Te hoo o te Mesia—Te eˈa o te faaoraraa a te Atua
“I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.”—IOANE 3:16.
1, 2. A faataa mai na i te huru tupuraa peapea i itehia i nia i te nunaa taata nei?
A FERURI na e te mauiui ra outou no te hoê maˈi e e nehenehe outou e pohe ia ore outou e tâpûhia. Eaha to outou huru mai te peu e mea moni roa te tâpûraa no outou? Nafea outou mai te peu e eita atoa e navai te moni a to outou utuafare e a te mau hoa? Mea hepohepo mau â ia faaruru i teie huru fifi atâta roa!
2 Te faataa ra te reira i te hoê huru tupuraa i itehia i nia i te nunaa taata nei. Ua poietehia to tatou nau metua matamua ra o Adamu raua o Eva ei mau taata tia roa. (Deuteronomi 32:4) E tiaturiraa to raua e ora e a muri noa ˈtu e e faatupu i te opuaraa a te Atua: “Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho.” (Genese 1:28) Teie râ, ua orure o Adamu raua o Eva i to raua Poiete. (Genese 3:1-6) No to raua auraro-ore-raa, ua naeahia ˈtura Adamu raua o Eva i te hara e to raua atoa huaai e fanau mai. Teie ta te taata haapao maitai ra o Ioba i parau i muri iho: “E noaa anei te mea viivii ore no roto i te mea viivii? aore roa ïa.”—Ioba 14:4.
3. Nafea te taata i taea-atoa-hia ˈi e te pohe?
3 E au ïa te hara i te hoê maˈi i tupu i nia ia tatou taitahi, no te mea te parau ra te Bibilia e “ua rave paatoa hoi i te hara.” E mau faahopearaa atâta roa to teie huru tupuraa. Inaha, “e utua te pohe no te hara.” (Roma 3:23; 6:23) Eita hoê aˈe o tatou e nehenehe e matara mai i te reira. E hara te taata atoa, e pohe ïa ratou pauroa. Ei huaai a Adamu, ua fanauhia mai tatou i roto i teie huru tupuraa. (Salamo 51:5) Ua papai o Paulo e: “No te taata hoê ra i ô mai ai te [hara] i te ao nei, e no te [hara] hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12; MN) E ere râ te auraa e aita to tatou e tiaturiraa no te ora mai.
Te faaoreraa i te hara e te pohe
4. No te aha eita ta te taata, ratou anaˈe, e nehenehe e faaore i te maˈi e te pohe?
4 Eaha te titauhia no te faaore i te hara e ta ˈna faahopearaa, oia hoi te pohe? Papu maitai, e titauhia te tahi mea hau aˈe i ta te tahi taata e nehenehe e horoa. Ua autâ te papai salamo e: “Mea rahi roa te hoo e ora mai ai te hoê taata. E ore roa ˈtu e navai ta ˈna e nehenehe e aufau ia ore oia e tae i roto i te apoo, ia ora oia e a muri noa ˈtu.” (Salamo 49:8, 9, Today’s English Version) Parau mau, e nehenehe tatou e faaroa ˈtu â i to tatou oraraa tau matahiti i te maoro maoti te mau maa maitatai e te rapaauraa, eita râ hoê aˈe o tatou e nehenehe e rapaau i to tatou huru taata hara. Eita hoê o tatou e nehenehe e faaore i te mau haaparuparuraa o te ruauraa e e faahoˈi i to tatou tino i to ˈna tia-roa-raa mai ta te Atua i opua na. Aita mau â ïa Paulo e faarahi ra i to ˈna papairaa e no te hara a Adamu, riro aˈera te taata ei “mea faufaa ore”—aore ra mai ta Te Bibilia no Ierusalema (Farani) e parau ra, “eita e naea [ia ˈna] ta ˈna tapao.” (Roma 8:20) Auaa râ aita te Poiete i faarue ia tatou. Ua rave oia i te tahi faanahoraa no te faaore roa i te hara e te pohe. Nafea ïa?
