VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 15/11 api 8-9
  • O Dariu—Te hoê arii manaˈo parau-tia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • O Dariu—Te hoê arii manaˈo parau-tia
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E ARII E TE HOÊ AAMU PAPU ORE
  • UA HAAMAITAIHIA O DANIELA
  • Tei roto Daniela i te apoo î i te mau liona
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • Ua tamau maite o Daniela i te tavini i te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Manaˈo faufaa o te buka a Daniela
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • Buka Bibilia numera 27—Daniela
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 15/11 api 8-9

O Dariu—Te hoê arii manaˈo parau-tia

NO NIA i te mau paturaa ta ˈna i rave, ua faateitei te hoê arii tuiroo ia ˈna iho i te hoê taime: “I roto i te aumoa o Babulonia, ua hamani au i te hoê aua patuhia i te pae hitia o te râ. Ua heru vau i te hoê apoo . . . Ua hamani au i te hoê patu rahi i te toruta e te piriti, mai te hoê mouˈa ra, o te ore e nehenehe e iritihia.” Oia, ua rave te Arii Babulonia ra o Nebukanesa i te hoê ohipa paturaa rahi e ua rohi oia no te haapaari i te oire pu o ta ˈna hau emepera. Aita râ te oire no Babulonia i riro ei oire e ore e noaa i te haru mai ta ˈna i manaˈo.

Ua haapapuhia te reira i te 5 no Atopa 539 H.T.T. Ma te apeehia e te nuu no Medai, ua haru aˈera te arii Peresia ra o Kuro II ia Babulonia e haapohe atura i to ˈna arii Kaladaio ra o Belesazara. O vai ïa i teie nei te arii matamua o teie oire i haru-apî-hia? Teie ta te peropheta a te Atua, o Daniela, tei roto hoi oia i te oire i te taime vavahiraahia, i papai: “Riro atura taua basileia ra ia Dariu i Medai, ua tae i te ono ahuru e ma piti i to ˈna ra matahiti.”—Daniela 5:30, 31.

O vai o Dariu? Eaha te huru o teie arii? Eaha to ˈna huru i nia i te peropheta ra o Daniela, tei hopoi-tîtî-hia na i Babulonia hau atu i te 70 matahiti i te maoro?

E ARII E TE HOÊ AAMU PAPU ORE

E ere te mau haamaramaramaraa i te pae aamu no nia ia Dariu i Medai, i te mea papu. Fatata aita to Medai i vaiiho mai i te mau faatiaraa papaihia. Hau atu â, te faaite ra na pǎpǎ papai tahito tau hanere tausani, i heruhia mai i te pae Hitia o te râ no Ropu, i te hoê aamu i erehia e e rave rahi mau mea. Mea iti te tahi atu mau papai tahito no teie nei ao i ora mai, e hoê senekele aore ra hau atu taa-ê-raa to te reira e to te mau ohipa i tupu i nia ia Dariu.

Ia au râ i te mau haapapuraa, te manaˈohia ra e i muri aˈe i to ˈna haruraa ia Akemeta, te oire pu no Medai, ua noaa maira i te arii Peresia ra o Kuro II te taiva ore o to Medai. I muri iho, ua aro to Medai e to Peresia ma te tahoê i raro aˈe i ta ˈna aratairaa. No nia i to ratou taairaa, te parau ra te taata papai ra o Robert Collins i roto i ta ˈna buka ra The Medes and Persians e: “Ma te hau, hoê â tiaraa to to Medai e to Peresia. E pinepine ratou i te nominohia i te toroa teitei i roto i te faatereraa tivila e i te mau tiaraa raatira i roto i te nuu Peresia. Ua faahiti te feia ěê i to Medai e to Peresia ma te ore e faataa ê i tei pau e i tei upootia.” Ua amui atura o Medai ia Peresia no te riro mai ei Hau emepera Medai Peresia.—Daniela 5:28; 8:3, 4, 20.

Papu maitai e e tuhaa rahi ta to Medai i rave no te faatahuri ia Babulonia. Te parau ra te mau Papai e o “Dariu a Ahasueru, no te huaai o Medai” te arii matamua no te Hau emepera Medai Peresia, o tei faatere i nia ia Babulonia. (Daniela 9:1) Na roto i to ˈna mana arii, e nehenehe ta ˈna e haamau i te mau ture “mai te ture a to Medai e to Peresia, e ore e ruri-ê-hia ra.” (Daniela 6:8) Te horoa maira te mau parau a te Bibilia no nia ia Dariu, i te hoê faaiteraa poto o to ˈna huru e i te hoê tumu tano maitai i ore ai i itehia te mau haamaramaramaraa no teie nei ao no nia ia ˈna.

