Haapuaihia no te patoi i te mea ino
“I TO ˈU taurearearaa ra e a rave ai au i te ohipa i roto i te hoê fare hooraa maa,” ta Timothy ïa e faataa ra, “ua titau manihini mai te hoê hoa rave ohipa ia ˈu i to ˈna fare. Ua parau oia e e haere to ˈna mau metua, e tae atoa mai te mau tamahine, e e nehenehe e rave i te peu taatiraa.” E rave rahi feia apî i teie mahana o te oioi roa ïa i te farii i teie huru titauraa. Eaha râ te pahonoraa a Timothy? “Ua faaite oioi atu vau ia ˈna e eita vau e haere atu e no to ˈu haava manaˈo Kerisetiano, aita vau e hinaaro ra e taati e te hoê vahine aita vau i faaipoipohia ˈtu.”
A faataa ˈi oia no te aha oia e ore ai e farii, aita Timothy e ite ra e te faaroo noa maira te hoê vahine apî rave ohipa ia ˈna. Ua maere roa oia i to ˈna viivii ore, e aita i maoro, ua tia atoa ia Timothy ia patoi i ta ˈna mau titauraa—e rave rahi taime, mai ta tatou e ite mai i muri aˈe.
E ere iho â ïa i to tatou anaˈe tau e itehia ˈi te faahemaraa rahi mai teie. Fatata a 3 000 matahiti aˈenei, ua papai te Arii Solomona e: “E tau tamaiti, ia taparuhia mai oe e te feia rave hara ra, eiaha oe e faatia ˈtu i ta ratou. . . . Ia iritia mai to avae i taua haerea no ratou ra.” (Maseli 1:10, 15) Ua faaue Iehova iho i te nunaa o Iseraela e: “Eiaha oe e pee i te feia rahi i te parau ino ra.” (Exodo 23:2) Oia, i te tahi mau taime, e tia ia tatou ia patoi, a faaruru ai i te faahemaraa e rave i te mea ino, noa ˈtu e eita te reira e auhia e te rahiraa.
E faufaa taa ê to te patoiraa i teie mahana
E ere iho â i te mea ohie ia patoi i te mea ino, e i teie nei tau, mea fifi roa ˈtu â, inaha te ora nei tatou i ‘te anotau hopea’ o teie faanahoraa o te mau mea mai ta te Bibilia e parau ra. Ia au i te parau tohu o te Bibilia, ua riro te rahiraa ei feia e hinaaro i te mau mea e navenave ai ra e te peu uˈana, aita e maitairaa i te pae varua e morare. (Timoteo 2, 3:1-5) Ua parau te peretiteni o te hoê fare haapiiraa tuatoru Jésuite e: “Te vai na ra ta tatou mau faatureraa tahito o tei patoihia e tei parauhia e mea navai ore aore ra aita e tu faahou ra i teie nei tau. I teie nei, e au ra e aita roa ˈtu e aveia faahou.” Mai te reira atoa te parau a te hoê haava i te tiribuna teitei: “E ere te mau mea i te mea ereere e te mea uouo faahou. Mea rehu te mau mea atoa. . . . Te iti noa ˈtura te taata e ite i te taa-ê-raa i rotopu i te mea maitai e te mea ino. I teie nei, te hara, e ere faahou ïa te raveraa i te mea ino, ia roaahia râ.”
Ua papai te aposetolo Paulo no nia i te taata te reira to ratou huru feruriraa: ‘Ua haapourihia to ratou manaˈo, e ua taa ê ratou i te ora a te Atua i te ite ore i roto ia ratou, e no te etaeta o to ratou aau: e no te ite ore i te haama, ua horoa noa ia ratou iho i te mau peu taiata ra, ei rave i te mau parau faufau atoa ma te ru rahi.’ (Ephesia 4:18, 19) E fifi râ te tiai maira ia ratou. Ua parau Isaia e: “E pohe to ratou to tei parau i te ino ra, e maitai, e te maitai ra, e ino; o tei parau i te pouri ra, e maramarama, e te maramarama ra, e pouri.” (Isaia 5:20) Eita noa teie mau taata e ooti i ta ratou e ueue i teie nei, e fatata atoa râ ratou i te ite i to ratou “pohe” rahi roa ˈˈe—te haavaraa patoi a Iehova.—Galatia 6:7.
