“Te raatira vahine rouru ereere o te medebara no Suria”
E IRI ravarava, e niho uouo mai te poe, e mata ereere e te anaana to ˈna. Mea ite roa o ˈna e te aravihi i te pae no te reo. Ua parauhia e mea maramarama aˈe teie arii vahine tamaˈi ia Cléopâtre e hoê â râ paha haviti. No te mea e aita oia i mǎtaˈu i te patoi i te hau puai rahi i to ˈna ra tau, ua rave ïa oia i te hoê tiaraa parau tohu i roto i te hoê tupuraa Bibilia. Mea maoro i muri aˈe i to ˈna poheraa, ua arue te feia papai ia ˈna, e ua faahohoˈa te feia papai hohoˈa ia ˈna ei vahine purotu roa. Ua faataa te hoê rohipehe no te senekele 19 ia ˈna mai “te raatira vahine rouru ereere o te medebara no Suria.” O Zénobie taua vahine i faahanahana-rahi-hia ra—e arii vahine no te oire no Suria ra o Palmyre.
Nafea te tuiraa te roo o Zénobie? Eaha te huru tupuraa politita i mana mai ai oia? Eaha to ˈna huru? Teihea tiaraa parau tohu ta taua arii vahine ra i rave? E hiˈo mai tatou na mua i te huru teotarafia i reira te tupuraa taua aamu ra.
Te hoê oire i te hiti o te hoê medebara
Te vai ra te oire o Zénobie, o Palmyre, tau 210 kilometera i te pae apatoerau hitia o te râ no Damaseko, i te pae apatoerau o te hiti o te Medebara no Suria, i reira te mau mouˈa Amana e titapou ai i te peho ra. I te pae tooa o te râ o teie oire ruperupe, te vai ra te Miti Mediteranea e i te pae hitia o te râ, te Anavai Eupharate ïa. Ua matau paha te Arii ra o Solomona i teie oire i raro aˈe i te iˈoa ra Tadamora, te hoê vahi faufaa roa paha no te paruru i to ˈna basileia no teie na tumu e piti: ei oire faehau o te paruru i te pae apatoerau o te otia e ei tuatiraa faufaa roa e te mau anairaa oire o te mau pereoo nohoraa. No reira o Solomona i ‘patu ai ia Tadamora i te medebara ra.’—Paraleipomeno 2, 8:4.
Aita i paraparauhia no nia ia Tadamora i roto i te aamu o na tausani matahiti i muri aˈe i te faatereraa a te Arii ra o Solomona. Mai te peu e ua faaau-papu-hia oia ia Palmyre, ua haamata ïa to ˈna roo i te tui i muri aˈe i to Suria riroraa mai ei mataeinaa puhapa na te Hau emepera Roma i te matahiti 64 H.T.T. “Mea faufaa o Palmyre na to Roma i roto e piti tuhaa, te faanavairaa faufaa e te nuu,” o ta Richard Stoneman ïa e parau ra i roto i ta ˈna buka ra Palmyra and Its Empire—Zenobia’s Revolt Against Rome. I te mea e tei nia iho teie oire tamara i te purumu tapihooraa rahi e faatuati ra ia Roma ia Mesopotamia e i te pae Hitia o te râ, na reira te mau taoˈa tapihoo i tahito ra ia haere atu—te mau taoˈa faanoˈanoˈa no te mau Inidia Hitia o te râ, te tirita no Taina, e te tahi atu mau taoˈa no Peresia, no Mesopotamia i Raro, e no Mediteranea. Ua tiaturi na to Roma i teie mau taoˈa i faataehia mai.
I te pae o te nuu, ua riro te mataeinaa no Suria ei vahi parururaa i rotopu i te mau puai enemi ra o Roma e o Peresia. Na te anavai Eupharate i faataa ê ia Roma i te mau fenua tapiri i te pae hitia o te râ i te roaraa o na matahiti matamua e 250 o to tatou tau. Tei te tahi pae noa mai o Palmyre i te medebara, i te pae tooa o te râ o te oire no Doura-Europos i Eupharate. A ite ai raua e e oire faufaa teie, ua haere te mau emepera Roma ra o Hadrien e o Valérien e mataitai ia Palmyre. Ua turu o Hadrien i te faaneheneheraa i taua oire ra e ua horoa e rave rahi mau ô. Ua haamauruuru o Valérien i te hoê huimana no Palmyre, o Odenath—te tane a Zénobie—na roto i te nominoraa ia ˈna i te matahiti 258 T.T. ei tonitera no Roma no te mea ua manuïa oia i te aroraa ia Peresia e ua faanuu oia i te otia o te Hau emepera Roma i Mesopotamia. E tuhaa rahi ta Zénobie i rave i mana mai ai ta ˈna tane. Teie ta te taata tuatapapa aamu ra o Edward Gibbon i papai: “Ua manuïa rahi mai o Odenath maoti to ˈna [to Zénobie] paari e to ˈna puai morare aita e faaauraa.”
