E tia anei ia outou ia faaaano i to outou huru hiˈoraa?
UA TAIRI te hoê aueueraa fenua puai mau i te oire no Kobe i Tapone tooa o te râ, e ua haere oioi mai te mau rima tauturu e pûpû i to ratou tauturu i te feia o tei roohia i teie ati. Teie râ, ua ite te hoê pǔpǔ taote e aita ta ratou aniraa no te tahi mau taoˈa rapaauraa i fariihia na te hoê taata o te Piha no te Ea a te oire. Ua hinaaro teie taata toroa, o tei riro atoa hoi ei faatere o te hoê fare maˈi rarahi a te oire, ia haere te mau taata pepe i te mau fare maˈi no Kobe maoti ia patiahia ratou na te mau taote i te tahi mau raau patia moni roa i te mau vahi faataahia no te tauturu. I te pae hopea, ua fariihia te aniraa a te mau taote, teie râ ua faahapa-rahi-hia te haerea etaeta e te aroha ore o teie taata toroa.
Peneiaˈe ua faaruru atoa outou i te hoê â huru fati ore o te hoê taata e mana to ˈna. Peneiaˈe ua faaite atoa outou iho i teie huru. E nehenehe anei outou e maitaihia na roto i te faaaanoraa i to outou huru hiˈoraa?
Ia ite maitai i te tupuraa taatoa
Ua matau te taata i te hiˈo i te mau ohipa na te hoê noa pae, aore ra huru hiˈoraa, a taotia ˈi i to ratou hiˈoraa e maramaramaraa i te mau ohipa. Mea pinepine te reira i te tupu no te tahi mau tumu mai te haapiiraa, te paari i noaa mai i roto i te oraraa, e te huru oraraa i mutaa iho. E nehenehe te mau faaotiraa paari aˈe e ravehia ia tutava te hoê taata i te ite maitai i te tupuraa taatoa. Ei hiˈoraa, mai te peu e te haere ra outou na te hoê maaraa purumu e aita e mori e toru peni, mea tano anei ia hiˈo noa i mua? Papu maitai eita! Oia atoa, e nehenehe mau â te faaaanoraa i to outou feruriraa no te ite maitai i te tupuraa taatoa e tauturu ia outou ia rave i te mau faaotiraa e ia ohipa ma te haapao maitai. E nehenehe atoa te reira e faaora.
Oia atoa, e tia ia tatou paatoa ia haamaitai i roto i taua tuhaa ra. No reira a ui ia outou iho e, ‘Eaha te tahi mau vahi e faufaahia ˈi au ia faaaano vau i to ˈu feruriraa?’
To outou huru hiˈoraa ia vetahi ê
Eaha ta outou e ite ra ia hiˈo outou ia vetahi ê? Ua matau anei outou i te hiˈo i te mea ta ratou e parau ra aore ra e rave ra e e mea uouo aore ra mea ereere, mai te mea ra e aita ˈtu e huru faaotiraa faahou? No outou, e haapopouraa aore ra e faainoraa anei te parau ta te hoê taata e faahiti ra? Ua tano roa aore ra ua hape roa anei te hoê taata? Mai te peu e te reira to outou huru hiˈoraa ua riro ïa mai te hoê taata pata hohoˈa o te ore e ite ra e e rau te mau ǔ e te mau peni anaana i nia i te hoê fenua i te tau toparaa rauere, mai te huru ra e e mau hohoˈa ereere e te uouo anaˈe e vai ra. Aore ra mea au anei na outou ia hiˈo i te mau hapa rii o te hoê taata, mai te hoê ratere o te vaiiho i to ˈna oaoaraa i te hoê vahi nehenehe mau ia faaorehia e te tahi mau pehu ta te tahi atu taata mataitai haapao ore i faarue?—A faaau e te Koheleta 7:16.
Mea rahi te ohipa e nehenehe e haapiihia ma te tuatapapa i to Iehova huru hiˈoraa i te hape o te taata. Noa ˈtu e ua ite o ˈna i te mau paruparu e te mau hape e rave rahi o te taata, ua maiti oia eiaha e haamau i to ˈna feruriraa aore ra e tutonu i nia i te reira. Ua parau te papai salamo mauruuru mau e: “Ahiri oe, e Iehova, e tapao na i te mau hara nei, o vai, e Iehova, te taata e mau?” (Salamo 130:3) Ua ineine Iehova i te faaatea ê i te mau hape o te mau taata hara tei tatarahapa, oia i te tumâ roa i te reira ma te feruriraa aano mau, ia ore te reira e haafifi i to tatou mau taairaa e o ˈna. (Salamo 51:1; 103:12) Ua nehenehe Iehova e parau no nia i te Arii Davida, o tei hara ino mau e o Bate-Seba, e ua riro o ˈna ei taata “tei pee mai ia ˈu ma te aau atoa ra, i te haapaoraa i te parau i au i tau mata nei.” (Te mau arii 1, 14:8) No te aha te Atua i parau ai i te reira no Davida? No te mea ua tutonu o ˈna i nia i te mau huru maitatai o Davida tei tatarahapa. Ua tapao o ˈna i te mau ohipa tano maitai e ua maiti o ˈna i te faaite tamau i to ˈna aroha i ta ˈna tavini.