5. Nafea te pǎpǎ Ture i horoahia ia Iseraela ra i te faaiteraa i te hoê anaanatae rahi no te parau-tia?
5 Mea ‘[here] na ˈna te parau-tia e te [titiaifaro].’ (Salamo 33:5; MN) Te faaite ra te pǎpǎ Ture ta ˈna i horoa ia Iseraela ra i to ˈna anaanatae rahi i te parau-tia aifaito e te pae tahi ore. Ei hiˈoraa, te na ôhia ra i roto i teie pǎpǎ ture e “mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua.” Oia ïa ia taparahi pohe te hoê ati Iseraela i te hoê taata, e titauhia ïa to ˈna iho ora ei monoraa i to tei pohe ia ˈna. (Exodo 21:23; Numera 35:21) E parau-tia aifaito ïa ta te Atua.—A faaau e te Exodo 21:30.
6. (a) Nafea e nehenehe ai e parau e e taparahi taata o Adamu? (b) Teihea huru ora i erehia e Adamu, e teihea tusia i titauhia no te faaaifaito i te parau-tia?
6 I to Adamu hararaa, ua riro mai oia ei taparahi taata. I roto i teihea auraa? Ua horoa oia i to ˈna huru taata hara—e te pohe atoa—i to ˈna huaai taatoa. No to Adamu oreraa e auraro i ino ai to tatou nei tino i teie nei, e tae noa ˈtu ai i roto i te apoo. (Salamo 90:10) E mau faahopearaa ino roa ˈtu â ta te hara a Adamu i faatupu. A haamanaˈo na e aita o Adamu i erehia no ˈna iho e no to ˈna huaai i te hoê oraraa matauhia tau 70 aore ra 80 matahiti i te maoro. Ua erehia oia i te ora tia roa—oia hoi te ora mure ore. Mai te peu e “mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua,” teihea huru ora te tia ia horoahia no te faatupu i te parau-tia i roto i teie hiˈoraa? Te tanoraa mau, e titauhia ïa te hoê ora taata tia roa—te hoê ora, mai to Adamu, o te nehenehe e horoa mai i te hoê huaai taata tia roa. Ia pûpûhia te reira ei tusia, eita noa ïa te hoê ora taata tia roa e faaaifaito i te parau-tia, e faatia atoa râ i te faaore-roa-raa i te hara e ta ˈna faahopearaa, te pohe.
Te aufauraa i te hoo o te hara
7. A faataa mai na i te auraa o te parau ra “hoo.”
7 Te faaauhia ra te tino moni i titauhia no te faatiamâ ia tatou i te hara, i roto i te Bibilia mai te hoê “hoo.” (Salamo 49:7) E nehenehe teie taˈo na roto i te reo Farani e faataahia mai te hoê tino moni ta te hoê taata haru e titau, ei tauiraa e tuu ïa o ˈna i te taata ta ˈna i haru. Parau mau, e ere no te mea e ua haruhia te tahi taata i aufau ai Iehova i te hoo. Te manaˈo e aufau i te hoê hoo, tera noa iho â ïa. Inaha, te auraa mau o te ihoparau o te taˈo Hebera i hurihia e “hoo,” e “tapoˈi” ïa. No te tatara i te hara, e tia ïa i te hoo ia aifaito maitai i tei tia ia tapoˈihia—oia hoi te ora taata tia roa o Adamu.
8. (a) A faataa mai na i te faaueraa tumu o te hoo-faahou-raa mai. (b) Eaha te taairaa o te faaueraa tumu o te hoo-faahou-raa mai e o tatou te taata hara nei?
8 Te tuati ra te reira e te hoê faaueraa tumu e vai ra i roto i te Ture a Mose—te hoo-faahou-raa mai. Ia vevehia te hoê ati Iseraela e ia hoo oia ia ˈna ei tîtî i te hoê taata e ere i te ati Iseraela, e nehenehe te hoê fetii e hoo faahou (aore ra e hoo) mai ia ˈna na roto i te aufauraa i te hoê tino moni au noa no te tîtî. (Levitiko 25:47-49) Te parau ra te Bibilia e e mau “tavini” tatou te taata hara nei no “te hara, MN.” (Roma 6:6; 7:14, 25) Eaha te titauhia no te hoo faahou mai ia tatou? Mai ta tatou i ite, e titau te ereraa i te hoê ora taata tia roa i te hoo o te hoê ora taata tia roa—tera anaˈe aita ˈtu ai.
9. Nafea to Iehova raveraa i te mau faanahoraa no te tapoˈi i te hara?
9 Parau mau, e fanauhia mai tatou te taata nei ei taata tia ore. Aita hoê aˈe o tatou e tuea ra ia Adamu; eita ïa hoê aˈe o tatou e nehenehe e aufau i te hoo ta te parau-tia e titau ra. Mai tei faahitihia i te omuaraa, mai te mea ra e e maˈi atâta to tatou e eita e pee ia tatou ia aufau i te tâpûraa ia ora mai tatou. I roto i taua huru tupuraa ra, eita anei tatou e mauruuru mai te peu e e aufau te hoê taata no tatou? O ta Iehova mau â ïa i rave! Ua rave oia i te mau faanahoraa no te faatiamâ ia tatou i te hara e a muri noa ˈtu. Oia, ua ineine oia i te horoa mai i te mea e ore roa ˈtu e noaa ia tatou anaˈe. Nafea? Teie ta Paulo i papai: “Area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.” (Roma 6:23) Ua faataa o Ioane ia Iesu mai “te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao.” (Ioane 1:29) E hiˈo mai ïa tatou nafea to Iehova faaohiparaa i ta ˈna Tamaiti here no te aufau i te hoo.
Te hoê “hoo aifaito”
10. Nafea te mau parau tohu no nia i te hoê “huaai” i te mauraa i nia ia Iosepha e ia Maria?
10 I muri iti noa ˈˈe i te orureraa hau i Edene, ua faaite o Iehova i ta ˈna opuaraa e faatupu i te hoê “huaai,” o te hoo faahou mai i te huitaata nei i te hara. (Genese 3:15) Na roto i te tahi mau faaiteraa a te Atua, ua faataa o Iehova teihea opu fetii e faatupu i taua huaai ra. I muri iho, ua mau atura taua mau faaiteraa ra i nia ia Iosepha e ia Maria, nau taata i momoˈahia e faaea ra i Paletetina. I roto i te hoê moemoeâ, ua faaarahia o Iosepha e e hapû o Maria maoti te varua moˈa. Na ô atura te melahi e: “E te tamaiti ta ˈna e fanau, o ta oe ïa e topa ˈtu ia Iesu; e faaora hoi oia i to ˈna taata i ta ratou hara.”—Mataio 1:20, 21.
11. (a) Nafea to Iehova raveraa e ia fanauhia mai ta ˈna Tamaiti ei taata tia roa? (b) No te aha o Iesu i nehenehe ai e horoa i te hoê “hoo aifaito”?
11 E ere roa ˈtu teie i te hoê hapûraa mai tei matauhia, no te mea ua ora na o Iesu na mua ˈtu i nia i te raˈi. (Maseli 8:22-31; Kolosa 1:15) Ua tuuhia mai to ˈna ora maoti te mana semeio o Iehova i roto i te opu o Maria, ia fanauhia mai teie Tamaiti here a te Atua ei taata. (Ioane 1:1-3, 14; Philipi 2:6, 7) Na Iehova i aratai i te mau mea ia ore o Iesu ia naeahia i te hara a Adamu. Ua fanauhia mai o Iesu ei taata tia roa. Te fanaˈo ra oia i tei erehia e Adamu—te ora taata tia roa. Inaha, teie te taata e nehenehe e aufau i te hoo o te hara! O ta Iesu mau â ïa i rave i te 14 no Nisana 33 T.T. I taua mahana faufaa ra, ua vaiiho o Iesu ia haapohehia oia e to ˈna mau enemi, a horoa ˈtu ai i te hoê “hoo [“aifaito,” MN].”—Timoteo 1, 2:6.
Te faufaaraa o te ora taata tia roa
12. (a) A faataa mai na i te taa-ê-raa rahi i rotopu i te pohe o Iesu e to Adamu. (b) Nafea Iesu i te riroraa ei “Metua no te ui a muri atu” no te feia auraro?