“Ia oteo te paieti ore mai te raau rii ra, e ia ruperupe atoa te feia rave parau ino ra; i ruperupe ïa ia tâpû faarue-roa-hia ra,” ta te Salamo 92:7 ïa e parau ra. Oia hoi, eita teie auhune rahi o te ino e vai noa mai, a fifi ai te taatoaraa i te faaoromai i te oraraa. Ua parau Iesu e o teie “ui” mau e turu nei i te ino ta te Atua e faaore i roto i te hoê “ati rahi.” (Mataio 24:3, 21, 34) No reira ia hinaaro tatou ia faaorahia tatou i roto i taua ati rahi ra, e tia ia tatou ia ite eaha te mea maitai e eaha te mea ino ia au i te mau faatureraa a te Atua; e, papu maitai, e hinaaro atoa tatou i te puai morare no te patoi i te mau mea ino atoa. Noa ˈtu e e ere i te mea ohie, ua horoa mai Iehova i te tahi mau hiˈoraa faaitoito no te tau Bibilia e no teie nei tau.
Te haapiiraa na roto i te hoê taurearea tei patoi
E au ra e mea fifi taa ê te patoiraa i te faaturi e te taiata, tae noa ˈtu no vetahi i roto i te amuiraa Kerisetiano. Ua haamanaˈo maite Timothy, tei faahitihia i te paratarapha matamua, i te hiˈoraa o te taurearea ra o Iosepha e vai ra i roto i te mau Papai i roto i te Genese 39:1-12. Ua faaite Iosepha i te puai morare i to ˈna titau-pinepine-raahia e te vahine a te taata toroa a te hau Aiphiti o Potiphara e taoto ia ˈna. Ia au i te aamu, “aita” Iosepha “i faatia ˈtu, e ua na ô atura . . . eaha hoi au e tia ˈi ia rave i tena na ino rahi, a hara ˈi i te Atua?”
Nafea te roaaraa mai ia Iosepha te puai morare no te patoi i te vahine a Potiphara i tera e tera mahana? Na mua roa, ua haafaufaa oia i to ˈna mau taairaa e o Iehova hau atu i ta ˈna haafaufaaraa i te mau peu navenave taime poto. Hau atu â, noa ˈtu e aita oia i raro aˈe i te hoê pǎpǎ ture a te Atua (aitâ i horoahia ˈtura te Ture a Mose), ua taa maitai ia Iosepha te mau faaueraa tumu morare; ua ite oia e e hara te faaturiraa e te vahine i maamaahia a Potiphara eiaha noa i ta ˈna tane i te Atua atoa râ.—Genese 39:8, 9.
Ua taa iho â ïa ia Iosepha te faufaaraa eiaha e faatupu noa ˈˈe i te hinaaro o te nehenehe e riro ei hinaaro puai roa e te vî ore. E haerea paari to te hoê Kerisetiano e pee i te hiˈoraa o Iosepha. Ua parau Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema 1957 (Farani) e: “E tia ia ˈna ia ite i to ˈna paruparu pae tino e eiaha e manaˈo e e nehenehe ta ˈna e pee i te mau hinaaro pae tino e ia tae roa i te otia o te mau Papai e faaea ˈi. Noa ˈtu e e manuïa oia i te na reiraraa no te hoê taime, i te pae hopea e hutihia oia i te tahi pae mai o te otia i roto i te hara. E tupu mau â te reira, no te mea e puai noa ˈtu â te hinaaro ia atuatuhia e e mana noa ˈtu â i nia i te hoê taata. I reira oia e fifi roa ˈtu ai i te haamoe i te reira. To ˈna paruru maitai roa ˈˈe, te patoiraa ïa i te reira i te omuaraa iho â.”
Mea ohie aˈe e patoi i te omuaraa iho â ia rahi to tatou hinaaro i te mea maitai e ia riri tatou i te mea ino. (Salamo 37:27) E titauhia râ ia atuatu tatou i te reira, ia tamau noa. Ia na reira tatou, ma te tauturu a Iehova, e puaihia mai to tatou hinaaro i te mea maitai e to tatou riri i te mea ino. I roto i taua taime ra, e tia iho â ïa ia vai ara tatou, mai ta Iesu i faaue, a pure tamau ai eiaha ia hema ˈtu i te ino e ia faaorahia i te taata ino ra.—Mataio 6:13; Tesalonia 1, 5:17.
Te patoiraa i te faaheporaa a te mau hoa
Te tahi atu faahemaraa e rave i te mea ino, o te faaheporaa ïa a te mau hoa. Ua faˈi te hoê potii e: “E piti to ˈu huru oraraa—hoê i te fare haapiiraa e hoê i te fare. I te fare haapiiraa, e amuimui noa vau i te mau tamarii e mau parau hairiiri ta ratou fatata i te mau taime atoa a paraparau ai ratou. E te riro ra vau mai ia ratou atoa ra. E nafea ïa vau?” Te mea e titauhia, te mǎtaˈu ore ïa i te faataa ê ia outou iho, e te hoê ravea e manuïa ˈi, oia te taioraa e te feruri-hohonu-raa i te aamu Bibilia no nia i te mau tavini haapao maitai a te Atua mai ia Iosepha. O Daniela, Sadaraka, Meseka e o Abede-nego te tahi atu mau hiˈoraa—e maha hoi taurearea tei ore i mǎtaˈu i te faataa ê ia ratou i to ratou mau hoa.
