua i te mahana tataitahi. Tera râ, e faaitoitohia tatou mai te peu e e taa ia tatou e te faaruru nei to tatou “mau taeae atoa i te ao nei” i taua mau fifi atoa ra, e na Iehova e haapuai ia tatou (Petero 1, 5:9, 10). E nehenehe ïa tatou e faaî maitai i ta tatou taviniraa i te roaraa o te matahiti taviniraa 1994. — Tim. 2, 4:5.