A haamanaˈo i to Poiete Rahi!
“E tena na, e haamanaˈo i [to Poiete Rahi] . . . aita i tae i te mau mahana ino ra.”—KOHELETA 12:1; MN.
1. Nafea te feia apî i pûpû ia ratou no te Atua ia hinaaro e faaohipa i to ratou apîraa e to ratou puai?
E HOROA Iehova i te puai i ta ˈna mau tavini no te rave i to ˈna hinaaro. (Isaia 40:28-31) E parau mau te reira noa ˈtu eaha to ratou faito matahiti. E tia iho â râ i te feia apî i pûpû ia ratou no te Atua ia hinaaro e faaohipa i to ratou apîraa e to ratou puai ma te paari. No reira ratou e haafaufaa ˈi i te mau aˈoraa a “te taata haaputu,” oia hoi te Arii o Iseraela i tahito ra o Solomona. Ua faaue oia e: “E tena na, e haamanaˈo i [to Poiete Rahi] i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra, e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa.”—Koheleta 1:1, MN; 12:1; MN.
2. Eaha te tia i te mau tamarii a te mau Kerisetiano pûpûhia ia rave?
2 O te mau tane e te mau vahine apî i Iseraela na mua ta Solomona e faaue ra e haamanaˈo i te Poiete Rahi i te apîraa ra. Ua fanauhia ratou i roto i te hoê nunaa i pûpûhia no Iehova. Eaha ïa no te mau tamarii a te mau Kerisetiano pûpûhia i teie mahana? Papu maitai, e tia ia haamanaˈo ratou i to ratou Poiete Rahi. Ia na reira ratou, e faahanahana ïa ratou ia ˈna e e maitaihia ratou.—Isaia 48:17, 18.
Te tahi mau hiˈoraa maitatai no mutaa ihora
3. Eaha te mau hiˈoraa ta Iosepha, Samuela, e Davida i vaiiho mai?
3 E rave rahi feia apî i roto i te Bibilia o te horoa nei i te hiˈoraa maitai ei feia i haamanaˈo i to ratou Poiete Rahi. Mai to ˈna apîraa mai, ua haamanaˈo o Iosepha, te tamaiti a Iakoba, i to ˈna Poiete. I to te vahine a Potiphara tamataraa ia Iosepha ia rave raua i te peu tia ore i te pae morare, ua patoi papu mau â oia e ua parau atura e: “Eaha hoi au e tia ˈi ia rave i tena na ino rahi, a hara ˈi i te Atua?” (Genese 39:9) Ua haamanaˈo te ati Levi ra o Samuela i to ˈna Poiete eiaha noa i to ˈna tamariiriiraa ra, i te roaraa râ o to ˈna oraraa. (Samuela 1, 1:22-28; 2:18; 3:1-5) Papu maitai, ua haamanaˈo atoa te taurearea ra o Davida no Betelehema i to ˈna Poiete. Ua itehia to ˈna tiaturi i te Atua i to ˈna faaûraa i te aito Philiseti o Golia e to ˈna parauraa e: “Te haere maira oe ia ˈu nei, ma te ˈoˈe, e te mahae, e te paruru; te haere atu nei râ vau ia oe, ma te iˈoa o te Atua sabaota ra o Iehova, te Atua no te nuu a Iseraela ra, tei vahavahahia e oe ra. Na Iehova oe e tuu mai i tau rima auanei, e e tâpû-ê-hia e au to upoo na; . . . ia ite to te ao atoa nei e, e Atua to Iseraela. E ite hoi teie nei feia rahi atoa ra, e e tia ia Iehova ia faaora eiaha noa ˈtu ei ˈoˈe, eiaha ei mahae: na Iehova hoi teie nei tamaˈi, e na ˈna outou e tuu mai i to matou nei rima.” Aita i maoro, ua pohe ihora Golia, e horo haere atura te mau Philiseti.—Samuela 1, 17:45-51.
