Philipa—Te hoê haapii evanelia itoito mau
I ROTO i te mau Papai, te vai ra e rave rahi mau aamu no nia i te mau tane e te mau vahine e au to ratou faaroo ia peehia. A hiˈo na ia Philipa, te hoê mitionare Kerisetiano no te senekele matamua. E ere o ˈna i te aposetolo, ua faaohipa-puai-hia râ o ˈna no te haaparare i te poroi o te Basileia. E au ra e, ua matauhia o Philipa ei “haapii evanelia.” (Ohipa 21:8) No te aha Philipa i faataahia ˈi mai te reira? E eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto ia ˈna ra?
Ua faahitihia te parau no Philipa i roto i te aamu Bibilia i muri noa ˈˈe i te Penetekose 33 T.T. I te reira tau, ua haamata te mau ati Iuda reo Heleni i te amuamu i te mau ati Iuda reo Hebera, ma te parau e aita ta ratou mau vahine ivi i haapaohia i te taime opereraa maa i te mau mahana atoa. No te faatitiaifaro i te reira, ua nomino te mau aposetolo “e toohitu pue taata roo maitatai.” Tei rotopu o Philipa i taua feia ra i maitihia.—Ohipa 6:1-6.
E “roo maitatai” to na taata e hitu. Oia mau, i te taime i nominohia ˈi ratou, ua matauhia na ratou ei taata pae varua e te aravihi no te feruri. Hoê â huru no te feia e tavini ra ei mau tiaau Kerisetiano i teie mahana. Eita taua mau huru taata ra e nominohia ma te ru. (Timoteo 1, 5:22) “Ei roo maitai hoi” to ratou “i te feia i rapae au ra e tia ˈi,” e e tia i te mau hoa Kerisetiano ia ite e e mau taata mǎrû ratou e te haerea maitai.—Timoteo 1, 3:2, 3, 7; Philipi 4:5.
Ma te papu, ua haapao maitai iho â o Philipa i ta ˈna hopoia i Ierusalema. Teie râ, i muri iti noa ˈˈe ua tupu mai te tahi mau hamani-ino-raa tei vavahi e tei haapurara i te feia e pee ra i te Mesia. Mai te toea, ua faarue atoa Philipa i te oire, aita râ ta ˈna taviniraa i hope atura. Na mua ˈˈe, ua ohipa oia i roto i te hoê tuhaa fenua apî—o Samaria.—Ohipa 8:1-5.
Te matararaa te mau tuhaa fenua apî
Ua faaite atea o Iesu e e poro ta ˈna mau pǐpǐ “i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” (Ohipa 1:8) Ma te poro i Samaria, ua faatupu atoa o Philipa i taua mau parau ra. Mea hiˈo ino roa te mau ati Iuda i te mau ati Samaria. Aita râ o Philipa i haava oioi i taua mau taata ra, e ua haamaitaihia to ˈna pae tahi ore. No reira, e rave rahi ati Samaria tei bapetizohia, na reira atoa te hoê taata tei rave i te ohipa tahutahu na mua ˈˈe, o Simona to ˈna iˈoa.—Ohipa 8:6-13.
I muri iho, ua aratai te melahi a Iehova ia Philipa no te haere atu i te medebara na Ierusalema mai e tae atu i Gaza. Ua ite aˈera oia i te hoê pereoo o te uta ra i te hoê taata mana no Etiopia o te taio ra i te parau tohu a Isaia ma te reo puai. Ua horo Philipa i pihai iho i te pereoo e ua haamata oia i te hoê aparauraa. Noa ˈtu e e peroseluto oia e te vai ra to ˈna te hoê ite no nia i te Atua e te mau Papai, ua faˈi o ˈna ma te haehaa e te hiaai ra oia i te tauturu no te maramarama i te mea ta ˈna e taio ra. No reira, ua titau manihini oia ia Philipa ia paiuma i nia i te pereoo e ia parahi i pihai iho ia ˈna. I muri aˈe i te horoaraahia te poroi, ua haere raua i te hoê vahi pape. “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” o ta te Etiopia i ani atu. Ua bapetizo-oioi-hia e Philipa, e ua haere atura te Etiopia ma te oaoa. Peneiaˈe, ua haaparare teie pǐpǐ apî i te parau apî maitai i to ˈna fenua tumu.—Ohipa 8:26-39.
Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai no nia i te taviniraa a Philipa o tei faaô i te mau ati Samaria e te taata mana Etiopia? Eita e tia ia tatou ia manaˈo e eita te mau taata no te hoê nunaa, iri, aore ra tiaraa totiale e anaanatae mai i te parau apî maitai. E tia râ ia tatou ia faaite i te poroi o te Basileia “i te taata atoa nei.” (Korinetia 1, 9:19-23) Mai te peu e e faaite tatou e te pûpû ra tatou ia tatou iho ma te poro i te mau taata atoa, e nehenehe o Iehova e faaohipa ia tatou i roto i te ohipa ‘faariroraa i te mau taata no te mau nunaa atoa ei pǐpǐ’ hou a tae mai ai te hopea o teie faanahoraa ino.—Mataio 28:19, 20.
Te tahi atu mau haamaitairaa a Philipa
I muri aˈe i to ˈna pororaa i te taata mana Etiopia, ua poro Philipa i Azoto, “haere atura oia na roto i te mau oire atoa i te aˈo haerea e tae roa ˈtura oia i Kaisarea.” (Ohipa 8:40) I te senekele matamua, e rave rahi mau Etene i roto i na oire e piti. I to ˈna tereraa i te pae apatoerau no Kaisarea, ua poro paha o Philipa i roto i te mau pu ati Iuda, mai ia Luda e o Iopa. Peneiaˈe tera te tumu e itehia ˈi te pǐpǐ na tera mau vahi.—Ohipa 9:32-43.
Ua tupu te faahitiraa hopea no nia ia Philipa e 20 matahiti i muri iho. I te hopea o te toruraa o to ˈna tere mitionare, ua pou o Paulo i Petolemaisi. “E ao aˈera, reva ˈtura matou o Paulo ma, e tae atura matou i Kaisarea, tomo atura matou i roto i te fare o Philipa haapii evanelia ra,” o ta Luka ïa, te hoa ratere o Paulo e parau ra. I taua taime ra, te vai ra ta Philipa e ‘maha tamahine paretenia, e peropheta vahine ratou.’—Ohipa 21:8, 9.
E au ra e, ua noho o Philipa i Kaisarea. Aita râ i moe ia ˈna to ˈna feruriraa mitionare, i parau ai o Luka ia ˈna te “haapii evanelia.” E faahiti-pinepine-hia taua parau ra no te hoê taata o te faarue i to ˈna fare no te haere e poro i te mau vahi aita i porohia ˈtura. Te faaite ra te mea e e maha tamahine peropheta ta Philipa e ua pee ratou i te mau taahiraa avae a to ratou metua tane itoito.
E tia i te mau metua Kerisetiano no teie mahana ia haamanaˈo e o ta ratou mau tamarii ta ratou mau pǐpǐ faufaa roa ˈˈe. Noa ˈtu e e tia ia ratou ia haapae i te tahi mau hopoia teotaratia no te mau hopoia i roto i te utuafare, mai ia Philipa e nehenehe noâ ratou e riro ei tavini ma to ratou mafatu taatoa no te Atua e e mau metua hiˈoraa maitai.—Ephesia 6:4.
Ua horoa te tere farereiraa a Paulo e to ˈna mau hoa i te hoê ravea maitai no te utuafare o Philipa ia faaite i te farii maitai. A feruri na i te mau faaitoitoraa i tufahia i te tahi e te tahi! Peneiaˈe tei taua taime ra to Luka haaputuraa i te mau parau atoa no nia i te mau ohipa a Philipa, tei faaôhia i muri iho i roto i te mau pene 6 e te 8 o te buka Ohipa.
Ua faaohipa maitai te Atua ra o Iehova ia Philipa no te faahaere i te mau faufaa o te Basileia i mua. Ua turai te itoito o Philipa ia ˈna iho ia haaparare i te parau apî maitai i roto i te mau tuhaa fenua apî e ia faaitoito i te hoê feruriraa pae varua puai i roto i to ˈna utuafare. E hinaaro anei outou e fanaˈo i te hoê â mau haamaitairaa? Mea maitai ïa ia pee atoa outou i te mau huru maitatai i faaitehia e Philipa te haapii evanelia.