Te mau hoa rave ohipa o Paulo—O vai hoi ratou?
I ROTO i te buka Bibilia ra te Ohipa e i roto i te mau rata a te aposetolo Paulo, te faahitihia ra te tahi hanere taata, melo o te amuiraa Kerisetiano o te senekele matamua, o tei faatupu i te tahi mau taairaa e “te aposetolo a te Etene.” (Roma 11:13) E rave rahi i rotopu ia ratou tei matau-maitai-hia. Eita e ore e ua ite outou eaha te mau ohipa ta Apolo, Baranaba, e Sila i rave. I te tahi aˈera pae, e fifi paha outou ia faahiti e rave rahi mau parau no nia ia Arehipo, Kalaudia, Damarisi, Lino, Peresi, Pude, e o Sopatero.
I te tahi mau taime taa ê e i raro aˈe i te tahi mau tupuraa huru rau, e rave rahi mau taata tei paturu i te taviniraa a Paulo. Ua tavini te tahi mau taata mai ia Arisetareho, Luka, e o Timoteo, i pihai iho i te aposetolo e rave rahi mau matahiti. To pihai iho vetahi ia ˈna i to ˈna tapearaahia aore ra i roto i to ˈna tere-haere-raa, ei hoa ratere aore ra ei farii manihini. Ma te peapea mau ra, te vai ra te tahi, mai ia Alesanedero, Dema, Heremogene, e o Phugelo tei faarue i te faaroo Kerisetiano.
No te tahi atu â mau hoa o Paulo, mai ia Asunekerito, Herema, Iulia, aore ra o Philologo no te faahiti noa i te tahi o ratou, o to ratou mau iˈoa noa ta tatou i ite. No te tuahine râ o Nerea aore ra te metua vahine o Rupho aore ra to te fetii o Heloe, aita atoa tatou i ite i to ratou iˈoa. (Roma 16:13-15; Korinetia 1, 1:11) Noa ˈtu râ, e faaite mai te hoê tuatapaparaa i te mau haamaramaramaraa e vai ra ia tatou no nia i teie hanere taata aore ra hau atu, mea nafea to Paulo ohiparaa. E haapii atoa mai te reira ia tatou eaha te mau haamaitairaa e noaa mai ia haaatihia tatou e e rave rahi hoa faaroo e te ohiparaa ma te piri roa e o ratou.
Te mau hoa ratere e te mau farii manihini
E rave rahi mau tere i roto i te taviniraa a Paulo. Ua numera te hoê taata papai i te atearaa o ta ˈna i haere na nia i te fenua e te moana mai tei papaihia i roto i te buka Ohipa anaˈe e e au ra e fatata 16 000 kilometera i te atearaa. E ere i te mea rohirohi noa mea atâta atoa râ te mau tere no te hoˈiraa mai. I rotopu i te mau fifi o ta ˈna i farerei, te vai ra te pahi parari, te ati i te pape tahe e te nǎnǎ eiâ, te ati i te medebara ra e te ati i te miti ra. (Korinetia 2, 11:25, 26) Ma te tano, mea varavara o Paulo i te tere o ˈna anaˈe mai te hoê vahi i te tahi atu.
Ua riro te feia o tei apee ia Paulo ei pu no te auhoaraa, no te faaitoitoraa, e no te tauturu faufaa mau i roto i te taviniraa. I te tahi mau taime, ua vaiiho o Paulo ia ratou i muri ia nehenehe ratou e haapao i te mau hinaaro pae varua o te feia tiaturi apî. (Ohipa 17:14; Tito 1:5) Teie râ, mea faufaa mau ia apiti atoa mai te mau hoa no te parururaa e te tautururaa mai te peu e e tupu mai te tahi mau fifi i roto i te tere. No reira te tahi mau taata mai ia Sopatero, Sekunedo, Gaio, e o Terophimo, ua ite tatou e mau hoa ratere ratou no Paulo, ua rave ratou i te hoê tuhaa faufaa roa i roto i te manuïaraa o te taviniraa a Paulo.—Ohipa 20:4.