4. (a) Eaha te faaite ra e ua haamanaˈo te hoê potii tîtî ati Iseraela i Arama e te Arii apî ra o Iosia i to tatou Poiete? (b) Nafea to Iesu faaiteraa i te 12raa o to ˈna matahiti e ua haamanaˈo oia i to ˈna Poiete?
4 Te tahi atu taata apî i haamanaˈo i te Poiete Rahi, o te hoê ïa potii tîtî ati Iseraela. No to ˈna horoaraa i te hoê faaiteraa maitai i te vahine a Naamana, te raatira o te nuu o Arama, ua haere roa ˈtura Naamana e farerei i te peropheta a te Atua, ua ora maira oia i to ˈna maˈi lepera, e ua riro mai ei taata haamori ia Iehova. (Te mau arii 2, 5:1-19) Ua turu te Arii apî ra o Iosia ma te itoito i te haamoriraa viivii ore a Iehova. (Te mau arii 2, 22:1–23:25) Teie râ, te hiˈoraa maitai roa ˈˈe o tei haamanaˈo i to ˈna Poiete Rahi i to ˈna apî-roa-raa ra, o Iesu ïa no Nazareta. A hiˈo na i te ohipa i tupu i te 12raa o to ˈna matahiti. Ua afai to ˈna mau metua ia ˈna i Ierusalema no te oroa Pasa. I te taime hoˈiraa, ua ite aˈera raua e aita o Iesu; ua hoˈi atura raua e imi ia ˈna. I te toru o te mahana, ua ite atura raua ia ˈna e paraparau ra i te mau tumu parau Bibilia e te mau orometua i te hiero. Ei pahonoraa i te uiraa haapeapea a to ˈna metua vahine, ua ani Iesu e: “Eaha orua i imi ai ia ˈu? aita orua i ite, e ia [parahi au i roto i te fare o] tau metua e tia ˈi?” (Luka 2:49; MN) Mea faufaa roa ia ite Iesu i te mau parau faufaa i te pae varua i te hiero, ‘te fare o to ˈna Metua.’ I teie mahana, e vahi maitai roa te Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova ia noaa mai te ite papu i to tatou Poiete Rahi.
A haamanaˈo ia Iehova i teie nei!
5. Na roto i ta outou iho mau parau, nafea outou e faataa ˈi i ta te taata haaputu i parau i roto i te Koheleta 12:1?
5 E hinaaro te taata haamori ma te mafatu taatoa ia Iehova e rave oioi noa i Ta ˈna taviniraa e e tavini i te Atua e tae noa ˈtu i te hopea. Teie râ, eaha te tiaturiraa o te hoê taata e haamâuˈa faufaa ore ra i to ˈna apîraa no te mea aita oia e haamanaˈo ra i te Poiete? Ma te faauruahia e te Atua, te na ô ra te taata haaputu e: “E tena na, e haamanaˈo i [to Poiete Rahi] i to apîraa ra, aita i tae i te mau mahana ino ra, e aita i tae i te mau matahiti e parau ai oe ra e, Aita roa o ˈu e maitairaa.”—Koheleta 12:1; MN.
6. Eaha te haapapu ra e ua haamanaˈo na ruhiruhia ra o Simeona e o Ana i to raua Poiete Rahi?
6 Aita hoê aˈe e au i “te mau mahana ino” o te ruhiruhiaraa. Area te ruhiruhia e haamanaˈo i te Atua ra, e oaoa ïa oia. Ei hiˈoraa, ua rave te taata paari ra o Simeona i te tamarii ra o Iesu i roto i to ˈna rima i te hiero e na ô atura oia ma te oaoa e: “E te Fatu, e tuu oe i to tavini i teie nei ma te hau, ua au hoi i ta oe parau: ua ite aˈenei hoi tau mata i te Ora na oe, i haapaohia e oe i mua i te mata o te taata atoa nei; e tiarama ei haamaramarama i te Etene, e ei hanahana no to oe ra taata no Iseraela.” (Luka 2:25-32) Te haamanaˈo atoa ra o Ana, 84 matahiti, i to ˈna Poiete. E haere noa oia i te hiero e to reira oia i to te tamarii ra o Iesu afairaahia i reira. “E oia i tomo mai i roto i reira ra, haamaitai atoa ˈtura i te Fatu, e ua parau ihora ia ˈna i te feia atoa i haapǎpǎ i te ora i Ierusalema ra.”—Luka 2:36-38.