A haapiihia ˈi ratou e te tahi atu mau taurearea i te aorai a te arii no Babulonia, e titauhia teie na taurearea Iseraela e maha ia amu ‘i te tufaa maa [maitatai] no te mau mahana atoa, no roto i ta te arii.’ No te mea aita ratou e hinaaro ra e ofati i te mau ture i te pae o te maa o te Ture a Mose, ua patoi ratou i taua maa ra. E titauhia te puai—no te mea iho â râ e papu maitai mea huru aminamina te maa, e ‘maa maitatai hoi no roto i ta te arii.’ E hiˈoraa maitai mau ta teie mau taurearea i horoa mai na te mau Kerisetiano i teie mahana o te faahemahia, e te faahepohia, ia inu hua i te ava aore ra ia rave i te raau taero e ia puhipuhi i te avaava!—Daniela 1:3-17; MN.
Ua faaite atoa Sadaraka, Meseka e o Abede-nego e e parau mau ta Iesu i parau i muri aˈe e: “O tei haapao maitai i te mea iti ra, ua haapao maitai atoa i te mea rahi.” (Luka 16:10) Papu maitai e ua haapuai teie tiaraa mǎtaˈu ore no te tumu parau iti o te maa e te faahopearaa maitai ta Iehova i faatupu, ia ratou no te hoê tamataraa teimaha aˈe a muri aˈe. (Daniela 1:18-20) Ua tupu teie tamataraa i to ratou faaueraahia e apiti i roto i te haamoriraa idolo, eita anaˈe e pohe ratou. Ma te itoito, ua opua maite na taurearea e toru e haamori ia Iehova anaˈe, a tiaturi roa ˈi ia ˈna noa ˈtu eaha te faahopearaa. Ua haamaitai faahou â Iehova ia ratou no to ratou faaroo e to ratou itoito—i teie haereraa ma te paruru-semeio-raa ia ratou i te auahi i to ratou huriraahia i roto i te hoê umu i tahu-puai-roa-hia.—Daniela 3:1-30.
E rave rahi atu â mau hiˈoraa i roto i te Parau a te Atua o te feia i patoi i te rave i te mea ino. Ua patoi Mose “ia mairihia [oia] o te tamaiti a te tamahine a Pharao,” noa ˈtu e ua horoa rahi teie nei ao i te ravea na ˈna ia rave i “te navenave poto noa o te parau ino ra” i Aiphiti. (Hebera 11:24-26) Aita te peropheta Samuela i faaohipa hua i to ˈna mana a farii ai ia petahia oia. (Samuela 1, 12:3, 4) Ua patoi te mau aposetolo a Iesu Mesia ma te mǎtaˈu ore i to ratou faaueraahia e faaea i te poro. (Ohipa 5:27-29) Ua patoi papu Iesu iho i te rave i te mea ino atoa—e tae roa ˈtu i te mau taime hopea o to ˈna oraraa i to te mau faehau horoaraa ˈtu “i te uaina i anoihia i te mura.” E nehenehe te fariiraa i te reira e haaparuparu i ta ˈna faaotiraa i taua taime fifi ra.—Mareko 15:23; Mataio 4:1-10.
Te patoiraa—Hoê tumu parau no te ora e te pohe
Ua parau Iesu e: “E tomo na te uputa pirihao; te atea nei hoi te uputa e te aano nei te eˈa e tae atu ai i te pohe; e e rave rahi tei na reira i te tomo. Te apǐapǐ râ o te uputa e te piri hoi o te eˈa e tae atu ai i te ora, e te iti hoi o te feia i ite atu i te reira!”—Mataio 7:13, 14.
Mea au na te taata te eˈa aano no te mea mea ohie ia na reira i te haere. E farii haere noa te feia e na reira i to ratou mau paruparu, mea au na ratou te huru feruriraa e te haerea a te tino, e e hinaaro ratou eiaha e faataa ê ia ratou, e faaau atu râ i te ao a Satani. E manaˈo ratou e e taotia te mau ture e mau faaueraa tumu a te Atua ia ratou i te pae morare. (Ephesia 4:17-19) Ua parau maitai râ Iesu e e aratai te eˈa aano “i te pohe.”