UA HAAMAITAIHIA O DANIELA

I muri iti noa ˈˈe i to ˈna faatereraa i nia ia Babulonia, ua nomino aˈera o Dariu i ‘na tavana hoê hanere e piti ahuru i nia i taua basileia atoa ra,’ o ta te Bibilia ïa e parau ra, “e i nia hoi ia ratou ra na auvaha ïa tootoru, o Daniela te hoê.” (Daniela 6:1, 2) Aita roa ˈtu râ te tahi atu mau auvaha aore ra feia toroa i au i te tiaraa teitei o Daniela. Eita e ore e ua faaite oia i to ˈna taiva ore no te faaiti i te ino, o tei faatupu hoi i te inoino. No te nounou atoa paha i inoino ai te feia toroa, i te mea hoi e ua haamaitai te arii ia Daniela e ua manaˈo oia e faariro ia ˈna ei faatere hau nui.

Ma te tiaturi e faaore i teie huru tupuraa, ua opua aˈera na feia toroa e piti e te mau tavana e hamani i te hoê marei haamanahia. Ua haere aˈera ratou i mua i te arii e ua faaite atura ratou i te hoê ture o ta ˈna hoi e tarima, o te opani ra i “te taata ia ani i tana aniraa i te taata nei, e te Atua atoa hoi,” maori râ ia Dariu e 30 mahana i te maoro. Ua ani ratou e ia hurihia te taata atoa e ofati i te reira i roto i te apoo o te mau liona. Ua turaihia o Dariu ia manaˈo e e farii te feia toroa atoa a te faatereraa i taua ture ra, e e au ra e ua riro te aniraa ei tapao no to ratou taiva ore i te arii.—Daniela 6:1-3, 6-8.

Ua tarima aˈera o Dariu i te ture e ua ite oioi roa ˈtura oia i te mau faahopearaa o te reira. O Daniela tei ofati na mua i taua ture ra, i te mea hoi e ua tamau noa oia i te pure i te Atua ra o Iehova. (A faaau e te Ohipa 5:29.) Ua hurihia ˈtura te taata haapao maitai ra o Daniela i roto i te apoo o te mau liona noa ˈtu te mau tutavaraa haavare ore a te arii ia itehia mai te hoê ravea no te taui i te ture o te ore hoi e tia ia faahuru-ê-hia. Ua tiaturi o Dariu e e mana to te Atua o Daniela no te faaora i te peropheta.—Daniela 6:9-17.

E ao aˈera te rui i te tamaa ore e te taoto ore, ua haere ru atura o Dariu i te apoo o te mau liona. Auê hoi oia i te oaoa i to ˈna iteraa ˈtu e te ora noa ra o Daniela aita hoi i pepe! Ei faautuaraa, ua rave oioi aˈera te arii e ia hurihia te feia pari ia Daniela e to ratou utuafare i roto i te apoo o te mau liona. Ua horoa atoa oia i te hoê faaueraa ‘ia rurutaina te taata e ati noa ˈˈe to ˈna basileia, e ia mǎtaˈu i te aro o te Atua o Daniela.’—Daniela 6:18-27.

Papu maitai, ua faatura o Dariu i te Atua o Daniela e i ta ˈna haapaoraa e ua ineine i te faatitiaifaro i tei hape. Eita râ e ore e ua riri te toea o te feia toroa i te faautuaraahia te feia pari ia Daniela. Hau atu â, ua inoino atoa te mau upoo faatere haapaoraa puai no Babulonia i to Dariu faaueraa i te feia atoa o te basileia “ia mǎtaˈu i te aro o te Atua o Daniela.” I te mea hoi e ua hema mau â te mau papai parau i teie mau ohipa, eita ïa e maerehia mai te peu e ua tauihia te mau faatiaraa no teie nei ao no te faaore i te mau haamaramaramaraa no nia ia Dariu. Tera râ, te faataa ra te aamu poto i roto i te buka Daniela ia Dariu mai te hoê arii manaˈo paetahi ore e te parau-tia.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono