Te faaite ra anei outou i to outou mauruuru?
I TE HOÊ FARE MITIONARE I AFIRIKA TOOA O TE RÂ, I TE HOÊ TAIME UA ORA TE HOÊ URÎ O TEDDY TO ˈNA IˈOA. IA TAORA ANAˈE TE HOÊ TAATA I TE HOÊ TÂPÛ IˈO IA TEDDY RA, E HOROMII O ˈNA I TE REIRA IHO Â TAIME, MA TE ORE E TAMATAMATA, MA TE ORE E AUAU. PAUPAU ROA TO ˈNA AHO I RARO AˈE I TE MAHANA VEAVEA, TE TIAI RA OIA E IA TAORAHIA TE TAHI ATU TÂPÛ IˈO I NIA I TA ˈNA EˈA. I TE TAERAA MAI TA ˈNA TÂPÛ IˈO, UA TIPUU OIA E UA HAERE ATURA.
AITA ROA ˈTU TEDDY I FAAITE I TE HOÊ NOA ˈˈE MANAˈO MAURUURU NO TE OHIPA TA ˈNA E FANAˈO RA. AITA HOÊ AˈE TAATA I TIAI E IA NA REIRA O ˈNA. E URÎ NOA HOI O ˈNA.
NO TE mauruuru, te tiai rahi nei tatou i te mau taata i te mau animala. I te rahiraa o te taime e inoino tatou. E rave rahi taata o te haru ra i te mea ta ratou e nehenehe i te ora e te hinaaro nei ratou hau atu â. E ere atoa te reira i te mea maere. Ua faaite atea mai te Bibilia e i te mau mahana hopea, e riro te taata nei e mauruuru ore.—Timoteo 2, 3:1, 2.
Teie râ, e feruriraa taa ê roa to te mau tavini a te Atua. Te faaroo ra ratou i te aˈoraa a te aposetolo Paulo, tei faaue i te mau hoa faaroo e: “Ia mauruuru roa outou.”—Kolosa 3:15.
Te faaite ra o Iehova i to ˈna mauruuru
Te horoa nei te Atua ra o Iehova i te hiˈoraa maitai roa i te pae o te faaiteraa i te mauruuru. A hiˈo na nafea o ˈna e hiˈo ai i ta ˈna mau tavini haapao maitai. Ma te faauruahia, ua papai Paulo i te mau Kerisetiano Hebera e: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e outou na, outou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi outou.”—Hebera 6:10.
Te pue noa ra te mau hiˈoraa no to Iehova faaiteraa i to ˈna mauruuru i ta ˈna mau tavini haapao maitai. Ua haamaitai o ˈna ia Aberahama na roto i te faarahiraa i to ˈna mau huaai, e ua riro mai ratou “mai te fetia o te raˈi ra, e mai te one tahatai ra.” (Genese 22:17) No to ˈna mauruuru i te haapao maitai o Ioba i mua i te tamataraa, aita noa o Iehova i faahoˈi mai i ta ˈna mau taoˈa ua “tataipiti” atoa râ oia i ta ˈna faufaa. (Ioba 42:10) Ua haapapu mai te mau taairaa i rotopu ia Iehova e te mau taata i roto i te roaraa o te mau mileniuma i te tanoraa mau o teie parau: “Te hiˈo nei te mata o Iehova i to te ao atoa nei, ia horoa mai oia i te etaeta i te feia i tia te aau ia ˈna.”—Paraleipomeno 2, 16:9.
Te mauruuru o te Atua e to ˈna hinaaro e haamauruuru i te feia o te tutava ra i te rave i to ˈna hinaaro, o te mau tapao matamua ïa o to ˈna huru. Te iteraa i te reira o te tumu matamua ïa o te faaroo Kerisetiano. Ua papai o Paulo e: “Aore e faaroo ra e ore roa oia e mauruuru: o te haamori i te Atua ra, e faaroo oia e, e Atua, e tia ˈi, e o oia te faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra.”—Hebera 11:6.
Ahiri e ua faaite mai o Iehova i te hoê huru feruriraa etaeta e te faahapa, e faautuahia tatou paatoa. Mea maoro i teie nei, ua tapao te papai salamo e: “Ahiri oe, e Iehova, e tapao na i te mau hara nei, o vai, e Iehova, te taata e mau?” (Salamo 130:3) E ere o Iehova i te mea mauruuru ore e te faahapa atoa. Te poihere ra o ˈna i te feia o te tavini ra ia ˈna. Te faaite ra o ˈna i to ˈna mauruuru rahi.
Iesu—Te hoê taata mauruuru hohonu
Ma te pee maite i te mau huru o to ˈna Metua i te raˈi ra, ua faaite Iesu Mesia i to ˈna mauruuru no te ohipa ta vetahi ê i rave i roto i te faaroo. A hiˈo na i te ohipa i tupu i roto i te hiero i Ierusalema: “E ia hiˈo atura Iesu i te feia taoˈa rahi ra, i te tuuraa ˈtu i ta ratou taoˈa aufau i roto i te pueraa ra. Ite atura oia i te hoê vahine ivi taoˈa ore i te tuuraa i na lepeta e piti i roto. Ua parau atura oia, E rahi ta teie nei vahine ivi taoˈa ore i tuu i roto i ta ratou atoa ra, e parau mau teie ta ˈu e parau atu ia outou nei. No roto hoi i ta ratou pueraa taoˈa rahi roa ra ta ratou i tuu i roto i te taoˈa a te Atua, area teie nei vahine, ua hope roa a ˈna pue taoˈa rii i te tuuhia e ana i roto.”—Luka 21:1-4.