Ua farii-maitai-hia atoa te tauturu ta te mau farii manihini i horoa mai. I to Paulo taeraa ˈtu i te hoê oire i reira hoi o ˈna i manaˈo ai e faatupu i te hoê ohipa pororaa aore ra e taoto, ua imi iho ïa o ˈna na mua roa i te hoê vahi no te faafaaea. Eita e ore e ua taoto te mau taata atoa o tei tere rahi mai ia Paulo i roto e rave rahi mau roˈi taa ê. Ua nehenehe o ˈna e faaea noa i roto i te hoê fare tipaeraa, teie râ ua faataahia te reira na te feia tuatapapa aamu mai te hoê “vahi atâta e te hairiiri,” no reira, ua faaea paha Paulo i ǒ i to ˈna mau hoa faaroo ia nehenehe anaˈe.
Ua ite tatou i te mau iˈoa o te tahi mau taata tei farii manihini ia Paulo—Akuila e o Perisila, Gaio, Iasona, Ludia, Nasona, Philemona, e o Philipa. (Ohipa 16:14, 15; 17:7; 18:2, 3; 21:8, 16; Roma 16:23; Philemona 1, 22) Ua riro taua mau vahi faaearaa ra i Philipi, Tesalonia, e i Korinetia, ei pu na Paulo no te faanaho i ta ˈna mau ohipa mitionare. I Korinetia, ua tatara atoa Tito i to ˈna fare i te aposetolo no te horoa ia ˈna te hoê vahi e nehenehe ai o ˈna e tamau i te poro.—Ohipa 18:7.
E rave rahi mau hoa
Mai tei tiaihia paha, te haamanaˈohia ra te feia ta Paulo i matau na roto i te tahi mau ravea taa ê no te mau huru tupuraa taa ê. Ei hiˈoraa, ua riro o Maria, Peresi, Phebe, Teruphaina, e o Terophosa, ei hoa faaroo vahine o tei haapopouhia no to ratou rohiraa e ta ratou ohipa itoito. (Roma 16:1, 2, 6, 12) Ua bapetizo o Paulo ia Kerusipo, Gaio, e te utuafare o Setephano. Ua farii Dionusio e o Damarisi i te parau mau no ǒ mai ia ˈna ra i Ateno. (Ohipa 17:34; Korinetia 1, 1:14, 16) Ua parauhia Anederoniko e o Iunia e “pue hoa no ˈna i tapea-atoa-hia,” inaha “e pue taata itea i te mau aposetolo ra” raua o tei riro na hoi ei feia faaroo maoro atu â ia Paulo iho. Peneiaˈe ua mau atoa raua i roto i te fare auri e o Paulo i te hoê taime. Ua parau-atoa-hia raua na Paulo e to ˈna mau “taeae,” mai ia Herodiona, Iasona, Lukio, e o Sosipatera. (Roma 16:7, 11, 21) E nehenehe te taˈo Heleni i faaohipahia i ǒ nei e parau e “hoa hoê â fenua,” to ˈna râ auraa matamua teie ïa “fetii ia au i te toto o te hoê â ui.”
E rave rahi mau hoa o Paulo tei tere no te parau apî maitai. I rotopu i to ˈna mau hoa matau-maitai-hia, te vai ra o Ahaiko, Phoratunato, e o Setephano, o tei tere mai Korinetia mai e tae atu i Ephesia no te faaite ia Paulo i te huru pae varua o ta ratou amuiraa. Ua ineine Aretema e o Tuhiko i te tere no te haere e farerei ia Tito, e tavini ra i nia i te motu no Kereta, e o Zena tei ineine i te tere na muri ia Apolo.—Korinetia 16:17; Tito 3:12, 13.
Ua horoa noa Paulo i te tahi mau faaiteraa iti e te anaanatae no nia i te tahi atu feia. Ei hiˈoraa, ua ite tatou e ua riro Epeneto ei “hoturaa matamua . . . i [“Asia,” MN] ra,” ua riro atoa o Eraseto ei “tiaau o te oire” i Korinetia, ua riro o Luka ei taote, Ludia ei vahine hoo ahu ute, e Teretio o te hoê ïa taata ta Paulo i faaohipa no te papai i ta ˈna rata i to Roma. (Roma 16:5, 22, 23; Ohipa 16:14; Kolosa 4:14) No to ratou poto, mea faahiahia teie mau faaiteraa iti no te feia atoa o te hinaaro ra e ite hau atu â i nia i taua mau taata ra.