No te aha râ Iesu i parau ai e mea iti roa te maiti i te eˈa pirihao? Na mua roa, no te mea mea iti roa te hinaaro ia aratai te mau ture e mau faaueraa tumu a te Atua i to ratou oraraa e ia tauturu ia ratou ia patoi i te mau faahemaraa e te mau ravea e rave rahi no te rave i te mea ino e haaati ra ia ratou. Hau atu â, mea iti roa tei faaineinehia i te tinai i te hinaaro tia ore, te faaheporaa a te mau hoa, e te mǎtaˈu ia faaooohia ratou no te eˈa ta ratou i maiti.—Petero 1, 3:16; 4:4.
E taa maitai i teie feia i te manaˈo hohonu o te aposetolo Paulo i to ˈna faataaraa i te aroraa ta ˈna i farerei i to ˈna patoiraa i te hara. Mai te ao i teie mahana, te pûpû ra te ao Roma e Heleni i te tau o Paulo i te hoê eˈa aano o te mau ravea no te rave i te mea ino. Te faataa ra Paulo e te ‘aro’ tamau ra to ˈna feruriraa o tei ite eaha te mea maitai, i to ˈna tino o tei hinaaro e rave i te mea ino. (Roma 7:21-24, MN) Oia mau, ua ite Paulo e e tavini maitai to ˈna tino, e fatu ino râ hoi, no reira oia i haapii ai i te patoi ia ˈna. “Te moto nei râ vau i tau tino ia vi,” ta ˈna ïa i papai. (Korinetia 1, 9:27) Nafea oia i manuïa ˈi i te haavîraa? Eiaha na roto i to ˈna puai o te ore e navai no te ohipa e ravehia ra, na roto râ i te tauturu a te varua o te Atua.—Roma 8:9-11.
Ei faahopearaa, noa ˈtu to ˈna huru tia ore, ua tapea noa Paulo i to ˈna taiva ore ia Iehova e tae noa ˈtu i te hopea. Hou rii oia a pohe ai, ua papai oia e: “I tô na vau i te tôraa maitai, ua oti to ˈu hororaa, i mau maite na vau i te [faaroo]. E teie nei, te vaiihohia ra te korona o te parau-tia no ˈu.”—Timoteo 2, 4:7, 8; MN.
A aro ai tatou i to tatou mau hapa, e mau hiˈoraa maitai mau no tatou, eiaha noa te aposetolo Paulo, te feia atoa râ i riro ei hiˈoraa no ˈna—o Iosepha, Mose, Daniela, Sadaraka, Meseka, Abede-nego, e e rave rahi atu â. Noa ˈtu e e feia hara ratou, ua patoi teie feia faaroo atoa i te rave i te mea ino, e ere no te mea e upoo etaeta to ratou, no te mea râ e puai morare to ratou na te varua o Iehova i faatupu. (Galatia 5:22, 23) E feia maitai ratou i te pae varua. Mea au na ratou te mau parau atoa no roto mai i te vaha o Iehova. (Deuteronomi 8:3) Ta ˈna parau, o to ratou ïa ora. (Deuteronomi 32:47) Hau atu â, te here ra e te mǎtaˈu ra ratou ia Iehova, e maoti ta ˈna tauturu, ua faahotu ratou ma te faaoromai i te riri i te mea ino.—Salamo 97:10; Maseli 1:7.
Ia riro tatou mai ia ratou. Oia mau, no te tamau i te patoi i te rave i te mea ino atoa, e hinaaro tatou i te varua o Iehova mai ia ratou atoa ra. E horoa maitai mai Iehova i to ˈna varua ia ani atu tatou ma te aau haavare ore, ia haapii tatou i ta ˈna Parau, e ia haere tamau tatou i te mau putuputuraa Kerisetiano.—Salamo 119:105; Luka 11:13; Hebera 10:24, 25.
Ua oaoa Timothy, tei faahitihia i te omuaraa, e ua haapao oia i to ˈna mau hinaaro pae varua. I muri aˈe, ua titau omoe te vahine apî rave ohipa, tei faaroo i to ˈna aparauraa i to ˈna hoa rave ohipa e tei anaanatae ma te hape i te viivii ore o Timothy, ia ˈna i to ˈna fare i te taime a haere ai ta ˈna tane. Aita Timothy i farii. Eita oia e tuu haere noa, ua titau â oia e rave rahi taime, mai te vahine a Potiphara. Ua parau Timothy eita ma te papu e te maitai râ hoi i te mau taime atoa. Ua poro maitai atoa ˈtu oia i taua vahine ra i te Parau a te Atua. Ua mauruuru roa oia ia Iehova i te horoaraa mai i te puai morare no te patoi, e i teie nei, te oaoa ra Timothy i roto i te faaipoiporaa e te hoê hoa Kerisetiano maitai. Oia mau, e haamaitai e e haapuai Iehova i te feia atoa e hinaaro e tapea i to ratou hapa ore Kerisetiano na roto i te patoiraa i te rave i te mea ino.—Salamo 1:1-3.