I te paeau o te faufaa moni, mea iti roa te ô, ia faaauhia ˈtu iho â ra i ta te feia taoˈa rahi ra. E rave rahi i rotopu ia ratou o tei ore paha i haapao ia ˈna. Teie râ, ua ite Iesu i teie vahine ivi. Ua taa ia ˈna i to ˈna mau huru tupuraa. Ua hiˈo Iesu ia ˈna e haamauruuru atura ia ˈna.
Te tahi atu tupuraa no nia ïa i te hoê vahine taoˈa rahi, o Maria. A tarava noa ˈi o Iesu i te hoê amuraa maa, ua ninii o ˈna i te hoê hinu noˈanoˈa taoˈa rahi i nia i te avae o Iesu e i nia i to ˈna upoo. Ua faahapa vetahi i te ohipa ta ˈna i rave, ma te haaferuri e e nehenehe te hinu e hoohia e ia faaohipahia te moni no te tauturu i te feia veve. Nafea to Iesu pahonoraa? Ua parau oia e: “Vaiiho noa ˈtu ia ˈna, eaha outou i haapeapea ˈtu ai ia ˈna? e ravea maitai ta ˈna i rave iho ia ˈu nei. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou nei, Te mau vahi atoa e parauhia ˈi teie nei evanelia e ati noa ˈˈe teie nei ao, e parau-atoa-hia ïa ta teie nei vahine i rave nei ei faatura ˈtu ia ˈna.”—Mareko 14:3-6, 9; Ioane 12:3.
Aita o Iesu i peapea roa no te mea aita te hinu faufaa i faaohipahia no te tahi atu ohipa. Ua mauruuru o ˈna i teie faaiteraa hamani maitai i te here e te faaroo o Maria. Ua faatiahia teie tupuraa i roto i te Bibilia mai te hoê faahaamanaˈoraa i ta ˈna ohipa maitai. Te faaite ra teie mau aamu e te tahi atu e ua riro o Iesu ei taata mauruuru hohonu mau.
Mai te peu e e tavini outou na te Atua, e nehenehe outou e papu e te mauruuru mau ra te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia i ta outou mau tutavaraa no te faaitoito i te haamoriraa viivii ore. E turai teie huru ite ia tatou ia pee i to raua hiˈoraa ma te faaite i to tatou mauruuru.
Te feruriraa faahapa o Satani
E hiˈo mai tatou i teie nei i te hoê hiˈoraa o te hoê aita e faaite ra i to ˈna mauruuru—te Diabolo o Satani. Ua aratai to ˈna ereraa i te mauruuru i te hoê orureraa hau no te patoi i te Atua.
Ma te atuatu i te hoê feruriraa faahapa i roto ia ˈna iho, ua haamata o ˈna i te ueue i te reira i roto ia vetahi ê. A hiˈo na i te mau ohipa tei tupu i roto i te ô i Edene. Ua poiete o Iehova i te tane e te vahine matamua, tuu atura ia raua i roto i te hoê ô paradaiso, e ua parau oia ia raua e: “E amu noa oe i to te mau raau atoa o te ô nei.” Teie râ, ua faahitihia te hoê opaniraa. Ua parau te Atua e: “Area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.”—Genese 2:16, 17.
Teie râ, oioi roa to Satani faahaparaa i te mea e nehenehe o Iehova e tiaturihia. A tahi, ua hinaaro oia e faariro ia Eva ei taata mauruuru ore ia Iehova a nehenehe ai o ˈna e patoi ia ˈna, mai ia Satani atoa tei patoi atu. Ua ani o Satani e: “Oia ïa, ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa o te ô nei?” (Genese 3:1) Te parau mau oia hoi te faaere ra te Atua ia Eva i te tahi ohipa faufaa, te hoê ohipa o te nehenehe e faaaraara i to ˈna mata e e faariroraa ia ˈna mai te Atua iho. Maoti i te faaite i to ˈna mauruuru no te mau haamaitairaa e rave rahi ta Iehova i faaite ia ˈna, ua hinaaro o ˈna i te mea i opanihia.—Genese 3:5, 6.
Ua ite-maitai-hia te mau faahopearaa iino. Noa ˈtu e ua horoahia te iˈoa Eva “no te mea e riro oia ei metua vahine no te taata ora atoa,” i roto i te tahi auraa ua riro o ˈna ei metua vahine no te taata pohe atoa. Mai ia Adamu ua naeahia te mau taata atoa i te hara o te horoa mai i te pohe.—Genese 3:20; Roma 5:12.
E pee anaˈe i te hiˈoraa o te Atua e te Mesia
A tapao na i te taa-ê-raa i rotopu ia Satani e o Iesu. Ua faataahia o Satani mai “te tihotiho i to tatou mau taeae . . . , o tei tihotiho ia ratou i mua i te aro o to tatou Atua i te rui e te ao.” (Apokalupo 12:10) Area o Iesu ra, “e tia maitai roa ˈtu ia ˈna ia faaora i te feia e na reira ˈtu ia ˈna ra i te haere i te Atua ra, e tia hoi oia i te oraraa e a muri noa ˈtu ei tia ia ratou.”—Hebera 7:25.
Te faahapa ra o Satani i te mau tavini a te Atua. Te mauruuru ra o Iesu ia ratou e te turu nei o ˈna ia ratou. Ei feia pee i te Mesia, e tia i te mau Kerisetiano ia tutava i te hiˈo i te mea maitai i roto ia ratou iho, ia mauruuru e ia haamauruuru ia ratou iho. Ia na reira ratou, te faaite ra ïa ratou i to ratou mauruuru no tei horoa mai i te hiˈoraa maitai roa ˈˈe i te pae o te mauruuru, te Atua ra o Iehova.—Korinetia 1, 11:1.
[Hohoˈa i te api 17]
Ua faaite o Iesu i to ˈna mauruuru no te ohipa maitai a Maria