I te hoê â taime, ua opua te Arii ra o Sapor e aa ˈtu i te mana teitei o Roma e e haapapu i to ˈna mana arii i nia i te mau mataeinaa tahito atoa no Peresia. Ua haere oia e te hoê nuu e mǎtaˈuhia i te pae tooa o te râ, haru atura i te mau oire paruru Roma ra o Nisibis e Carrhes (Harân), e vavahi atura ia Suria apatoerau e ia Kilikia. Ua aratai te Emepera ra o Valérien iho i ta ˈna nuu no te aro i te mau enemi, ua pau e ua haruhia râ oia e to Peresia.
Ua manaˈo aˈera o Odenath i te taime au e afai i te mau ô moni rahi e te hoê poroi o te hau i te arii no Peresia. Ua faaue aˈera te Arii ra o Sapor ma te teoteo e faarue i taua mau ô ra i roto i te anavai Eupharate e titau atura e ia tia mai o Odenath i mua ia ˈna ei tîtî e taparu ra. Ei pahonoraa, ua putuputu aˈera to Palmyre i te hoê nuu taata ratere na te medebara e te toea o te nuu Roma e haamata ˈtura i te aro i to Peresia e faarue ra. I mua i te mau ravea vitiviti a te feia tamaˈi o te medebara, aita te nuu a Sapor—tei rohirohi e tei teimaha i te mau taoˈa—i nehenehe e aro atu e ua tia ia ratou ia horo ê.
Ei haamauruururaa i to ˈna upootiaraa i nia ia Sapor, ua nomino aˈera te tamaiti e e mono a Valérien, o Gallien, ia Odenath ei corrector totius Orientis (faatere i te taatoaraa o te pae Hitia o te râ). I muri iho, ua nomino o Odenath ia ˈna iho ei “arii o te mau arii.”
Te hinaaro ra o Zénobie e haamau i te hoê hau emepera
I te matahiti 267 T.T., i te teitei-roa-raa o to ˈna tiaraa, ua taparahi-pohe-hia o Odenath e ta ˈna tamaiti, ua manaˈohia e na te hoê tamaiti fetii i tahoo. Ua mono maira o Zénobie i ta ˈna tane, i te mea hoi e mea apî roa ta ˈna tamaiti. No to ˈna haviti, to ˈna nounou i te toroa, to ˈna ite i te faatere, te matau i te haere i te tamaˈi na muri iho i ta ˈna tane i pohe, e to ˈna ohie e paraparau e rave rahi reo, ua noaa maira ia ˈna i te faatura e te turu o to ˈna mau taata—e ohipa faahiahia ïa i rotopu i te mau Bédouin. Mea au roa na Zénobie e haapii e ua haaatihia oia e te mau taata maramarama. Hoê o ta ˈna feia aˈo, o te philosopho e taata orero aravihi ïa o Cassius Longinus—ua parauhia e e au oia i “te hoê haapueraa ite.” Te parau ra te papai buka ra o Stoneman e: “I te roaraa o na matahiti e pae i muri aˈe i te poheraa o Odenath . . . ua haapapu o Zénobie ia ˈna iho i roto i te feruriraa o to ˈna mau taata ei raatira vahine no te pae Hitia o te râ.”
I te hoê pae, o Peresia te hoê o ta Zénobie tuhaa fenua, ta raua ta ˈna tane i haaparuparu, e i te tahi aˈe pae, o Roma ïa tei pau. Teie ta te taata tuatapapa aamu ra o J. M. Roberts e parau ra no nia i te mau huru tupuraa i roto i te Hau emepera Roma i taua tau ra: “Ua riro te senekele toru . . . ei tau fifi mau no to Roma i te mau otia i te pae hitia o te râ e i te pae tooa o te râ atoa, area i Roma iho, te haamata ra ïa te hoê tau apî aroraa tivila e monoraa aimârôhia. E 22 emepera (eiaha te mau faahua emepera) tei faatere.” Area te raatira vahine no Suria ra, e arii vahine ïa tei haamau-papu-roa-hia i roto i to ˈna basileia. “Na roto i te faatereraa i te aifaitoraa o na hau emepera e piti [Peresia e Roma],” o ta Stoneman ïa e parau ra, “e nehenehe oia e haamau i te toru o te hau emepera o te faatere ïa ia raua toopiti.”