Ua fanaˈo te tahi atu mau hoa o Paulo i te tahi mau poroi, o tei papaihia i teie nei i roto i te Bibilia. Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna rata i to Kolosa, ua faaitoito Paulo ia Arehipo e: “E ara i te toroa i noaa ia oe i te Fatu ra, ia tia roa ia oe.” (Kolosa 4:17) E au ra e te vai ra te tahi mau fifi ta Euodia e Sunetuhe e tia ia faatitiaifaro. No reira, ua faaitoito Paulo ia raua na roto i te arai o te hoê “hoa mau ra” i Philipi “ia hoê â a raua parau i te Fatu nei.” (Philipi 4:2, 3) Papu maitai, e aˈoraa tano teie no tatou paatoa.
Te hoê tauturu taiva ore a tapeahia ˈi oia
Ua tapeahia Paulo i roto i te fare auri e rave rahi taime. (Korinetia 2, 11:23) I taua mau taime ra, ua tamata paha te mau Kerisetiano no reira, mai te peu e te vai ra, i te rave i te mau mea atoa ta ratou e nehenehe e rave no te faariro i to ˈna huru tupuraa ei tupuraa o te nehenehe e faaoromaihia ˈtu â. I to Paulo tapearaahia no te taime matamua i Roma, ua fariihia o ˈna ia tarahu i to ˈna iho fare e ia haere mai to ˈna mau hoa e farerei ia ˈna. (Ohipa 28:30) I roto i taua taime ra, ua papai o ˈna i te tahi mau rata i te mau amuiraa no Ephesia, Philipi, e no Kolosa e tae noa ˈtu ia Philemona. Te faaite rahi nei teie mau faataaraa ia tatou no nia i te feia piri e o Paulo a tapeahia ˈi o ˈna.
Ei hiˈoraa, te haapii ra tatou e ua farerei Onesimo, te tavini a Philemona tei horo ê, ia Paulo i Roma, mai ia Tuhiko, o tei apee ia Onesimo i roto i to ˈna tere no te hoˈi i to ˈna ra fatu. (Kolosa 4:7-9) Te vai atoa ra o Epapherodito, o tei tere atea roa mai na Philipi mai e te hoê taoˈa pǔpǔ no ta ˈna amuiraa e o tei maˈihia. (Philipi 2:25; 4:18) Ua ohipa atoa mai Arisetareho, Mareko, e o Iesu tei parauhia Iuseto, e o Paulo i Roma o ta ˈna hoi i parau e: “O ratou anaˈe ra tei rave atoa mai i te ohipa i te basileia o te Atua nei; e o ratou tei haamahanahana mai ia ˈu nei.” (Kolosa 4:10, 11) I pihai iho i teie rahiraa feia haapao maitai, te vai ra o Timoteo e o Luka tei matau-maitai-hia, tae noa ˈtu o Dema, o tei faarue ia Paulo i muri iho roa, no te here i te ao.—Kolosa 1:1; 4:14; Timoteo 2, 4:10; Philemona 24.
E au ra e aita hoê aˈe o ratou no Roma, ua haere râ ratou i ǒ i pihai iho ia Paulo. Peneiaˈe ua haere vetahi no te tauturu noa paha ia ˈna a tapea-noa-hia ˈi o ˈna. Mea papu e ua haere te tahi e hoohoo na ˈna, ua tonohia vetahi no te tahi mau ohipa atea, area te toea ra ua haapapaˈihia te rata e Paulo. Auê ïa haapapuraa maitai no te puai o te taairaa e te taiva-ore-raa ta teie feia i faaite ia Paulo e no te ohipa a te Atua!
I roto i te mau parau hopea o te tahi mau rata a Paulo, te ite ra tatou e ua haaatihia o ˈna e te hoê pǔpǔ rahi taeae e tuahine Kerisetiano rahi aˈe i te tahi noa mau iˈoa ta tatou i ite. I te tahi mau taime taa ê, ua papai o ˈna e: “Te aroha nei te feia moˈa atoa ia outou” e, “Te aroha ˈtu nei to pihai iho ia ˈu nei ia oe.”—Korinetia 2, 13:13; Tito 3:15; Philipi 4:22.
