Te faatia ra te feia poro i te Basileia
Eiaha e haamarirau i te poro i te parau apî maitai
I TE taime matamua a tae atu ai te feia hiˈo haere no Europa i te Ooa no Venezuela e i te Roto no Maracaibo, ua î roa te pae miti i te mau fare nainai tapoˈihia i te aihere mǎrô e i hamanihia i nia i te mau pou i nia ˈˈe i te pape papaˈu. Te faahaamanaˈo ra te reira ia Venise i Italia i reira to te taata faatiaraa i to ratou fare i te hiti pape. No reira te feia hiˈo haere reo Paniora i topa ˈi i taua vahi ra i te iˈoa o Venezuela, oia hoi “Venise iti.”
I teie mahana, te farii nei teie fenua nehenehe mau i te tahi atu huru tabula faatiaraa fare, i te pae varua râ hoi. I ǒ, te itoito ra te mau Ite no Iehova i te ueueraa i te huero o te Basileia i te mau taime maitai atoa. Te horoa maira te auhune pae varua i te arueraa rahi i “te Fatu o te [“auhune,” MN],” o te Atua ra o Iehova.—Mataio 9:37, 38.
I to te hoê tiaau ratere haereraa e farerei i te hoê amuiraa i roto i te tuhaa fenua no Zulia i te pae apatoerau no Venezuela, ua faanaho te mau Ite no taua vahi ra no ˈna e ta ˈna vahine i te hoê tere i nia i te hoê motu fatata o Toas te iˈoa. A tiai ai oia i roto i te anairaa taata i te poti no te haere i nia i taua motu ra i te poipoi roa, ua parau te vahine a te tiaau ratere o Mery i to ˈna apiti, te hoê tuahine pionie ma te taime taatoa, ia paraparau raua i te tahi mau rave ohipa i nia i te poti. Ua farii te tuahine pionie.
Ua haafatata ˈtu o Mery i te hoê taata tataî matini e ua pûpû atu i te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore. Ua faaite oia ia ˈna i te pene ra “Te faatupuraa i te hoê utuafare o te faahanahana i te Atua,” e e au ra e ua au roa oia i te reira. Ua faataa atura o Mery e na roto i te faaohiparaa i teie buka, e nehenehe ta ˈna e fanaˈo i te hoê haapiiraa Bibilia i roto i to ˈna iho fare. Ua rave oia i te buka, e ua faanahohia e ia haere te hoê taata e farerei ia ˈna i to ˈna ra fare.
Aita i maoro i muri iho, te tupu ra te hoê rururaa taa ê hoê mahana i taua vahi ra. Auê te maere e ia ite atu o Mery i te taata tataî matini ra o Nava Tane i ǒ e ta ˈna vahine e ta ˈna na tamahine apî! Ua ani o Mery i te vahine eaha to ˈna manaˈo i ta ratou haapiiraa Bibilia utuafare. Mea maere roa ˈtu â ta ˈna pahonoraa.
“Te haamauruuru nei au ia Iehova i te mea e ua haapii matou i te parau mau,” ta ˈna ïa i parau. I muri iho, ua faataa oia e. “I to oe paraparauraa i ta ˈu tane, no faarue noa maira oia ia ˈu no te haere na muri i te hoê vahine ê atu. E taata inu hua atoa oia. I te tahi taime, ua taero anaˈe oia, mea ino roa oia e aita te mau taata no te motu i au i te reira. Te rave atoa ra oia i te peu tahutahu. Ua tauturu râ te ite i te Bibilia i noaa ia ˈna i roto i te haapiiraa ia faatupu oia i te mau tauiraa rahi i roto i to ˈna oraraa. Ua faarue oia i te taatoaraa o ta ˈna mau ohipa viivii. Ua horuhoru roa to ˈna mau metua Katolika no teie mau tauiraa. Te oaoa nei raua i te mea e i teie nei, te amo nei oia i ta ˈna hopoia tane e metua tane.”
Ua bapetizohia o Nava Tane i te matahiti 1996 e i teie nei, e tavini ma te taime taatoa oia. Ua bapetizohia ta ˈna vahine o Jenny i te matahiti 1997. Ua horuhoru roa atoa te tavana o te oire no te mau tauiraa o teie taata tataî matini i nia i te poti, no reira oia i ani atoa ˈi i te hoê haapiiraa Bibilia. Auê te mau tuahine i te oaoa e i te mea e aita raua i haamarirau i te poro i te parau apî maitai a tiai ai raua i te poti i roto i te anairaa taata i taua poipoi ra!
[Hohoˈa i te api 7]
Ua horoa mai te opereraa i te parau apî maitai na te hoê taata tataî matini i nia i te hoê poti i te mau faahopearaa oaoa