Te Noela i Hitia o te râ
• FATATA A PITI HANERE MATAHITI AˈENEI, ua haere te hoê taata ite tuiroo no Korea e mataitai ia Pékin, i Taina. I to ˈna hiˈoraa ˈtu i te hoê hohoˈa peni i nia i te aroaro o te hoê fare pure, ua ite aˈera oia i te hoê hohoˈa o Maria e te tamarii ra o Iesu i roto i to ˈna rima. Ua parau oia no nia i teie hohoˈa maere mau e:
“Te tapea ra te hoê vahine i te hoê tamarii mata maˈi, fatata e pae aore ra e ono matahiti, i nia i to ˈna avae. E au ra e aita to ˈna e puai i roto i te aˈî, mai te huru ra e ua pohe roa oia i te aroha e eita ta ˈna e nehenehe e hiˈo i ta ˈna tamaiti. E i muri roa mai ia raua, te vai ra te mau tupapau e rave rahi e te mau pêpe e pererau to ratou e rere haere noa ra. A hiˈo noa ˈtu ai au ia ratou i nia mai ia ˈu, e au ra e e topa mai ratou i raro i nia ia ˈu i te mau taime atoa. Ma te maere, ua toro vau i to ˈu rima no te apo ia ratou.”
UA TUPU te reira mea maoro i muri aˈe a haamata ˈi te Reforomatio i Europa, mea maoro i muri aˈe i te tau pouri o te Anotau no Ropu. No te rahiraa râ o to Hitia o te râ, mea matau ore te Kerisetianoraa, oia atoa te hohoˈa peni iho. Ua taui mau â taua huru tupuraa ra! I te mau tau Noela atoa, e faanahohia te mau hohoˈa o te pêpe ra o Iesu. Ua matau roa i to Hitia o te râ teie mau hohoˈa, e e au te mau aroâ e rave rahi i ǒ i to Europa i teie nei.
I te ahiahi 25 no Novema 1998 ra, hoê avaˈe hou te Noela, e turama-rahi-hia te Champs-Élysées i Paris e hau atu i te 100 000 hiˈo mori uira i nia i na tumu raau e 300 faananaihia i nia i taua purumu tuiroo ra. Oia atoa, i roto i te hoê aroâ i ropu i te oire o Séoul, i Korea, e faanahohia te hoê tumu raau Noela e te hoê fare toa rahi e e haamata oia i te turama i te po i roto i taua oire pu ra. Eita e maoro e unauna roa to ˈna mau aroâ e te mau faaunaunaraa no te Noela.
E vauvau te afata teata, te radio, e te mau vea i te mau porotarama e taaihia i te Noela i tera e tera mahana. Ma te horuhoru i te huru feruriraa o te Noela, e ohipa roa to te fenua atoa i te fariiraa i te hopea matahiti. I Séoul, e faaunauna-vitiviti-noa-hia te mau fare pure e maere roa te feia mataitai e rave rahi no to ratou numera rahi. Tei roto roa ïa Korea e te tahi atu mau fenua no Hitia o te râ i te huru feruriraa o te Noela fatata i te taime a haamata ˈi te Oroa Thanksgiving i te mau Hau Amui no Marite i te hopea Novema.
Aita te rahiraa o te mau fenua i Hitia o te râ e parauhia ra e tei roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano. Ei hiˈoraa, e 26,3 % noa o te huiraatira no Korea te parau e e Kerisetiano ratou. I Hong-Kong, e 7,9 %, i Taïwan e 7,4 %, e i Tapone 1,2 % noa. Papu maitai, aita te rahiraa o to Hitia o te râ e haapao ra i te Kerisetianoraa, e au ra râ e aita ratou e fifihia ra ia faatupu i te Noela. Oia mau, mea pinepine e e au ra e mea anaanatae aˈe na ratou te reira i tei au ia ratou i Tooa o te râ. Mea matauhia Hong Kong, ei hiˈoraa, no ta ˈna oroa Noela unauna rahi, noa ˈtu e e haapaoraa Bouddha aore ra Taoïste ta te rahiraa o te taata i ǒ. Tae noa ˈtu i Taina, 0,1 % noa hoi te parau e e Kerisetiano ratou, te tui oioi noa ˈtura te roo o te Noela.
No te aha te Noela e faatupuhia ˈi mai teie i te rahi i Hitia o te râ? No te aha te taata o te ore e farii ia Iesu mai te Mesia e apiti ai i roto i te faatupuraa i te Noela, ta te rahiraa o te feia e parau e e Kerisetiano ratou e manaˈo e o to ˈna ïa mahana fanauraa? E tia anei i te mau Kerisetiano mau ia pee i to ratou manaˈo no nia i te Noela? E itea mai ia tatou te mau pahonoraa ia hiˈo mai tatou nafea te tuiraa mai te roo o te Noela i Korea, te hoê fenua tahito no Hitia o te râ.