7. Eaha te huru oraraa o te feia i paari i roto i te taviniraa a te Atua?
7 Te faaruru ra paha te mau Ite no Iehova i teie nei tau tei paari i roto i te taviniraa a te Atua, i te mau mauiui e te mau otia o te ruhiruhiaraa. Teie râ, te oaoa mau nei ratou e te haapopou rahi mau nei tatou i ta ratou taviniraa haapao maitai! Te fanaˈo nei ratou i ‘te oaoa no ǒ mai ia Iehova ra,’ inaha ua ite hoi ratou e ua faaohipa oia i to ˈna puai vî ore i nia i teie fenua e ua haamau oia ia Iesu Mesia ei Arii puai i nia i te raˈi. (Nehemia 8:10) Teie te taime no te feia apî e te feia paari ia pee i te aˈoraa e: “Te mau taata apî, e te mau paretenia; te mau taata paari, e te mau tamarii ra: o te reira te haamaitai i te iˈoa o Iehova; to ˈna anaˈe ra hoi te iˈoa ia faateitei: tei nia ê to ˈna hanahana i te fenua nei e te mau raˈi atoa ra.”—Salamo 148:12, 13.
8, 9. (a) No vai ma “te mau mahana ino” anaanatae ore, e no te aha hoi? (b) Nafea outou e faataa ˈi i te Koheleta 12:2?
8 E ere “te mau mahana ino” o te ruhiruhiaraa i te mea anaanatae—mea hepohepo roa atoa paha—no te feia aita e haamanaˈo ra i to ratou Poiete Rahi e aita e taa ra ia ratou ta ˈna mau opuaraa hanahana. Aita to ratou e ite i te pae varua o te nehenehe e tauturu ia faaruru ratou i te mau tamataraa o te ruhiruhiaraa e te mau ati e roohia ra i nia i te huitaata mai to Satani huriraahia mai te raˈi mai. (Apokalupo 12:7-12) No reira te taata haaputu e aˈo mai ai ia haamanaˈo tatou i to tatou Poiete hou ‘te mahana, e te maramarama e te marama, e te mau fetia e mohimohi ai, e e hoˈi ai te mau ata i te ûa i mao ra.’ (Koheleta 12:2) Eaha te auraa o teie mau parau?
9 Te faaau ra Solomona i te taime o te apîraa i te tau veavea i Paletetina a turama ˈi te mahana, te avae, e te mau fetia i nia i te hoê raˈi ateatea. E ite-maitai-hia ïa te mau mea. I te ruhiruhiaraa râ, e au te mau mahana o te hoê taata i te tau toetoe e te ûa, e apeehia e te mau peapea te tahi i muri i te tahi. (Ioba 14:1) Auê te peapea e ia ite tatou o vai te Poiete, tera râ, eita tatou e tavini ia ˈna i te tau veavea o te oraraa! I te tau toetoe o te oraraa i te ruhiruhiaraa, e poirihia te mau mea, no te feia iho â râ i ore i faaohipa i te taime maitai no te tavini ia Iehova i to ratou apîraa no to ratou titauraa i te mau mea faufaa ore. Noa ˈtu râ eaha to tatou faito matahiti, ia ‘pee hua tatou ia Iehova,’ mai te taata haapao maitai ra o Kaleba, te hoa taiva ore o te peropheta Mose.—Iosua 14:6-9.
Te mau faahopearaa o te ruhiruhiaraa
10. Eaha te faahohoˈa ra i (a) “te feia e tiai i te fare”? (b) “te feia etaeta”?
10 I muri iho, te faahiti ra Solomona i te mau fifi “i te mahana e rurutaina ˈi te feia e tiai i te fare, e piˈo ai hoi te feia etaeta ra i raro; e ore ai hoi te mau [vahine] e taviri ra, no te mea ua iti, e te [mau vahine] e ara i te haamaramarama ra, ua opanihia ïa i te pouri.” (Koheleta 12:3; MN) Te “fare,” o te tino taata ïa. (Mataio 12:43-45; Korinetia 2, 5:1-8) To ˈna ‘feia tiai,’ o te rima ïa, o te paruru i te tino e o te haapao i to ˈna mau hinaaro. I te ruhiruhiaraa, e rurutaina pinepine te reira no te paruparu, te ru, e te maˈi haaparuparu. E ere faahou “te feia etaeta”—te avae—i te mau pou etaeta maitai, ua paruparu râ ratou e ua fefe a haere rarerare noa ˈtu ai. Teie râ, eita anei outou e oaoa i te iteraa i te mau hoa faaroo ruhiruhia i te mau putuputuraa Kerisetiano?
11. Ei auraa parau, o vai ma “te mau vahine e taviri ra” e “te mau vahine e ara i te haamaramarama ra”?
11 ‘E ore hoi te mau vahine e taviri ra, no te mea ua iti’—nafea râ? Ua pe paha aore ra ua iritihia te niho, mai te peu e te toe ra, mea iti ïa. No reira, mea fifi roa ia haamǎrû i te maa paari aore ra eita roa ˈtu e nehenehe faahou. No “te mau vahine e ara i te haamaramarama ra”—te mata e te mau aravihi i te pae feruriraa—ua mohimohi ïa aore ra ua poiri roa.
12. (a) Nafea ia faataa e ua “opanihia na uputa i te aroâ ra”? (b) Eaha to outou manaˈo i te mau ruhiruhia e poro ra i te Basileia?
12 “E,” te parau atoa ra te taata haaputu e, “ia opanihia na uputa i te aroâ ra, e aore i itea te haruru o te taviriraa ra; ia tia noa te taata i te oto o te manu ra, e ua tuu haehaahia te mau tamahine e fatu i te pehe ra.” (Koheleta 12:4) Eita na uputa o te vaha—te utu—e hamǎmǎ roa aore ra e hamǎmǎ faahou no te faaite eaha to roto i te “fare,” aore ra te tino, o te mau ruhiruhia aita e tavini ra i te Atua. Aita hoê aˈe mea e afaihia i “te aroâ” o te oraraa o te taata. Eaha râ no te feia poro ruhiruhia itoito i te Basileia? (Ioba 41:14) Peneiaˈe te haere mǎrû ra ratou i tera e tera fare e te paraparau ra vetahi ma te fifi, mea papu râ e te arue ra ratou ia Iehova!—Salamo 113:1.
13. Eaha ta te taata haaputu e parau ra no nia i te tahi atu mau fifi o te ruhiruhiaraa, eaha râ te nehenehe e parau no te mau Kerisetiano paari?
13 Ua mǎrû mai te haruru o te taviriraa a haamǎrû-noa-hia ˈi te maa e te tia niho ore. I nia i to ˈna roˈi, eita te hoê taata ruhiruhia e taoto maitai. E ahoaho oia i te taˈi manu. Mea iti ta ˈna mau himene e himene ra, e aita to ˈna reo e faaroo-maitai-hia ra. “Ua tuu haehaahia te mau tamahine e fatu i te pehe ra”—te mau nota navenave. Aita te hoê ruhiruhia e faaroo maitai ra i te upaupa e te himene a vetahi ê. Teie râ, te tamau noa ra te feia paari i faatavaihia e to ratou mau hoa, e ruhiruhia atoa vetahi, i te faateitei i to ratou reo i roto i te mau himene arueraa i te Atua i te mau putuputuraa Kerisetiano. Auê tatou i te oaoa e i te parahiraa i pihai iho ia ratou no te arue ia Iehova i roto i te amuiraa!—Salamo 149:1.