Ua faaite atoa Iesu Mesia i teie huru hiˈoraa aano i te mau hape o vetahi ê. (Ioane 5:19) I to ˈna faarururaa i te mau hara a ta ˈna mau aposetolo, ua aroha e ua taa ia Iesu to ratou huru. Ua papu ia ˈna e no te mau taata hara, noa ˈtu e “ua tia . . . i te varua, e paruparu râ to te tino.” (Mataio 26:41) Ma te haamanaˈo i te reira, ua nehenehe o Iesu e tâuˈa i te mau hara e te mau hape o ta ˈna mau pǐpǐ ma te mǎrû e te taa maitai. Aita o ˈna i tutonu i nia i to ratou mau paruparu, ua haapao râ o ˈna i to ratou mau huru maitatai.
I te hoê taime i muri aˈe i to ˈna aˈoraa i ta ˈna mau aposetolo o tei mârô o vai te mea rahi aˈe, ua na ô faahou Iesu e: “O outou te feia e tia i pihai iho ia ˈu i tau mau atiraa nei. E mai tau Metua i haapao i te tahi basileia no ˈu ra; ua haapao atoa vau ia outou; ia amu atoa outou e ia inu hoi i ta ˈu ra amuraa maa i to ˈu ra basileia, e ia parahi i nia i te terono i te haavaraa i na opu tino ahuru ma piti o Iseraela ra.” (Luka 22:24-30) Oia mau, noa ˈtu te mau hape e rave rahi a te mau aposetolo, ua haamanaˈo Iesu i to ratou haapao maitai e to ratou here ia ˈna. (Maseli 17:17) Ua tiaturi Iesu i te mea ta ratou e nehenehe e rave e e rave atu, no reira o ˈna i faaau ai i te hoê faufaa no te hoê Basileia e o ratou. Oia mau, ‘ua [“here,” MN] Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e tae noa ˈtu i te hopea.’—Ioane 13:1.
No reira, mai te peu e mea riri roa na outou te huru e te mau hape o te hoê taata, a riro mai ia Iehova e o Iesu. A faaaano i to outou huru hiˈoraa, e a tamata i te hiˈo i te mau ohipa atoa. Ma te hiˈo i te mau huru tupuraa atoa, e ite paha outou e mea ohie ia here e ia mauruuru i to outou mau taeae.
Te horoaraa i te pae materia
Te haamaitairaa ia horoa o te hoê ïa o te mau mea oaoa horoahia i te mau Kerisetiano. E tia anei râ ia taotia tatou i ta tatou horoaraa i roto noa i te hoê ohipa, ei hiˈoraa, te apitiraa i roto i te taviniraa? (Mataio 24:14; 28:19, 20) Aore ra e nehenehe anei to outou huru hiˈoraa e aanohia ma te faaô atoa i te mau hinaaro e te maitai pae tino o vetahi ê? Papu maitai, te taa nei i te mau Kerisetiano atoa e mea faufaa roa ia horoa i te pae varua. (Ioane 6:26, 27; Ohipa 1:8) Teie râ, noa ˈtu e mea faufaa ia horoa i te pae varua, eiaha e haamoehia i te horoa i te pae materia.—Iakobo 2:15, 16.
A hiˈo noa ˈi tatou i te mau hinaaro rû o to tatou mau taeae i te pae varua i roto i ta tatou iho amuiraa e ati aˈe te ao, e nehenehe tatou e ite maitai aˈe eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu ia ratou. Ia tufa anaˈe te feia navai maitai i te pae materia e o vetahi ê, e tupu mai ïa te hoê aifaitoraa. Ia na reirahia te haapaohia ra ïa te mau hinaaro o to tatou mau taeae atoa. Ua faataa te hoê matahiapo i te reira mai teie: “Mai te peu e e tupu te hoê hinaaro i te hoê tuhaa o te ao, e haere mai te mau taeae no te tahi atu tuhaa o te ao e tauturu ia ratou. Mai te peu e aita ta ratou e nehenehe e tauturu, na te mau taeae ïa no te tahi atu vahi e tauturu atu. Ua haapaohia ïa te mau hinaaro a to tatou mau taeae e ati aˈe teie ao. Mea maitai mau iho â te huitaeae na te ao nei.”—Korinetia 2, 8:13-15; Petero 1, 2:17.
