Aamu
E haamaitai noa iho â Iehova i ta ˈna feia taiva ore
FAATIAHIA E VERNON DUNCOMBE
Ua pau ta ˈu maa ohie i te amuhia i te hoê maororaa po e mai tei matauhia e au, ua tutui au i te hoê avaava. I muri iho, ua ui au i ta ˈu vahine o Aileen e: “Eaha te huru o te putuputuraa i teie ahiahi?”
UA FAAEA rii oia e na ô maira e: “Ua taiohia te hoê rata e faaara ra no nia i te mau nominoraa apî, e ua faahitihia to oe iˈoa. Na oe e haapao i te pae o te haapurororaa. Te na ô ra te pereota hopea o te rata e: ‘Mai te peu e e feia puhipuhi avaava te mau taeae no nomino-noa-hia ˈtura, te titauhia ra ratou ia papai atu i te Taiete no te faaite e eita ta ratou e nehenehe e farii i te hopoia.’”a Ua pahono vau e te hoê “Eaha ïa! Tera ïa ta te rata i parau” roa e te taa maitai.
Ua haavî au i to ˈu niho e ua tupohe au i taua avaava ra i roto i te vairaa rehu i pihai iho ia ˈu. “Aita vau i ite no te aha vau i maitihia ˈi no teie hopoia. Aita râ vau i patoi aˈenei i te hoê, e aita vau e hinaaro ra e haamata.” Ua faaoti aˈera vau eiaha roa ˈtu e puhipuhi faahou i te avaava. Ua taui roa taua faaotiraa ra i to ˈu oraraa ei Kerisetiano e ei taata faataˈi upaupa. E faatia ˈtu vau i te tahi mau mea tei aratai i ta ˈu faaotiraa.
Oraraa utuafare matamua
Ua fanauhia vau i Toronto, i Kanada, i te 21 no Setepa 1914, o vau te tamaiti matahiapo o na metua î i te here e te itoito i te rave i te ohipa, o Vernon e o Lila, tei aupuru i te hoê utuafare e maha tamaroa e e piti tamahine. To muri mai ia ˈu, o Yorke ïa, haere mai ai o Orlando, Douglas, Aileen e o Coral. I te 9raa o to ˈu matahiti, ua tuu to ˈu mama i te hoê violon i roto i to ˈu rima e ua faanaho oia e ia haapii au i te upaupa i te Harris School of Music. E ere i te mea ohie, ua imi noa râ Mama e Papa i te ravea no te aufau i te titeti faurao e te haapiiraa. I muri aˈe, ua haapii au i te ihi e te aravihi o te upaupa i te Royal Conservatory of Music i Toronto, e i te 12raa o to ˈu matahiti, ua haere au i te hoê tataˈuraa upaupa no te oire taatoa i te Massey Hall, te piha faataˈiraa upaupa faahiahia roa i ropu i te oire. Ua noaa ia ˈu te re e ua faaitehia vau e te hoê violon nehenehe i roto i te hoê vairaa iri moo pape.
Ia maoro rii, ua haapii atoa vau i te faataˈi i te piana e te contrebasse. E pinepine te hoê pûpû o to matou i te faataˈi i te upaupa i roto i te mau arearearaa iti i te mau po Mahana pae e Mahana maa e i roto i te mau oriraa amuitahiraa. Tei te hoê o taua mau oriraa ra to ˈu farereiraa ia Aileen no te taime matamua. I te matahiti hopea o ta ˈu haapiiraa teitei, ua faataˈi au i te upaupa e te tahi mau pǔpǔ upaupa na te oire. I muri aˈe i to ˈu faatuiteraahia, ua titauhia vau e apiti i te Ferde Mowry Orchestra, e ua riro te reira ei ohipa aufau-maitai-hia e te tamau e tae roa i te matahiti 1943.
Te iteraa ia Iehova
Ua porohia ˈtu te parau mau Bibilia i to ˈu mau metua no te taime matamua hou rii noa a tupu ai te Tamaˈi Rahi Matamua, te rave noa ra ïa Papa i te ohipa ei taata faanaho i te vahi faaiteraa tauihaa o te hoê fare toa i ropu i te oire o Toronto. I roto i te piha tamaaraa, e faaroo oia i te mau aparauraa i rotopu i te tahi atu na rave ohipa e Feia Haapii Bibilia raua (mai tei matauhia na te mau Ite no Iehova i taua tau ra), e i muri aˈe, e faaite oia i ta ˈna i faaroo ia Mama ia hoˈi mai oia i te fare i te ahiahi. Tau matahiti i muri aˈe, i te matahiti 1927, ua faatupu te Feia Haapii Bibilia i te hoê tairururaa rahi i Toronto i te Coliseum i nia i te mahora o te Canadian National Exhibition Grounds. Ua faaohipahia to matou fare, e piti anairaa fare mai te uputa tooa o te râ ˈtu o te mahora, no te farii e 25 taata no Ohio, Hau Amui, mai.
I muri aˈe, ua haamata aˈera hoê o te Feia Haapii Bibilia, o Ada Bletsoe, i te haere tamau mai e hiˈo ia Mama, a vaiiho mai ai i te mau papai hopea roa na ˈna. I te hoê mahana, ua parau oia e: “E Duncombe vahine, mea huru maoro atoa to ˈu vaiiho-noa-raa mai i te mau papai na oe. Ua taio anei oe i te hoê noa ˈˈe?” Noa ˈtu e te aratai ra oia e ono tamarii, ua faaoti Mama e haamata i te taio i te mau vea mai reira mai, e aita oia i faaea aˈenei. Aita râ vau i tâuˈa rahi roa i te mau papai. Te tutava ra vau i te titau i te parau tuite i te fare haapiiraa, e tei roto roa vau i te ohipa upaupa.
I te avaˈe Tiunu 1935, ua faaipoipo mâua Aileen i roto i te hoê fare pure Anglican. Mai to ˈu faarueraa i te Ekalesia Tahoê i te 13raa o to ˈu matahiti, aita vau i faaô atu i roto i te tahi atu haapaoraa; no reira vau i tarima noa ˈi i te buka faaipoiporaa ei Ite no Iehova, noa ˈtu e aitâ vau i riro atura ei Ite.
Te hinaaro ra mâua e aratai i te hoê utuafare a muri rii aˈe e e riro ei metua maitai. No reira, ua haamata aˈera mâua i te taio amui i te Faufaa Apî. Noa ˈtu râ to mâua manaˈo maitai, ua faataupupu mai te tahi mau mea. Ua tamata faahou mâua i muri rii aˈe, hoê â râ te mau faahopearaa. E, inaha, no te Noela 1935, ua tae mai ta mâua hoê buka La harpe de Dieu puohuhia ei ô. Ua parau ta ˈu vahine e: “Ei, mea ê roa teie ô Noela ta to oe mama i hapono mai na tâua.” Teie râ, i to ˈu revaraa i te ohipa, ua hamata aˈera oia i te taio, e ua au roa oia i ta ˈna i taio. No te hoê taime huru maoro, aita roa ˈtu vau i ite i te reira. No nia i ta mâua tiairaa i te pae utuafare, aita ïa i tupu. Aita to mâua pêpe, te hoê tamahine, fanauhia i te 1 no Febuare 1937, i ora mai. Ua oto rahi mau â mâua!
I taua area taime ra, te apiti ra to ˈu fetii taata i roto i te ohipa pororaa ma te itoito, e ua faaroo vau e o Papa anaˈe te taata poro i te Basileia i roto i te utuafare tei ore â i noaa ia ˈna te hoê tamatahitiraa i te vea ra Consolation (A ara mai na! i teie nei). O te tapao tera no te avaˈe i roto i te taviniraa. Noa ˈtu e aitâ vau i taio atura i te hoê noa ˈˈe papai a te Taiete, te peapea ra vau no ˈna e ua parau atu vau e: “OK, Papa, a tamatahiti mai ia ˈu; e e riro oe mai te toea.” Ua tae mai te tau veavea, e ua haere te pǔpǔ upaupa i rapae i te oire e faataˈi i te upaupa i te hoê hotela. Ua faataehia te Consolation i ǒ. Ua tae mai te tau toparaa rauere, e ua hoˈi te pǔpǔ upaupa i Toronto. Ua tamau noa te mau vea i te tae mai i ta mâua vahi haponoraa rata apî, e aita aˈenei au i tatara i te vehi o te hoê noa ˈˈe.
I te hoê tau faaearaa ohipa no te Noela, ua hiˈo atu vau i te haapueraa vea e ua faaoti aˈera vau e i te mea e ua aufau vau i te reira, e tia ia taio vau i te tahi noa ˈˈe no te hiˈo eaha ta ratou e parau maira. Ua hitimaue au i te vea matamua ta ˈu i hohora. E tumu parau tera no nia i te mau ohipa huna e te piˈo a te politita no taua tau ra. Ua haamata vau i te paraparau i to ˈu mau hoa faataˈi upaupa no nia i ta ˈu e taio ra. Ua patoitoi râ ratou e e ere i te mea mau ta ˈu e parau atura, e ua tia ia ˈu ia tamau noa i te taio ia nehenehe au e faatia ia ˈu iho. Ma te ore e ite, ua haamata vau i te poro no nia ia Iehova. E mai reira mai, aita vau i faaea i te taio i te mau papai Bibilia faahiahia a “te tavini haapao maitai e te paari.”—Mataio 24:45.
Noa ˈtu e mea rahi ta ˈu ohipa i roto i te hebedoma, aita i maoro te haere ra vau i te mau putuputuraa i te Sabati e o Aileen. I to mâua taeraa ˈtu i te putuputuraa i te hoê Sabati no 1938, ua aroha mai e piti tuahine ia mâua, e ua parau mai te hoê e: “Taeae apî, ua tia aˈena anei oe i te pae o Iehova? Ua ite oe, ua fatata roa mai Aramagedo!” Ua ite au e o Iehova te Atua mau hoê roa, e ua papu ia ˈu e o teie ta ˈna faanahonahoraa. Te hinaaro ra vau e riro ei melo o te reira, no reira, i te 15 no Atopa 1938, ua bapetizohia vau. Ua bapetizohia Aileen fatata e ono avaˈe i muri aˈe. Te oaoa nei au i te parau e ua riro te taatoaraa o to ˈu fetii ei tavini pûpûhia a Iehova.
Mea au mau to ˈu amuiraa ˈtu i roto i te nunaa o te Atua! Aita i maoro, ua au roa vau i roto ia ratou. Ia ore au ia tae atu, e hinaaro noa iho â vau e ite eaha tei tupu i te putuputuraa. Ua riro te ahiahi taa ê i faahitihia i te omuaraa ei taime faufaa i roto i ta ˈu taviniraa ia Iehova.
Te hoê taime tauiraa rahi no mâua
Ua tupu te tahi atu tauiraa faufaa no mâua i te 1 no Me 1943. Ua haere mâua i ta mâua tairururaa rahi matamua, te Tairururaa Teotaratia a te Ao apî i te avaˈe Setepa 1942, i Cleveland, i Ohio. I reira, i roto mau i te hoê tamaˈi rahi riaria, te hoê tamaˈi aita e itehia ra te hopea, ua faaroo mâua ia Taeae Knorr, te peretiteni o te Taiete Watch Tower no taua tau ra, i te vauvauraa ma te itoito i te oreroraa parau no te taatoaraa anaanatae roa ra “Te hau—E vai maoro anei?” Te haamanaˈo maitai ra mâua nafea to ˈna faaiteraa, ia au i te Apokalupo pene 17 e e itehia te hoê tau hau i muri aˈe i te tamaˈi i reira te hoê ohipa pororaa rahi e faatupuhia ˈi.
Te mea i haaputapû rahi roa ˈˈe ia mâua, o to mua ˈtu ïa oreroraa parau a Taeae Knorr, “O Iepheta e ta ˈna euhe.” Te titauhia ra te mau pionie hau! Ua hiˈo mâua Aileen te tahi i te tahi e hoê â to mâua parauraa (e e rave rahi atu â i taua tau ra) e: “No tatou tera!” Ua haamata oioi aˈera mâua i te rave i te mau faanahoraa no te haere i mua no te hoê ohipa faufaa aˈe.
Te vai aˈena ra te opaniraa i nia i te ohipa a te mau Ite no Iehova i Kanada mai te 4 no Tiurai 1940 maira. I to mâua haamataraa i te tavini ei pionie i te 1 no Me 1943, mea opani-noa-hia râ e te ture e poro no nia ia Iehova e e pûpû i te mau papai a te Taiete i roto i te taviniraa i tera e tera fare. Ia tavini matou ei Kerisetiano, e hopoi noa matou i ta matou iho huriraa Bibilia, te King James. Tau noa mahana i muri aˈe i to mâua taeraa ˈtu i ta mâua tuhaa taviniraa pionie matamua i Parry Sound, i Ontario, ua tonohia mai o Stewart Mann, te hoê pionie aravihi, e te amaa no te ohipa e o mâua i roto i te pororaa. Auê ïa faanahoraa î i te here e! E huru taata au mau o Taeae Mann e te mata ataata noa. Ua haapii mai mâua na roto ia ˈna e e taime oaoa mau ta matou i fanaˈo. Te faatere ra mâua tau haapiiraa Bibilia i to te Taiete tono-faahou-raa ia mâua i te oire o Hamilton. Aita i maoro i muri aˈe i te reira, noa ˈtu e ua hemo ia ˈu te matahiti no te tau faehau, ua titauhia vau. Te faahopearaa o to ˈu patoiraa i te faaô atu i roto i te nuu, o to ˈu ïa tapearaahia i te 31 no Titema 1943. I te faatupuraahia te haavaraa, ua faautuahia vau i te ohipa mono i roto i te hoê aua taviniraa, i reira to ˈu faaea-noa-raa e tae roa i te avaˈe Atete 1945.
I to ˈu iho â tuuraahia, ua tae mai ta mâua Aileen nominoraa pionie o tei hopoi ia mâua i Cornwall, i Ontario. I muri rii noa ˈˈe, te reva ra mâua i Québec ma te hoê tonoraa taa ê a te Tuhaa tuatiraa e te Ture a te Taiete, i roto i te mau tiribuna. Tei te tau tera o Duplessis i Québec, i te uˈana-taa-ê-raa te hamani-ino-raa i te mau Ite no Iehova. Tau mahana i te mau hebedoma atoa, tei roto vau e maha tiribuna taa ê no te tauturu i to tatou mau taeae. E mau taime mahutahuta tera e te haapuai i te faaroo.
I muri aˈe i te tairururaa i Cleveland i te matahiti 1946, ua tae mai te mau tonoraa i roto i te ohipa tiaau haaati e mataeinaa o tei hopoi ia mâua ta ˈu vahine mai tera pae miti e i tera pae miti. Mea tere te mau mea ia tupu. I te matahiti 1948, ua titauhia mâua i te 11raa o te piha o te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower. O Taeae Albert Schroeder e o Maxwell Friend to roto i to matou mau orometua haapii, e e 40 feia faatavaihia to roto i ta matou piha 108 feia haapii. E haafaufaa mai e e haamaitai mau mai te tapiriraa i te feia e rave rahi tei tavini maoro ia Iehova!
I te hoê mahana, ua haere mai Taeae Knorr e hiˈo ia matou mai Brooklyn mai. I roto i ta ˈna oreroraa parau, ua titau oia e 25 taata anaanatae i te haapii i te reo Tapone. Ua anaanatae paatoa na 108 taata! E ohipa ˈtura ïa na te peretiteni e maiti o vai te haapiihia. Te manaˈo nei au e ua aratai Iehova i te maitiraa no te mea ua manuïa maitai te reira. E rave rahi o na 25 tei maitihia e tei fanaˈo i te avariraa i te ohipa i Tapone, tei roto noâ ratou i ta ratou tuhaa taviniraa—parau mau, ua ruhiruhia, tei ǒ noâ nei râ. Ua faahoˈihia mai te tahi, mai ia Lloyd e o Melba Barry no te tahi atu mau tuhaa taviniraa. Ua riro o Lloyd ei melo no te Tino Aratai e tae roa i to ˈna poheraa i te matahiti i mairi aˈenei. Ua oaoa matou e o ratou paatoa i te haamaitairaa ta Iehova i horoa.
Ua tae mai nei te mahana faatuiteraa, e ua tonohia mâua i Jamaïque. No te tahi râ mau haavaraa aitâ i oti i Québec, ua faauehia mâua e hoˈi i Kanada.
E upaupa rahi atu â!
Noa ˈtu e ua vaaiho vau i te upaupa i muri no te taviniraa pionie, e au ra e aita te upaupa i faarue mai ia ˈu. I te matahiti i muri aˈe, ua haere mai te peretiteni o te Taiete o Nathan Knorr e ta ˈna papai parau o Milton Henschel i Maple Leaf Gardens i Toronto. Ua haamahutahuta te oreroraa parau no te taatoaraa a Taeae Knorr “Mea maoro aˈe i ta outou e manaˈo ra!” i te mau taata atoa. A tahi ra vau a titauhia ˈi e haapao i te pǔpǔ upaupa o te tairururaa. Ua faaineine matou i te tahi mau faanahoraa valse no te tahi mau himene matauhia i roto i te buka himene Kingdom Service Song Book (1944). E au ra e ua au roa te mau taeae i te reira. I te hoperaa te porotarama i te Mahana maa i te taperaa mahana, ua faaineine matou i te porotarama ta matou i tabula no te Sabati. Ite atura vau ia Taeae Henschel e haere maira na nia i te tahua ia matou ra, e ua haafaaea ihora vau i te pǔpǔ upaupa ia nehenehe au e haere e farerei ia ˈna. Ua ui oia e, “Ehia rahiraa taata faataˈi upaupa ta oe i roto i ta oe pǔpǔ upaupa i ǒ nei?” “Ia tae paatoa mai ratou, fatata e 35,” o ta ˈu ïa i pahono atu. “Ei, e tataipiti te reira ia haere mai oe i New York i te tau veavea i mua nei,” o ta ˈna ïa i parau faahou.
Hou râ a tae mai ai taua tau veavea ra, ua titauhia vau i Brooklyn. No te mau huru tupuraa, aita o Aileen i nehenehe e haere mai na muri ia ˈu i te taime matamua. Aitâ te fare apî o te 124 Columbia Heights i oti atura, no reira i tuuhia ˈi te hoê roˈi no ˈu i roto i te fare matamua, i roto i te hoê piha iti e na taeae faatavaihia e piti—te Taeae ruhiruhia o Payne e o Karl Klein a tahi ra hoi au e farerei atu ai ia raua. Mea apǐapǐ anei? E. Noa ˈtu râ, ua afaro maitai noa matou paatoa. Mea faaoromai te mau taeae paari aˈe. Ua tamata noa vau i te faaatea! E haapiiraa maitai tera no nia i ta te varua o te Atua e nehenehe e faatupu. Auê te mau haamaitairaa ta to ˈu farereiraa e ohiparaa e o Taeae Klein i hopoi mai na ˈu! Mea maitai noa o ˈna e te tauturu atoa. Ua ohipa amui maitai mâua e ua vai noa mâua ei hoa piri ua hau atu i te 50 matahiti.
E fanaˈoraa taa ê na ˈu te haapaoraa i te upaupa i te mau tairururaa i te Yankee Stadium i te mau matahiti 1950, 1953, 1955, e 1958, e te amo-atoa-raa i te hopoia o te pǔpǔ upaupa e o Al Kavelin i te tairururraa i faatupuhia i te matahiti 1963 i te Rose Bowl i Pasadena, i Kalifonia. I te tairururaa o te matahiti 1953 i te Yankee Stadium, ua faanahohia te hoê porotarama faataˈiraa upaupa i te Sabati na mua ˈˈe i te oreroraa parau no te taatoaraa. Ua faaite o Erich Frost ia Edith Shemionik (Weigand i muri aˈe), o tei himene ei reo teitei, i ta ˈna faanahoraa “Haere i mua, e te mau Ite!” i ta matou pǔpǔ faataˈi upaupa apee. I muri iho, ua oaoa roa matou i te faarooraa, no te taime matamua, i te mau reo navenave o to tatou mau taeae e tuahine no Afirika. Ua hopoi mai te mitionare o Harry Arnott i te hoê ripene maitai roa mai Rhodésie Apatoerau mai (Zambie i teie nei) ia navenave to matou tariˈa. Ua î roa te tahua taatoa i taua taˈi ra.
Te haruharuraa i te buka himene no 1966
Te haamanaˈo ra anei outou i te buka himene paa tarona, “Chantant et vous accompagnant de musique dans votre cœur”? I te fatataraa te faaineineraa i te hope, ua parau Taeae Knorr e: “E rave tatou i te tahi haruharuraa. Te hinaaro nei au ia faanaho oe i te hoê pǔpǔ upaupa iti, tau violon noa e maa vivo rii. Aita vau e hinaaro ra i te hoê noa ˈˈe ia ‘faaoto i te pu’!” O te Piha a te Basileia ta matou piha haruharuraa, te vai ra râ te tahi mau fifi ia faaohipahia te reira. E nafea matou i te vevo o te mau papai aita e tapoˈi, o te mau tahua tapirihia i te ofai, e o te mau parahiraa metara? O vai te nehenehe e tauturu mai ia matou e faaafaro i te mau fifi o te maniania au ore? Ua horoa mai te hoê i teie manaˈo: “Tommy Mitchell! E rave oia i te ohipa i te ABC Network Studios.” Ua raea Taeae Mitchell ia matou, ua oaoa oia i te tauturu mai.