14. Eaha ta te ruhiruhia e mǎtaˈu?
14 Area te feia ruhiruhia iho â râ i ore i tâuˈa i te Poiete, auê ïa ratou i te peapea e! Te na ô ra te taata haaputu e: “Ia mǎtaˈu ratou i te mau vahi teitei, e ia mǎtaˈuhia i te eˈatia ra; ia ruperupe hoi te sekadi ra, e [ia nee te vivi ra, e ia uaa te câpre]; ia reva te taata i to ˈna parahiraa roa, e ia haere te feia oto ra na roto i te mau aroâ.” (Koheleta 12:5; MN) I nia roa i te hoê eˈa paiumaraa teitei, e rave rahi feia ruhiruhia o te mǎtaˈu i te topa. Ia hiˈo atoa ratou i te hoê mea teitei, e nehenehe to ratou upoo e aniniahia. Ia haere ratou na roto i te mau aroâ taata, e riaria ratou ahiri ratou e rave-ino-hia ˈi aore ra e eiâhia ˈi.
15. Nafea ia faataa e e ‘ruperupehia te sekadi ra,’ e nafea te vivi e ‘nee ai’?
15 No te hoê taata paari, e ‘ruperupehia te sekadi ra,’ e au ra e te faaite ra te reira e e ohinahinahia to ˈna rouru, e e uouo roa mai te hiona i muri iho. E marua te rouru uouo mai te mau tiare uouo o te tumu sekadi ra. A ‘nee ai’ oia ma te haafefe e te rima e tarere ra aore ra te rima i nia i to ˈna tauupu e te poro rima i nia, e au oia i te hoê vivi. Noa ˈtu e e au rii vetahi o tatou mai te reira, e ite râ vetahi ê e tei roto tatou i te nuu vivi vitiviti e te itoito a Iehova!—A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Me 1998, mau api 8-13.
16. (a) Eaha ta ‘te uaaraa o te câpre’ e faaite ra? (b) Eaha te “parahiraa roa” o te taata, e eaha te mau tapao e itehia e te piri maira te pohe?
16 E ere te taata ruhiruhia i te mea tamaa maitai, noa ˈtu e mea au roa te maa i mua ia ˈna, mai te câpre. Ua faaohipa-maoro-hia na te reira no te faahiaai i te maa. Te auraa o ‘te uaaraa o te câpre,’ oia ïa ia iti mai te hiaai o te hoê taata paari i te maa, eita e noaa i teie maa hotu ia faahiaamu ia ˈna. Te faaite ra taua mau mea ra e te piri atu ra oia i “to ˈna parahiraa roa,” oia hoi te apoo. E riro oia i te parahi i reira e a muri noa ˈtu mai te peu e aita oia i haamanaˈo i to ˈna Poiete e ua rave oia i te hoê haerea ino a ore atu ai te Atua e haamanaˈo ia ˈna i te tia-faahou-raa. E itehia te mau tapao e te fatata maira te pohe na roto i te mau taˈiraa reo peapea e te autâraa mai roto mai i te uputa o te vaha o te ruhiruhia.
17. Nafea “te taura ario” e iritihia ˈi, e eaha ta “te auˈa auro” e nehenehe e faahohoˈa?
17 Te faaitoitohia ra tatou ia haamanaˈo i to tatou Poiete i te taime “aore â te taura ario i tuu paruparuhia, e aore te auˈa auro i parari, e aore te hue i parari i te tumu o te pape ra, e aore [â te huira o te farii pape i parari].” (Koheleta 12:6; MN) Te “taura ario,” o te mootuaio ïa. Ia ino roa teie taura faahiahia o te faahaere i te mau aveia i te roro ra, mea papu ïa e e pohe te taata. Te “auˈa auro,” o te roro ïa i roto i te apu upoo e au i te auˈa, o tei taaihia i te mootuaio. Te faataa ra te auro i te faufaa rahi, e ia mau te roro, o te pohe ïa.