Aita te hoê tuahine, o tei hinaaro mau e apiti i te hoê o te mau tairururaa nunaa i faatupuhia i Europa Hitia o te râ, i nehenehe e na reira. Teie râ, ua faaroo o ˈna e te vai ra te tahi mau taeae o te hinaaro rahi ra i te tahi mau Bibilia, no reira ua horoa oia i te hoê ô no taua mau Bibilia ra na roto i te arai o te hoê taata tei apiti atu. No reira, ua ite o ˈna i te oaoa ia horoa, ia tufa e to ˈna mau taeae i te hoê fenua ěê.—Ohipa 20:35.
Peneiaˈe na roto i te faaaanoraa i to outou huru feruriraa e nehenehe outou e horoa i te hoê ô rarahi atoa no te ohipa haapiiraa Bibilia o te parare noa râ na te ao nei, o te faaoaoa ia outou iho e ia vetahi ê atoa.—Deuteronomi 15:7; Maseli 11:24; Philipi 4:14-19.
Ia aˈo anaˈe
Ia anihia mai tatou ia aˈo aore ra ia faatitiaifaro, e tauturu mai te hoê feruriraa haapao maitai e te faito noa ia noaa mai ia tatou te faatura o to tatou mau taeae e ia horoa i te tauturu mau. Mea ohie roa hoi ia tutonu i nia i te tahi noa ohipa a rave atu ai i te hoê faaotiraa rû e te pae tahi. E faaite te reira e e feruriraa pirihao to tatou, mai te peu e ere i te feruriraa etaeta, mai te mau upoo faatere haapaoraa no te tau o Iesu, tei faateiaha ia vetahi ê e ta ratou mau faatureraa hope ore. (Mataio 23:2-4) I te tahi aˈe pae, mai te peu e e ape tatou i te mau parau etaeta roa e e horoa tatou i te aˈoraa tano maitai niu-papu-hia i nia i te mau faaueraa tumu a te mau Papai, o te faahohoˈa ra i te feruriraa tia e te aifaito e te aroha râ o Iehova, mea ohie roa ïa na vetahi ê ia pee i to tatou mau manaˈo tauturu.
Tau matahiti aˈenei ua faaô te tahi mau taeae taurearea ia ratou i roto i te ohipa faaetaetaraa tino. Ma te peapea mau râ, ua tupu mai te hoê feruriraa e tataˈu i rotopu ia ratou, e ua tupu atura te hoê tatamaˈiraa. Nafea to te mau matahiapo faatitiaifaroraa i te fifi? Ma te ite e te hiaai ra te mau taurearea i te faaanaanataeraa, aita ratou i faaue e ia faaea pauroa. (Ephesia 5:17; Timoteo 1, 4:8) Maoti râ, ua horoa ratou i te tahi mau faaararaa paari ma te faatano râ no nia i te faahopearaa o te hoê feruriraa e tataˈu. Ua horoa atoa ratou i te tahi mau manaˈo tauturu, oia hoi ia apiti mai te tahi mau taata paari, haapao maitai i roto i ta ratou ohipa. Ua mauruuru te mau taurearea i teie aˈoraa paari e te faito noa e ua pahono ratou i te reira ma te au. Hau atu i te reira, ua rahi mai to ratou faatura e to ratou here no te mau matahiapo.
A ohipa no te faaaano i to outou feruriraa
Noa ˈtu e eita outou e tamau noa i te haamanaˈo i te mau hapa, e titau noa râ te reira ia tutava no te faaaano i to outou feruriraa. A haapii noa ˈi outou i te parau a te Atua, a feruri hohonu i nia i te reira ia taa maitai ia outou te huru feruriraa o Iehova. (Salamo 139:17) A tamata i te maramarama i te mau tumu o te mau parau i faahitihia i roto i te Bibilia e te mau faaueraa tumu i taaihia i te reira, e a tutava i te hiˈo i te mau ohipa mai ia Iehova. E tuea te reira e te pure a Davida e: “E faaite mai oe ia ˈu i to mau eˈa, e Iehova; e haapii mai oe ia ˈu i to mau haerea: e faaite mai oe ia ˈu i te parau mau na oe ra, e haapii mai hoi ia ˈu.”—Salamo 25:4, 5.
A pee noa ˈi outou i te hoê huru hiˈoraa aano, e haamaitaihia outou. Te hoê o te mau haamaitairaa o te hoê huru hiˈoraa aano o te mea ïa e noaa ia outou te roo no te riroraa ei taata faito noa e o te taa ra ia vetahi ê. E nehenehe ïa outou e pahono ma te au e ma te taa maitai ia horoa anaˈe outou i te tauturu i roto i te mau huru tupuraa atoa. E ohipa mai ïa te reira no te tahoêraa e te au-maite-raa nehenehe mau o te huitaeae Kerisetiano.
[Hohoˈa i te api 12]
E tauturu te horoa-rahi-raa ia vetahi ê, e faaoaoa i te taata horoa, e e mauruuru mai to tatou Metua i te raˈi ra