Ua tae mai te Mahana maa poipoi matamua no te haruharuraa, e a faaitehia ˈi o vai tera e tera taata faataˈi upaupa, te tapea ra hoê o te mau taeae i te hoê afata vairaa pu. Haamanaˈo aˈera vau i te faaararaa a Taeae Knorr: “Aita vau e hinaaro ra i te hoê noa ˈˈe ia ‘faaoto i te pu’!” I teie nei, e nafea ïa vau? Ua hiˈo vau i te taeae ia rave mai i ta ˈna pu i roto i te afata, ia tamau i to ˈna tuhaa i nia iho, e ia haamata i te faaineine ia ˈna. O Tom Mitchell te taeae, e mea nehenehe mau ta ˈna tau nota matamua. Ua faataˈi oia i te pu mai te hoê violon! Ua manaˈo aˈera vau e, ‘e tia i teie taeae ia faaea mai!’ Aita Taeae Knorr i patoi aˈenei.
I roto i taua pǔpǔ upaupa ra, te vai ra te feia faataˈi upaupa maitatai e e mau taeae e tuahine î i te here atoa ratou. Aita e feia haapeu! E ohipa rohirohi roa te haruharuraa, aita râ e autâraa. I te otiraa te ohipa, ua tahe te mau roimata; e ua vai noa te hoê auhoaraa puai i roto i tei apiti mai. Ua mauruuru matou paatoa i te faanaˈoraa taa ê, e auaa Iehova, ua oti te ohipa ia matou.
Mau fanaˈoraa taa ê hau o te haafaufaa mai
I muri aˈe ehia rahiraa matahiti, ua tamau vau i te fanaˈo i te taviniraa taime taatoa. E 28 matahiti vau i roto i te tuhaa taviniraa haaati e mataeinaa—e mea au anaˈe te matahiti taitahi. I muri aˈe i te reira, e pae matahiti to ˈu haapaoraa i te Piha Tairururaa i Norval i Ontario. Ma te hoê tairururaa haaati i te mau hebedoma atoa, e te tahi mau tairururaa mataeinaa na roto i te reo ěê, mea ohipa roa ta mâua Aileen. I te matahiti 1979/1980, ua faaohipa te feia papai hohoˈa e te feia îite i te Piha Tairururaa no te hamani i te hohoˈa o te amaa a te Taiete i Halton Hills. I muri aˈe i ta mâua ohipa i te Piha Tairururaa, ua aratai te tahi atu â nominoraa i te apiti-faahou-raa i roto i te ohipa upaupa i Brooklyn, mai te matahiti 1982 e tae atu i te matahiti 1984.
Ua pohe ta ˈu vahine here i te 17 no Tiunu 1994, e hitu noa mahana i muri aˈe i te 59raa o te matahiti o to mâua faaipoiporaa. Ua pûpû ïa mâua e piti atoa ra e 51 matahiti no te taviniraa pionie ma te taiva ore.
Ia feruri au i te mau ohipa e rave rahi i tupu i roto i to ˈu oraraa, e haamanaˈo vau nafea te Bibilia i te riroraa ei aveia faahiahia roa. I te tahi mau taime, e rave au i te Bibilia a Aileen e e huti mai au i te oaoa rahi i te iteraa eaha tei haaputapû i to ˈna mafatu—te mau irava taatoa, te mau pereota taa ê, e te mau taˈo taitahi ta ˈna i tapao. Mai ia Aileen, te vai atoa ra ta ˈu mau irava e auraa taa ê to ratou no ˈu. O te Salamo 137 te hoê, o te vauvau i teie pure nehenehe roa ia Iehova: “Eiaha vau ia nehenehe faahou e faataˈi i te kinura ia moe oe ia ˈu, e Ierusalema! Eiaha vau ia nehenehe faahou e himene ia ore au e haamanaˈo ia oe, ia ore au e manaˈo ia oe ei mea oaoa rahi roa ˈˈe na ˈu!” (Salamo 137:5, 6, Today’s English Version) Noa ˈtu e mea au roa na ˈu te upaupa, to ˈu oaoaraa rahi roa ˈˈe, o te taviniraa ïa ma te taiva ore ia Iehova tei haamaitai mai ia ˈu i te hoê oraraa î e te mauruuru.
[Nota i raro i te api]
a Ua faataa Te Pare Tiairaa o te 1 no Setepa 1973 (Farani) no te aha, mai reira mai, e tia ˈi i te hoê ia faaea i te puhipuhi i te avaava hou oia e nehenehe ai e bapetizohia e e riro mai ei Ite no Iehova.
[Hohoˈa i te api 28]
E o Aileen i te matahiti 1947
[Hohoˈa i te api 30]
I te hoê rururaa haruharuraa i mutaa iho