18. Eaha ‘te hue [taipe] i te tumu o te pape ra,’ e eaha te tupu ia parari te reira?
18 ‘Te hue i te tumu o te pape ra,’ o te mafatu ïa, o te rave mai e o te faahaere atu i te toto na roto i te tino. I te poheraa, e riro te mafatu mai te hoê hue i afâ, i parari i te tumu o te pape ra no te mea eita faahou ta ˈna e nehenehe e rave mai e e pâmu atu i te toto faufaa hoi no te faatamaa e no te tamǎrû i te tino. Eita te ‘huira o te farii pape i parari’ e tere faahou, e mau ïa te tereraa o te toto e atuatu ra i te ora. Ua faaite ïa Iehova i te tereraa o te toto ia Solomona e mea maoro na mua ˈˈe a haapapu ai te taote William Harvey o te senekele 17 i te reira.
19. Nafea te mau parau o te Koheleta 12:7 e tano ai i te pohe?
19 Ua parau atoa te taata haaputu e: “Ei reira te repo e hoˈi ai i raro i te repo no reira oia ra, e hoˈi râ te varua i te Atua i horoa maira.” (Koheleta 12:7) Te “huira” i parari e te tino taata i hamanihia i te matamua ra i te repo, e hoˈi ïa i te repo ra. (Genese 2:7; 3:19) E pohe te nephe no te mea e hoˈi te varua, aore ra puai ora, no ǒ mai i te Atua ra i to tatou Poiete ra e ei ia ˈna ra e vai ai.—Ezekiela 18:4, 20, MN; Iakobo 2:26.
Eaha te tiai maira i te feia e haamanaˈo?
20. Eaha ta Mose e ani ra i roto i ta ˈna pure tei papaihia i roto i te Salamo 90:12?
20 Ua faaite maitai Solomona e mea faufaa roa ia haamanaˈo tatou i to tatou Poiete Rahi. Papu mau e te oraraa no te feia e haamanaˈo ra ia Iehova e e rave ra i to ˈna hinaaro ma te aau taatoa, e ere noa ïa i te hoê oraraa poto e te peapea. Mea apî anei aore ra e ruhiruhia ratou, hoê â to ratou huru e to Mose, o tei pure e: “E haapii mai ia matou i te taio i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te [paari].” Ua hinaaro mau â te peropheta haehaa a te Atua ia haapii mai, aore ra ia faaite mai, Iehova ia ˈna e te nunaa Iseraela nafea ia faaohipa i te paari no te numera i ‘te pue mahana o to ratou oraraa’ e no te faaohipa i te reira mai ta te Atua e farii.—Salamo 90:10, 12; MN.
21. Ia taio tatou i to tatou mau mahana no te hanahana o Iehova, eaha te tia ia tatou ia rave?
21 Ia faaoti iho â râ te mau Kerisetiano apî e faaohipa i te aˈoraa a te taata haaputu e haamanaˈo i te Poiete. E mau ravea faahiahia mau ta ratou no te horoa i te hoê taviniraa moˈa i te Atua! Noa ˈtu râ eaha to tatou faito matahiti e ia haapii tatou i te taio i to tatou mau mahana no te hanahana o Iehova i teie “tau hopea,” e nehenehe ïa tatou e tamau noa i te na reira e a muri noa ˈtu. (Daniela 12:4; Ioane 17:3) Parau mau e no te na reira, e tia ia haamanaˈo tatou i to tatou Poiete Rahi. E tia atoa ia amo tatou i ta tatou hopoia taatoa i mua i te Atua.
Nafea outou ia pahono?
◻ No te aha te feia apî e aˈohia ˈi ia haamanaˈo i to ratou Poiete?
◻ Eaha te tahi mau hiˈoraa Bibilia o te feia i haamanaˈo i to ratou Poiete Rahi?
◻ Eaha te tahi mau faahopearaa o te ruhiruhiaraa i faataahia e Solomona?
◻ Eaha te tiai maira i te feia e haamanaˈo ra ia Iehova?
[Hohoˈa i te api 15]
Ua haamanaˈo Davida, te potii tîtî ati Iseraela, Ana, e o Simeona ia Iehova
[Hohoˈa i te api 16]
Te horoa nei te mau Ite no Iehova ruhiruhia ma te oaoa i te hoê taviniraa moˈa i to tatou Poiete Rahi