No te aha te apokalupo e mǎtaˈuhia ˈi?
E MAU matahiti i teie nei to te mau Kerisetiano faatumu tohuraa e tei mua noa mai [te tahi] pau o te totaiete taata,” ta Damian Thompson, te hoê taata papai a te haapaoraa ïa e tapao ra i roto i te vea ra Time. “I teie nei, te maere roa nei hoi ratou, e ere noa e te tiaturihia ra ta ratou mau faataaraa, te haaparare-atoa-hia ra râ e te feia iho i tâhitohito na ia ratou: te feia haamau i te mau porotarama roro uira, te mau raatiraa ohipa tapihoo e te feia politita.” Te parau ra oia e ua “faariro” te mǎtaˈu i te hoê inoraa o te mau roro uiraa na te ao atoa nei i te matahiti 2000 “i te mau taata aita roa ˈtu ta ratou e haapaoraa ei feia tiaturi i te mileniuma maere mau” o te mǎtaˈu e e tupu mai te mau fifi rahi mai “te riaria rahi o te mau nahoa, te paruparuraa o te faatereraa, te mau faahuehueraa no te maa ore, te mau ati manureva e û ra i nia i te mau fare teitei.”
Hau atu â i te ahoaho o te rahiraa, te vai ra te mau ohipa aehuehu a te mau pǔpǔ iti faaroo rau e parau-pinepine-hia e “e au i te apokalupo.” I te avaˈe Tenuare 1999, i roto i te tumu parau ra “Ierusalema e te mau pû a te Apokalupo,” ua parau te vea Farani ra Le Figaro e: “Te manaˈo ra te mau mutoi [Iseraela] e fatata hoê hanere ‘feia tiaturi i te mileniuma’ teie e tiai aˈena nei i te vairaa mai aore ra te apokalupo, i te mau vahi fatata i te Mouˈa Oliveta.”
I roto i te Buka Beretane o te matahiti 1998, te vai ra te hoê faataaraa taa ê no nia i “te mau pǔpǔ iti faaroo niuhia i nia i te mahana haamouraa.” Te faahiti ra te reira, taa ê atu i te tahi mau mea, i te mau pǔpǔ iti faaroo o te haapohe ia ratou iho, mai te Heaven’s Gate (Uputa o te Paradaiso), te Temple du Peuple, e te Ordre du Temple Solaire, e te Aum Shinrikyo (Parau mau Teitei roa ˈˈe), tei faanaho i te totoaraa pohe na roto i te mǎhu taero i nia i te faurao na raro i te fenua i Tokyo i te matahiti 1995 ra, 12 taata tei pohe e e mau tausani tei pepe. Ma te haapoto i te faataaraa, ua papai o Martin E. Marty, orometua haapii i te haapaoraa i te University of Chicago e: “E faahoruhoru te huriraa i te api o te kalena i nia i te matahiti 2000—e fatata roa i te mea papu e e faatupu te reira i te mau huru parau tohu e ohipa atoa. E nehenehe te tahi pae e riro ei mea atâta. E tupu te hoê tau e ore e tia ia faaruruhia ma te mauruuru noa.”
Aamu o te mǎtaˈuraa i te apokalupo
Apokalupo, o te upoo parau ïa o te buka hopea o te Bibilia papaihia i te pae hopea o te senekele matamua T.T. No te huru parau tohu e te huru papairaa taipe rahi o teie buka, ua faaohipahia ˈtura te parau ra “e au i te apokalupo” no te hoê huru papai tei haamata mea maoro hou te buka Bibilia ra Apokalupo a papaihia ˈi. No te tau roa o Peresia i tahito ra e peneiaˈe na mua ˈtu â, te huru taipe e te au i te aai o teie papai. No reira te buka ite rahi ra The Jewish Encyclopedia e parau ai no “te huru Babulonia taa maitai o te rahiraa o te mau mea taaihia i te aai i tuuhia i roto i teie papai [ati Iuda e au i te apokalupo].”
Ua ruperupehia te papai ati Iuda e au i te apokalupo mai te omuaraa o te senekele 2 H.T.T. mai e tae atu i te hopea o te senekele 2 T.T. Ma te faataa i te tumu o teie mau papai, ua papai te hoê taata tuatapapa Bibilia e: “Ua vahi te mau ati Iuda i te tau na roto e piti tau. Te vai na ra teie nei tau, e mea ino anaˈe . . . No reira te mau ati Iuda i tiai ai i te hopea o te mau mea e vai ra. Te vai na ra te tau e tae maira, e mea maitai anaˈe, te tau auro a te Atua i reira e itehia ˈi te hau, te ruperupe e te parau-tia . . . Nafea teie nei tau e riro ai ei tau e tae maira? Te tiaturi ra te mau ati Iuda e eita roa ˈtu te tauiraa e faatupuhia na roto i te taata e no reira, te tiai ra ratou ia ohipa tia mai te Atua. . . . E parauhia na te mahana o te taeraa mai o te Atua Te mahana o te Fatu e e taime riaria mau te reira e e mahana haamouraa e haavaraa o te riro ei mauiui fanau no te tau apî. Ua taaihia te mau papai atoa e au i te apokalupo i teie mau tupuraa.”
E tia anei ia mǎtaˈuhia te apokalupo?
Te faahiti ra te buka Bibilia ra Apokalupo i “te tamaˈi i taua mahana rahi o te Atua Puai hope ra,” aore ra Aramagedo, i reira te feia iino e haamouhia ˈi, e i muri iho e haamata te hoê tau hoê tausani matahiti (e parauhia i te tahi taime te Mileniuma) i reira Satani e vai noa ˈi i roto i te abuso e te Mesia e haava ˈi i te huitaata. (Apokalupo 16:14, 16; 20:1-4) I te Anotau no Ropu, aita i taa ia vetahi teie mau parau tohu no te mea ua parau te “Peata” Katolika ra Augustin (area 354-430 T.T.) e ua haamata te Mileniuma i te fanauraa o te Mesia e i muri iho e tupu te Haavaraa Hopea. Papu mau, aita o Augustin i tâuˈa i te tau e toe ra, a fatata noa mai ai râ te matahiti 1000, ua tupu noa te mǎtaˈu i te rahi. Aita te feia tuatapapa aamu e afaro ra no nia i te faito o teie mǎtaˈu i taaihia i te apokalupo o te Anotau no Ropu. Noa ˈtu râ te parareraa, ua ite-maitai-hia e aita i tia te mǎtaˈuraa.
Oia atoa, i teie mahana, te vai ra te mau mǎtaˈu i te pae haapaoraa e i te pae o teie nei ao e e hopoi mai te matahiti 2000, aore ra 2001 i te hoê apokalupo riaria mau. E tia anei râ teie mau mǎtaˈuraa? E e tia anei ia mǎtaˈuhia te poroi e vai ra i roto i te buka Bibilia ra Apokalupo, aore ra, i te tahi roa ˈˈe pae, e tia anei ia tiaturi tatou i te reira? A tamau na i te taio.
[Hohoˈa i te api 4]
Ua riro te mau mǎtaˈuraa i te apokalupo i te Anotau no Ropu ra ei mea tia ore
[Faaiteraa i te tumu]
© Hohoˈa Bibliothèque Nationale de France, Paris
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
Maya/Sipa Press