12 Mea taa ê te pohe o Iesu i to Adamu—e taa-ê-raa e haapapu ra i te faufaaraa o te hoo. Ua tano iho â ia pohe Adamu, no te mea aita oia i auraro ma te hinaaro mau i to ˈna Poiete. (Genese 2:16, 17) Area o Iesu ra, aita roa ˈtu i tano ia pohe oia, no te mea ‘aita roa oia i rave i te hara.’ (Petero 1, 2:22) No reira ïa i to Iesu poheraa, te vai ra ia ˈna te hoê mea faufaa roa ta te taata hara ra o Adamu i ore i fanaˈo i to ˈna poheraa—oia hoi te tiaraa e ora ei taata tia roa. E faufaaraa to te pohe o Iesu ei tusia. I to ˈna haereraa i nia i te raˈi ei taata varua, ua faaite oia i te faufaaraa o to ˈna tusia ia Iehova. (Hebera 9:24) I to ˈna na reiraraa, ua hoo mai o Iesu i te huitaata hara e riro maira oia ei Metua apî no ratou, ei mono ia Adamu. (Korinetia 1, 15:45) Ua tano iho â ïa ia parauhia Iesu “te Metua no te ui a muri atu.” (Isaia 9:6) A feruri na i te auraa o te reira! Ua tufa o Adamu, ei metua hara, i te pohe i nia i to ˈna huaai taatoa. Area o Iesu ra, ei Metua tia roa, ua faaohipa ïa i te faufaa o to ˈna tusia no te horoa i te ora mure ore i te feia auraro.
13. (a) A faataa na nafea to Iesu faaoreraa i te tarahu a Adamu. (b) No te aha aita te tusia a Iesu i tapoˈi i te hara a to tatou nau metua matamua?
13 Nafea râ te pohe o te hoê noa taata tia e nehenehe ai e tapoˈi i te hara a te taata e rave rahi? (Mataio 20:28) I roto i te hoê tumu parau tau matahiti aˈenei, ua faahohoˈa matou i te hoo mai teie: “E manaˈo anaˈe na i te hoê pu hamaniraa tauihaa e rave rahi hanere feia rave ohipa. Topatari atura teie pu na roto i te peu tia ore a te paoti ohipa; ua opani atura teie pu. Ua erehia ˈtura te mau hanere taata i te ohipa e eita ta ratou e nehenehe e aufau i ta ratou mau tarahu. Tei roto ïa to ratou hoa faaipoipo, ta ratou mau tamarii, e oia atoa, te feia o ta ratou i rave tarahu, i te ati no te ohipa tia ore a te hoê noa taata! I muri iho râ, tae mai nei te hoê taata moni hamani maitai, o te aufau i te tarahu a te taiete e o te iriti faahou i te pu hamani tauihaa. E i te mea e ua aufauhia teie tarahu, ua mâmâ mai ïa te feia rave ohipa, to ratou mau utuafare e te feia i tarahuhia. Area te paoti ohipa matamua ra, e fanaˈo atoa anei oia i teie maitairaa apî? Eita, tei roto o ˈna i te fare tapearaa e ua ere-roa-hia o ˈna i ta ˈna ohipa! Oia atoa, ua haafanaˈo te faaoreraahia te tarahu a Adamu i te mau mirioni o to ˈna huaai—eiaha râ ia Adamu iho.”
14, 15. No te aha e nehenehe e parau e ua opua Adamu e o Eva e rave i te hara, e nafea to tatou huru tupuraa e taa ê ai i to raua?
14 Mea tano roa. A haamanaˈo na e na Adamu e o Eva i opua e rave i te hara. Ua maiti raua i te ore e auraro i te Atua. Area tatou nei, ua fanauhia tatou i roto i te hara. Aita ta tatou e ravea. Noa ˈtu e e tutava puai tatou, eita ta tatou e nehenehe e ape roa i te rave i te hara. (Ioane 1, 1:8) I te tahi mau taime, e manaˈo paha tatou mai ia Paulo, i papai e: “Ia hinaaro vau i te rave i te mea maitai ra, tei pihai iho te ino ia ˈu i reira. Te oaoa nei hoi au i te ture a te Atua, i te haapaoraa i te taata i roto ra; te ite nei râ vau i te tahi ture i roto i tau tino nei, i te mârôraa mai i te ture i roto i [to ˈu feruriraa] nei, e te faariroraa ia ˈu ei tîtî na te ture [o te hara] i roto i tau tino nei. Auê hoi au o te taata ati rahi e!”—Roma 7:21-24; MN.
15 Auaa râ te hoo, e tiaturiraa to tatou! O Iesu te hoo “e maitai [ai] te mau fenua atoa o te ao nei,” mai ta te Atua i tǎpǔ. (Genese 22:18; Roma 8:20) Maoti te tusia o Iesu e nehenehe ai te feia o te faaohipa i te faaroo i roto ia ˈna e fanaˈo i te mau maitai faahiahia. E hiˈo mai ïa tatou vetahi mau maitai.
Te fanaˈoraa i te hoo o te Mesia
16. Noa ˈtu to tatou huru taata hara, eaha te mau maitai ta tatou e nehenehe e fanaˈo i teie nei maoti te hoo o Iesu?
16 Te faˈi ra te papai Bibilia ra o Iakobo e “te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi.” (Iakobo 3:2) Maoti râ te hoo o te Mesia, e nehenehe ta tatou mau hapa e faaorehia. Te papai ra o Ioane e: “Ia roohia ˈtu . . . te hoê taata i te hara, e tia to tatou tei ô i te Metua ra, o Iesu Mesia, o te taata parau-tia ra; e oia hoi te taraehara i ta tatou nei hara.” (Ioane 1, 2:1, 2) Parau mau, eiaha tatou e haafaufaa ore i te hara. (Iuda 4; a faaau e te Korinetia 1, 9:27.) Ia hape râ tatou, e nehenehe tatou e hohora i to tatou mafatu i mua ia Iehova, ma te tiaturi e ua “ineine [oia] i te faaore i te hara.” (Salamo 86:5, MN; Sal 130:3, 4; Isaia 1:18; 55:7; Ohipa 3:19) No reira ïa, maoti te hoo e nehenehe ai tatou e tavini i te Atua e te hoê haava manaˈo mâ e e haafatata ˈtu ai ia ˈna i roto i te pure na roto i te iˈoa o Iesu Mesia.—Ioane 14:13, 14; Hebera 9:14.
17. Maoti te hoo, eaha te mau haamaitairaa e fanaˈohia i mua nei?
17 Ua horoa te hoo o te Mesia i te ravea e tupu ai te opuaraa a te Atua—oia hoi ia ora te feia auraro e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i te fenua nei. (Salamo 37:29) Teie ta Paulo i papai: “Noa ˈtu te rahiraa o te mau tǎpǔ a te Atua, ua riro anaˈe ïa ei E na roto ia ˈna [ia Iesu].” (Korinetia 2, 1:20, MN) Parau mau, te “mana” ra te pohe. (Roma 5:17) Te horoa ra te hoo i te hoê tumu ia faaore roa te Atua i teie “enemi hopea.” (Korinetia 1, 15:26; Apokalupo 21:4) E faufaa-atoa-hia te feia i pohe i te hoo o Iesu. Ua parau o Iesu e: “Te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana [to Iesu] reo, e e haere mai i rapae.”—Ioane 5:28, 29; Korinetia 1, 15:20-22.
18. Eaha te faahopearaa ino a te hara i nia i te taata, e nafea te reira e faaorehia ˈi i roto i te ao apî a te Atua?
18 A feruri na i te oaoa ia fanaˈo i te oraraa mau—aita e haapeapearaa faahou o te faateimaha nei ia tatou i teie mahana! Ua faaino te hara i to tatou au-maite-raa eiaha noa e te Atua, e to tatou atoa râ feruriraa, to tatou mafatu, e to tatou tino. Te tǎpǔ nei râ te Bibilia e i roto i te ao apî a te Atua, “e ore hoi to reira e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.” Oia mau, eita te mau maˈi i te pae tino e i te pae o te mau manaˈo horuhoru e haamauiui faahou i te huitaata nei. No te aha? Te pahono ra o Isaia e: “Te mau taata e parahi i reira, ua faaorehia te utua o ta ratou hara.”—Isaia 33:24.
Te hoo—E tapao ïa o te here
19. Eaha to tatou huru taitahi e tia ˈi i nia i te hoo o te Mesia?
19 Na te here i turai ia Iehova ia tono mai i ta ˈna Tamaiti here. (Roma 5:8; Ioane 1, 4:9) Na te here atoa i turai ia Iesu ia ‘pohe no te taata atoa.’ (Hebera 2:9; Ioane 15:13) Ua tano ïa Paulo i te papairaa e: “Te faahepo nei hoi te here o te Mesia ia matou . . . Ua pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia ora faahou no ratou noa iho, no ˈna râ o tei pohe no ratou e tei tia faahou mai.” (Korinetia 2, 5:14, 15, MN) Ia haafaufaa tatou i ta Iesu i rave no tatou, e ohipa ïa tatou. Inaha, maoti te hoo e nehenehe ai tatou e faaorahia mai te pohe mai! Papu maitai e eita tatou e hinaaro e faaite na roto i ta tatou mau ohipa e te haafaufaa ore nei tatou i te tusia a Iesu.—Hebera 10:29.
20. Nafea tatou e haapao ai i te “parau” a Iesu?
20 Nafea ïa tatou e nehenehe ai e faaite i to tatou mauruuru haavare ore no te hoo? Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna tapearaahia, ua parau o Iesu e: “Ia [“here,” MN] mai te taata ia ˈu ra, e haapao ïa i ta ˈu parau.” (Ioane 14:23) Te “parau” a Iesu, o ta ˈna atoa ïa faaueraa ia rave tatou ma te itoito i te ohipa ta ˈna i horoa mai: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou.” (Mataio 28:19) No te auraro ia Iesu, e titau-atoa-hia ia tatou ia here i to tatou mau taeae i te pae varua.—Ioane 13:34, 35.
21. No te aha e tia ia tatou ia haere i te oroa Haamanaˈoraa i te 1 no Eperera?
21 Hoê o te mau ravea maitai roa ˈˈe no te faaite i to tatou mauruuru no te hoo, o te haereraa ïa i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia, o te tupu i te 1 no Eperera i teie matahiti.a Teie atoa te tahi tuhaa o te “parau” a Iesu, no te mea i to ˈna faatupuraa i teie oroa, teie ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” (Luka 22:19) Na roto i te taeraa i teie oroa faufaa roa ˈˈe e te haapao-maitai-raa i te mau faaueraa atoa a te Mesia, e faaite ïa tatou i to tatou tiaturiraa papu e o te hoo o Iesu te eˈa o te faaoraraa a te Atua. Oia mau, “aore roa hoi e ora ia vetahi ê.”—Ohipa 4:12.
[Nota i raro i te api]
a I teie matahiti, e tuea te 1 no Eperera i te 14 no Nisana 33 T.T., te taio mahana i pohe ai o Iesu. A ani atu i te mau Ite no Iehova no to outou vahi i te hora e te vahi e tupu ai te oroa Haamanaˈoraa.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ No te aha eita ta te taata e nehenehe e tatara i to ratou huru taata hara?
◻ Nafea Iesu i te riroraa ei “hoo aifaito”?
◻ Nafea to Iesu faaohiparaa i to ˈna tiaraa e fanaˈo i te ora taata tia roa no to tatou maitai?
◻ Eaha te mau haamaitairaa e fanaˈohia e te huitaata nei maoti te hoo o te Mesia?
[Hohoˈa i te api 15]
O te hoê taata tia roa anaˈe—te aifaito o Adamu—te nehenehe e faaaifaito i te parau-tia
[Hohoˈa i te api 16]
I te mea e tiaraa to Iesu e fanaˈo i te ora taata tia roa, mea faufaa ïa to ˈna pohe ei tusia