Ua tae maira te taime e faarahi ai o Zénobie i to ˈna mana arii i te matahiti 269 T.T., a haere mai ai te hoê taata faahua e haru i te faatereraa Roma i Aiphiti. Ua haere vitiviti atura te nuu a Zénobie i Aiphiti, haapau ihora i te enemi, e haru atura i te fenua. Ma te nomino ia ˈna iho ei arii vahine no Aiphiti, ua nanaˈo oia i to ˈna iˈoa i nia i te mau moni. Ua tae roa to ˈna basileia i teie nei mai te anavai Nil i te anavai Eupharate. I taua taime ra o to ˈna oraraa, ua rave oia i te tiaraa o “te arii no apatoa” tei faahitihia i roto i te parau tohu Bibilia a Daniela, i te mea e ua faatere to ˈna Basileia i taua tau ra i te tuhaa fenua i te pae apatoa o te fenua aiˈa o Daniela. (Daniela 11:25, 26) Ua noaa atoa mai ia ˈna te rahiraa o Asia Iti.
Ua haapaari e ua faanehenehe o Zénobie i to ˈna oire pu o Palmyre i te hoê faito i tataˈu atu ai oia i te mau oire rarahi aˈe o te hau emepera Roma. Te manaˈohia ra e hau atu i te 150 000 taata to reira. Ua î te oire i te mau fare huiraatira unauna, mau hiero, mau aua nehenehe, mau pou, e mau ohipa haamanaˈoraa, paruruhia e te mau patu tei parauhia e 21 kilometera i te atiraa. Ua apǎpǎ noa te mau pou no Korinetia hau atu i te 15 metera i te teitei—tau 1 500—i te roaraa o te aroâ rahi. I roto i te oire, ua pue noa te mau tii e te mau hohoˈa o te mau aito e o te mau ona hamani maitai. I te matahiti 271 T.T., ua faatia o Zénobie e piti tii no raua ta ˈna tane tei pohe. I te hiti o te medebara, e anaana noa o Palmyre mai te hoê taoˈa unauna.
O te Hiero o te Mahana te hoê o te mau fare unauna roa ˈˈe i Palmyre e eita e ore e ua ohipa oia i nia i te oraraa faaroo i roto i te oire. Peneiaˈe, ua haamori atoa o Zénobie i te hoê atua i taaihia i te atua mahana. Teie râ, e rave rahi faaroo i Suria i te senekele toru. I te tuhaa fenua a Zénobie, te vai ra te mau taata faahua Kerisetiano, ati Iuda, hiˈo fetia, e haamori i te mahana e te avaˈe. Eaha to ˈna huru i nia i te huru haamoriraa e rave rau i roto i ta ˈna tuhaa fenua? Te na ô ra te papai buka ra o Stoneman e: “Eita te hoê arii feruriraa paari e fariu ê i te tahi peu tumu e au ra e e tano no to ˈna mau taata. . . . Ua putuputu te mau atua, mai tei . . . manaˈohia, ma te nahonaho i te pae o Palmyre.” E au ra e ua farii noa o Zénobie i te mau faaroo. Teie râ, ‘ua putuputu [mau anei] te mau atua ma te nahonaho i te pae o Palmyre’? Eaha tei tupu i nia ia Palmyre e to ˈna “arii feruriraa paari”?
Te ‘faaaraara ra’ te hoê emepera ‘i to ˈna mafatu’ no te aro ia Zénobie
I te roaraa o te matahiti 270 T.T., ua riro mai o Aurélien ei emepera no Roma. Ua manuïa ta ˈna nuu i te tiavaruraa e i te faatereraa i te feia ěê no te pae apatoerau. I te matahiti 271 T.T.—ma te faahohoˈa i teie nei i “te arii no apatoerau” Da 11:6 o te parau tohu a Daniela—ua ‘faaaraara’ o Aurélien “i to ˈna puai e to ˈna mafatu no te aro i te arii no apatoa,” i faahohoˈahia e Zénobie. (Daniela 11:25a, MN) Ua tono roa ˈtu o Aurélien i te tahi o ta ˈna mau faehau i Aiphiti e ua aratai i te rahiraa o ta ˈna nuu i te pae hitia o te râ na roto ia Asia Iti.
Ua “mahutahuta, MN” te arii no apatoa—te faatereraa a Zénobie—no te aro atu ia Aurélien “ma te nuu rahi roa e te puai” i raro aˈe e piti tenerara, o Zabdas e o Zabbaï. (Daniela 11:25b) Ua haru râ o Aurélien ia Aiphiti e haere atura na Asia Iti e Suria. Ua pau o Zénobie i Émèse (Homs i teie nei), e haere atura i Palmyre.