I to ˈna tapearaahia no te piti o te taime i Roma i te fatataraa mai te hamani-ino-raa, ua manaˈonaˈo noa Paulo i to ˈna mau hoa rave ohipa. Ua ohipa noa mai o ˈna no te tiaauraa e te faanahoraa i te mau ohipa a vetahi o ratou. Ua tonohia Tito e o Tuhiko i roto i te mau tere mitionare, ua haere Kerese i Galatia, ua faaea Eraseto i Korinetia, ua vaiihohia o Terophimo tei maˈihia i Mileto, area o Mareko e o Timoteo ua haere mai ïa raua i pihai iho ia ˈna. Teie râ, tei pihai iho Luka ia Paulo, e i to ˈna papairaa i te piti o ta ˈna rata ia Timoteo e rave rahi feia faaroo tei faatae atoa ˈtu i to ratou tapao aroha mai ia Eubalo, Pude, Lino, e o Kalaudia. Ma te feaa ore, ua rave ratou i te mea ta ratou e nehenehe no te tauturu ia Paulo. I te hoê â taime, ua faatae atoa Paulo i te tapao aroha ia Periseka e Akuila e i te utuafare o Onesiphoro ra. Teie râ, ma te peapea, i taua taime arepurepuraa ra, ua faarue o Dema ia ˈna, e ua hamani ino o Alesanedero ia ˈna.—Timoteo 2, 4:9-21.
‘E hoa rave ohipa tatou no te Atua’
Mea varavara to Paulo faaearaa o ˈna anaˈe i roto i ta ˈna mau ohipa pororaa. Te parau ra te taata tatara parau ra o E. Earle Ellis e: “Te hohoˈa e hiti mai o te hoê ïa mitionare e te hoê pǔpǔ hoa rahi. No reira, mea varavara roa ia itehia o Paulo e aita e hoa.” I raro aˈe i te aratairaa o te varua moˈa o te Atua, ua nehenehe o Paulo e haaputuputu e rave rahi mau taata e e faanaho i te mau tere mitionare manuïa maitai. Ua haaatihia o ˈna e te tahi mau hoa rahi, mau tauturu no te hoê noa taime, te tahi mau taata puai, e e rave rahi mau tavini haehaa. Teie râ, e ere ratou i te tahi noa mau hoa rave ohipa. Noa ˈtu eaha te rahi o ta ratou ohipa aore ra to ratou taairaa e o Paulo, mea aueue ore te tatua o te here Kerisetiano e te auhoaraa iho o ta ratou e faaite.
Te vai ra i te aposetolo Paulo i te tahi mea parauhia te hoê “aravihi no te faahoaraa.” Ua rohi o ˈna no te afai i te parau apî maitai i te mau nunaa, aita râ o ˈna i tamata i te rave i te reira o ˈna anaˈe. Ua ohipa e, e ua faaohipa maitai o ˈna i te amuiraa Kerisetiano faanahohia. Aita Paulo i faahanahana ia ˈna iho no te mau faahopearaa i noaa mai, na roto râ i te haehaa ua faaite o ˈna e ua riro noa o ˈna ei tavini e e tia ia faahanahanahia te Atua anaˈe na ˈna hoi i faatupu.—Korinetia 1, 3:5-7; 9:16; Philipi 1:1.
Ua taa ê te tau o Paulo e to tatou, noa ˈtu râ, eita e tia i te hoê melo o te amuiraa Kerisetiano i teie mahana ia manaˈo e e nehenehe o ˈna e tiamâ aore ra e hiaai i te tiamâraa. E tia râ ia tatou ia ohipa e te faanahonahoraa a te Atua, e ta tatou amuiraa e to tatou mau hoa faaroo. Te hinaaro nei tatou i ta ratou tauturu, faaitoitoraa, e tamahanahanaraa i te mau taime maitatai e i te mau taime fifi mau. E haamaitairaa faufaa ta tatou i te riroraa ei melo no te hoê ‘[“fetii,” MN] taeae atoa na te ao nei.’ (Petero 1, 5:9) Mai te peu e e ohipa tatou ma te haapao maitai e te here mau e te taatoaraa o ratou, e nehenehe ïa tatou mai ia Paulo, e parau e “e hoa rave ohipa hoi matou no te Atua.”—Korinetia 1, 3:9.
[Hohoˈa i te api 31]
APOLO
ARISETAREHO
BARANABA
LUDIA
ONESIPHORO
TERETIO
TUHIKO