Te oroa Noela: Ua haamoe anei ia Iesu?
“Aita vau i nehenehe aˈenei e farii i te mau arearearaa o te tau Noela. Ua ite roa ˈtu vau i te au-ore-raa o te reira i te oraraa e te haapiiraa a Iesu.”—Mohandas K. Gandhi.
E RAVE rahi o te ore e farii i te mau parau a Gandhi. ‘Eaha,’ ta ratou paha ïa e ui maere, ‘e nehenehe anei te hoê taata politita Hindu e ite mau eaha te hoê oroa Kerisetiano?’ E tia râ ia fariihia e ua parare roa te Noela na te ao atoa nei e ua ohipa roa i nia i te mau huru peu tumu atoa. E au ra e tei roto teie oroa i te mau peu tumu atoa i te avaˈe Titema.
Ei hiˈoraa, fatata 145 mirioni feia no Asia tei faatupu i te oroa Noela, e 40 mirioni hau aˈe ïa i to te hoê ahuru matahiti aˈenei. E mai te peu e na roto i te parau ra “arearearaa,” te faahiti ra o Gandhi i te huru no teie nei ao o te Noela no teie tau, oia hoi te hiaai rahi e hoo mai ta tatou paatoa e ite ra, mea fifi ia huna e te reira iho â te huru rahi roa ˈˈe o te oroa. Te parau ra te vea Asiaweek e: “Te Noela i Asia—mai te mau mori faaunauna i Hong Kong e tae atu i te mau tumu raau Noela i roto i te hotela teitei Yuletide i Beijing, e tae atu i te hoê faahohoˈaraa o te fanauraa i roto i te oire no Singapour—e tupuraa anaˈe ïa (i te pae tapihooraa iho â râ) no teie nei ao.”
Ua haamoe anei te faatupuraa i te oroa Noela i teie tau i te Mesia? Te parau farii-noa-hia, oia hoi ua haapao-noa-hia te 25 no Titema mai te senekele 4 T.T. mai, i to te Ekalesia Katolika Roma faataaraa i taua taio mahana ra ei oroa faaroo no te fanauraa o Iesu. Ia au râ i te hoê uiuiraa manaˈo i ravehia aita i maoro aˈenei i te mau Hau Amui no Marite, e 33 % noa o tei uiuihia tei manaˈo e o te fanauraa o te Mesia te huru faufaa roa ˈˈe o te Noela.
Eaha to outou manaˈo? E manaˈo anei outou i te tahi taime e i roto i teie mau faatianianiraa tuutuu ore, te ruraa e hoo mai i te mau ô, te faaunaunaraa i te mau tumu raau, te faanahoraa e te haereraa i te mau oroa tamaaraa, te haponoraa i te mau tareta oroa—ua haamoehia o Iesu?
E au ra e e rave rahi teie e manaˈo nei e te hoê ravea no te faahoˈi i te Mesia i roto i te Noela, mea na roto ïa i te apaparaa i te hoê Faahohoˈaraa o te fanauraa, aore ra crèche. Papu mau e ua ite outou i teie mau apaparaa hohoˈa, o to te aiû o Iesu i roto i te hoê vairaa maa animala e haaatihia ra e Maria, Iosepha, tau tiai mamoe, “e toru taata paari,” aore ra “e toru arii,” tau animala faaamu, e tau feia mataitai haere. Te manaˈo-pinepine-hia nei e e au teie mau crèche no te faahaamanaˈo i te auraa mau o te Noela i te taata. Ia au i te U.S. Catholic, “e horoa te hoê crèche i te hoê hohoˈa maramarama aˈe i ta te hoê noa evanelia e nehenehe e horoa, noa ˈtu e e faateitei atoa te reira i te huru o teie mau faatiaraa o te ore e au i te aamu mau.”
Nafea ïa te hoê Faahohoˈaraa o te fanauraa e faatupu ai i te manaˈo e e ore te faatiaraa o te Bibilia i roto i te mau Evanelia e au i te aamu mau? Oia, e tia ia fariihia e e horoa te hamaniraa i te mau hohoˈa rii tarai penihia ma te aravihi i te hoê huru e au i te aai aore ra i te aai vahine tahutahu i te fanauraa o te Mesia. Na te hoê monahi i haamatau na mua i te Faahohoˈaraa i te fanauraa, i te taata i te senekele 13, e mea iti roa te faufaa o te reira i te hoê tau. I teie mahana, mai te mau mea e rave rahi i taaihia i teie oroa, ua riro mai te mau Faahohoˈaraa i te fanauraa ei tapihooraa rahi. I Naples, i Italia, e apapa noa te mau fare toa rii hoohooraa i te mau hohoˈa no te mau Faahohoˈaraa i te fanauraa, aore ra presepi, i te roaraa o te matahiti. E faahohoˈa te tahi o te mau hohoˈa au-rahi-hia eiaha i te mau taata o te mau aamu o te Evanelia, i te feia tuiroo râ no teie tau, mai te Tamahine hui arii ra o Diana, o Mère Thérésa, e te taata hamani ahu o Gianni Versace. I te tahi atu vahi, e hamanihia te presepi i te chocolat, i te faraoa ota, e te pupu atoa. Te taa ra ïa ia outou no te aha e mea fifi ia ite mai i te auraa e te aamu i roto i teie mau faaiteraa.
Nafea ïa teie mau Faahohoˈaraa i te fanauraa e horoa ˈi i “te hoê hohoˈa maramarama aˈe i ta te hoê noa evanelia e nehenehe e horoa”? E parau mau anei e eita te mau faatiaraa o te Evanelia e au i te aamu? Tae noa ˈtu i te feia mea fifi roa na ratou ia tiaturi, e tia ia ratou ia farii e ua riro Iesu ei taata mau e te au i te aamu. Ua riro na iho â ïa oia ei aiû mau, i fanauhia i te hoê vahi mau. Te vai mau ra ïa te hoê ravea maitai aˈe no te fanaˈo i te hoê hohoˈa maramarama maitai o te mau tupuraa e au i to ˈna fanauraa i te mataitai-noa-raa i te hoê Faahohoˈaraa i te fanauraa!
Oia mau, te vai ra. E piti na taata tuatapapa i te aamu tei papai i ta ˈna iho aamu o te fanauraa o Iesu. Mai te peu e te manaˈo ra outou i te tahi taime e ua haamoe-roa-hia te Mesia i te tau Noela, no te aha e ore ai e tuatapapa i teie mau aamu no outou iho? E ite mai outou i roto, eiaha i te mau aai, i te hoê râ aamu faahiahia mau—te aamu mau o te fanauraa o te Mesia.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
Hiti o te mau api 3-6, 8, e 9: 50raa o te matahiti o te ohipa paari Rusia