Mau pahonoraa i ta outou mau uiraa
◼ Nafea ia hiˈo i te taviniraa pionie tauturu?
E tia ia hiˈohia te taviniraa pionie tauturu ei haamaitairaa e ei hopoia rahi. I te avaˈe tataitahi, te nominohia ra tau ahuru tausani feia poro ei pionie tauturu, e te faatupu nei vetahi i taua taviniraa ra ma te tuutuu ore. Te haapopou nei tatou i taua feia poro itoito mau ra o te tapae i te tapao o te 60 hora pororaa i te avaˈe o te taviniraa. E tia i te mau matahiapo e te tahi mau melo o te amuiraa ia tauturu i te feia poro o te faaî ra i te hoê aniraa ia haapao maitai i ta ratou nominoraa e ia ore ia rave ma te hoê huru haapao ore.
Mai te taviniraa pionie tamau, e tia i te feia o te opua ra e riro mai ei mau pionie tauturu hoê aore ra e rave rahi mau avaˈe ia numera na mua i te haamauˈaraa (Luka 14:28). E tia hoi ia faaoti mai te peu e, e naeahia anei ia ratou te rahiraa hora e titauhia ra i te pororaa ma te ore e faarue i te tahi atu mau hopoia kerisetiano. Hou a rave ai i te faaotiraa ia rave i te taviniraa pionie tauturu, ia hiˈopoahia i to ˈna huru oraraa iho i roto i te pure e tia ˈi. Eiaha roa ia ravehia te hoê faaotiraa ma te ore e feruri maitai, no te mea noa te faaî nei vetahi i te hoê aniraa no te rave i taua taviniraa ra. Ia feruri-maitai-hia e tia ˈi, a haere apipiti e te haamauraa i te hoê porotarama papaihia o te horoa i te haapapuraa e naeahia te tapao. E mea faufaa ia taio maitai i te aniraa e ia faaoti e nehenehe anei tatou e parau ma te aau rotahi e te faaî nei tatou i te mau titauraa.
E parau mau, te titau ra te taviniraa pionie tauturu i te mau tutavaraa hau. E mea au maite te tahi mau avaˈe o te matahiti ia “riro roa” tatou e te pororaa o te parau apî maitai (Ohipa 18:5). E faahiti na tatou i te tau oroa Haamanaˈoraa, oia hoi te mau avaˈe mati e eperera, e te mau avaˈe i reira te tiaau haaati e ratere ai i roto i te amuiraa. Te faaafaro nei e rave rahi taata poro ma te hinaaro mau ia ratou no te pee i te hoê porotarama etaeta rii no te apiti hau atu â i roto i te pororaa i taua mau tau ra o te taviniraa taa ê, ma te ite e e pinepine e roaahia mai te mau haamaitairaa e rave rahi (Kor. 2, 9:6). Te rave nei te feia poro e rave rahi i te mau tutavaraa taa ê no te riro mai ei mau pionie i te tau o te mau faafaaearaa haapiiraa e i roto i te mau avaˈe e te vai ra e pae hopea hebedoma taatoa. Tera râ, ia faaî ratou i te mau aniraa, te taa ra ia ratou te faufaaraa i te pee i te faaueraa tumu ‘ia riro râ ta outou oia ei oia’ ma te rave i te mea maitai aˈe no te tapaoraa e 60 hora pororaa i nia i ta ratou tabula i te hopea o te avaˈe taviniraa tataitahi. — Mat. 5:37.
E tauturu te feia poro o te ore e nehenehe e riro mai ei mau pionie i te mau pionie ma te horoa ˈtu i te taime no te poro e o ratou, ma te rave i te mau farereiraa papu e o ratou. E mea maitai ia poro maoro tatou e o ratou i tei matauhia, mai te peu e e nehenehe. Te mauruuru nei te mau pionie ia apeehia ratou i te poipoi, i te hopea avatea aore ra i te pae ahiahi. Te oaoa ra ratou ia hopoihia ratou i roto i te mau hoˈi-faahou-raa e farerei aore ra no te haamata i te mau haapiiraa bibilia. E ite ïa te feia o te turu nei ia ratou i te oaoa i te horoa ˈtu. — Ohipa 20:35.
Te faaoaoa rahi nei te itoito o te mau pionie tauturu e rave rahi ia tatou. E roaa atoa i tei apiti atu i to ratou numera te mau haamaitairaa e rave rahi (Mas. 10:4). Afea roa outou e ite ai i te mau oaoa o ta te taviniraa rahi e horoa ma te riroraa mai ei pionie tauturu?