A haaati ai o Aurélien ia Palmyre, te horo ê ra o Zénobie e ta ˈna tamaiti i Peresia no te ani i te tauturu, ua noaahia râ raua e to Roma i te Anavai Eupharate. Ua tuu atura to Palmyre i to ratou oire i te rima o te enemi i te matahiti 272 T.T. Ua faaite o Aurélien i te hamani maitai i nia i taua mau taata ra, ua ohi i te mau taoˈa e rave rahi roa, tae noa ˈtu i te mau idolo i roto i te Hiero o te Mahana, e hoˈi atura i Roma. Aita te emepera Roma i haapohe ia Zénobie, ua faariro râ ia ˈna ei mataitairaa rahi i roto i ta ˈna haereraa hanahana i Roma i te matahiti 274 T.T. Ua riro oia ei vahine apee i te aorai no Roma e tae noa ˈtu i te hopea.
Te oire i te medebara i vai ano
Tau avaˈe i muri aˈe i to Aurélien raveraa ia Palmyre, ua taparahi pohe to Palmyre i te mau faehau Roma ta ˈna i vaiiho atu i reira. I to Aurélien faarooraa i teie orureraa hau, faaue oioi atura oia i ta ˈna mau faehau ia hoˈi, e i taua taime ra, ua tahoo aˈera ratou i nia i te huiraatira. Area tei ora mai i te haapoheraa aroha ore ra, ua hopoi-tîtî-hia ïa. Ua vavahi-roa-hia e ua vai ano roa te oire teoteo ra. No reira, ua hoˈi faahou te oire huehue i to ˈna huru matamua—‘Tadamora i te medebara ra.’
I to Zénobie patoiraa ia Roma, ua hauti oia e te Emepera ra o Aurélien ma te opua-ore-hia i to raua tiaraa ei “arii no apatoa” e ei “arii no apatoerau,” a faatupu atu ai i te hoê tuhaa o te parau tohu i papai-maitai-hia e te peropheta a Iehova tau 800 matahiti na mua ˈtu. (Daniela, pene 11) No to ˈna huru faahiahia, e rave rahi tei umere ia Zénobie. Te mea faufaa roa ˈˈe râ, o to ˈna ïa faahohoˈaraa i te hoê faanahoraa politita i faaite-atea-hia i roto i te parau tohu a Daniela. Aita ta ˈna faatereraa i hemo e pae matahiti. I teie mahana, e oire iti noa o Palmyre, te oire pu o te basileia o Zénobie. Mea maoro atoa te mouraa te Hau emepera puai no Roma e to ˈna mahereraa i te mau basileia no teie nei tau. Eaha te tupu i nia i teie mau puai i mua nei? Na te tupuraa papu o te mau parau tohu Bibilia e aratai i te reira.—Daniela 2:44.
[Tumu parau tarenihia i te api 29]
Te tufaa a Zénobie
I to ˈna hoˈiraa i Roma i muri aˈe i te upootiaraa i nia ia Zénobie, te arii vahine no Palmyre, ua faatia te Emepera ra o Aurélien i te hoê hiero no te mahana. I roto, ua tuu oia i te mau tii o te atua mahana ta ˈna i rave mai i Palmyre. Te parau ra te vea ra History Today no nia i te tahi atu mau ohipa i tupu e: “Te ohipa i atutu roa ˈˈe i te mau ohipa atoa a Aurélien, o te haamauraahia paha ïa i te matahiti 274 o to tatou tau i te hoê oroa matahiti o te mahana o te topa i te rua poto, i te 25 no Titema. I te riroraa mai te hau emepera ei hau emepera Kerisetiano, ua tuuhia te mahana fanauraa o te Mesia i taua taio mahana ra ia farii hau atu â te feia i faatupu na i te mau oroa no tahito ra i te haapaoraa apî. Te manaˈo huru ê, oia ïa i te pae hopea, no te Emepera vahine ra o Zénobie e . . . faatupu ai [te taata] i ta tatou oroa Noela.”
[Hohoˈa fenua/ Hohoˈa i te api 28, 29]
(Hiˈo i te papai)
MITI MEDITERANEA
SURIA
Anetiohia
Émèse (Homs)
PALMYRE
Damaseko
MESOPOTAMIA
Eupharate
Carrhes (Harân)
Nisibis
Doura-Europos
[Faaiteraa i te tumu]
Tabula fenua: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.
Pou: Michael Nicholson/Corbis
[Hohoˈa i te api 29]
Moni Roma e te hohoˈa paha o Aurélien
[Hohoˈa i te api 30]
Hiero o te mahana i Palmyre
[Faaiteraa i te tumu]
The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck
[Hohoˈa i te api 31]
Arii vahine o Zénobie e paraparau ra i ta ˈna mau faehau
[Faaiteraa i te tumu]
Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 28]
Tuhaa o te: Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington