Te hiˈoraa kerisetiano no nia i te mau peu hunaraa maˈi
MEA peapea mau â ia pohe taue te hoê taata here. E faatupu te reira i te hitimahutaraa e i muri aˈe i te oto rahi. Mea ê rii ia hiˈo tatou i te hoê taata here e pohe atura i muri aˈe i te hoê maˈi maoro e te mauiui, te vai noa ra râ te oto e te ereraa rahi.
Noa ˈtu eaha te tumu i pohe ai te hoê taata here, e hinaaro to ˈna utuafare i te tauturu e te tamahanahanaraa. E nehenehe atoa te hoê Kerisetiano no te utuafare o tei pohe e farerei i te hamani-ino-raa a te feia e onoono ra e haapao i te mau peu hunaraa maˈi e ore e au i te mau Papai. E ite-pinepine-hia te reira i roto i te mau fenua e rave rahi no Afirika e i roto atoa i te tahi atu mau vahi o te fenua nei.
Eaha te nehenehe e tauturu i te hoê Kerisetiano no te utuafare o tei pohe ia ape i te mau peu hunaraa maˈi e ore e au i te mau Papai? Nafea te mau hoa faaroo e nehenehe ai e tauturu ia ˈna i roto i taua huru tamataraa ra? E au te mau pahonoraa i teie mau uiraa i te feia atoa e hinaaro e faaoaoa ia Iehova, no te mea “o te [“haamoriraa mâ e te viivii ore,” MN] i mua i te aro o te Atua, o to tatou Metua ra, o teie ïa, O te hamani maitai i te otare e te mau vahine ivi i to ratou ra ati, e te tiai maitai ia ˈna iho, eiaha ia viivii i teie nei ao.”—Iakobo 1:27.
Taaihia e te hoê tiaturiraa
Te hoê mea e taai ra i te mau peu hunaraa maˈi e rave rahi, te tiaturiraa ïa e te tamau noa ra tei pohe i te ora i roto i te hoê ao itea-ore-hia o te mau tupuna. No te tamǎrû ia ratou, e manaˈo te feia oto e rave rahi e haapao i te tahi mau peu. Aore ra e mǎtaˈu ratou e e riri te feia tapiri e manaˈo ra e e roohia te totaiete taata i te ino ia ore te mau peu ia haapaohia.
E ore e tia i te hoê Kerisetiano mau ia topa i roto i te mǎtaˈu i te taata e ia apiti atu i roto i te mau peu eita te Atua e au. (Maseli 29:25; Mataio 10:28) Te faaite ra te Bibilia e ua aramoina tei pohe, te na ô ra hoi e: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea . . . aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.” (Koheleta 9:5, 10) No reira te Atua ra o Iehova i faaara ˈi i ta ˈna nunaa i tahito ra eiaha e tamata i te tamǎrû i tei pohe aore ra e aparau ia ratou. (Deuteronomi 14:1; 18:10-12; Isaia 8:19, 20) Te patoi ra teie mau parau mau Bibilia i te mau peu hunaraa maˈi e rave rahi a te mau nunaa.
Eaha ïa no nia i te “tamâraa i te pae taatiraa”?
I roto i te tahi mau fenua no Afirika no ropu, e titauhia i te vahine a tei pohe ia taati e te hoê fetii fatata no tei pohe. Ia ore ia na-reira-hia, te manaˈohia ra e e totoa tei pohe i te utuafare e ora noa râ. E parauhia teie peu te “tamâraa i te pae taatiraa.” Te faataa nei râ te Bibilia i te mau taatiraa atoa i rapaeau i te faaipoiporaa mai te “faaturi.” No te mea e tia i te mau Kerisetiano ia “maue ê atu i te faaturi,” e patoi ratou ma te itoito i teie peu e ore e au i te mau Papai.—Korinetia 1, 6:18.
A hiˈo na i te hoê vahine ivi o Mercy te iˈoa.a Ia pohe ta ˈna tane i te matahiti 1989 ra, ua hinaaro te mau fetii ia haapao oia i te tamâraa i te pae taatiraa e te hoê fetii tane. Aita oia i farii a faataa ˈi e aita taua peu ra e tuati ra e te ture a te Atua. Ma te inoino roa, ua haere ê atura te mau fetii i muri aˈe i to ratou parau-ino-raa ia ˈna. Hoê avaˈe i muri aˈe, ua hue aˈera ratou i te mau mea atoa i roto i to ˈna fare, e ua tatara ihora i to ˈna tafare punu. “Na ta oe ïa haapaoraa e haapao atu ia oe,” ta ratou ïa i parau.
Ua tamahanahana te amuiraa ia Mercy e ua patu atoa i te hoê fare apî no ˈna. Ua horuhoru roa te feia tapiri e ua opua ihora te tahi pae e apiti i roto i te paturaa, o te vahine Katolika a te upoo faatere, te taata matamua i afai mai i te aihere no te tafare. Ua faaitoito te haerea haapao maitai o Mercy i ta ˈna mau tamarii. E maha o ratou tei pûpû ia ratou na Iehova e hoê tei haere aita i maoro aˈenei i te Haapiiraa Faaineineraa no te Taviniraa.
No teie peu o te tamâraa i te pae taatiraa i vaiiho ai te tahi mau Kerisetiano ia faahepohia ratou e faaipoipo i te hoê taata e ere i te Kerisetiano. Ei hiˈoraa, ua faaipoipo te hoê taata ivi i te 70raa o to ˈna matahiti i te hoê tamahine apî e fetii no ta ˈna vahine i pohe. I te na reiraraa, e nehenehe oia e parau e ua haapao oia i te tamâraa i te pae taatiraa. Teie râ, aita roa ˈtu teie haerea e tuea ra e te aˈoraa a te Bibilia ia faaipoipo te mau Kerisetiano ‘ia au i te Fatu.’—Korinetia 1, 7:39.
Te mau peu araraa i te po taatoa
I roto i te mau fenua e rave rahi, e putuputu te feia oto i te fare o tei pohe e e ara ratou i te po taatoa. Mea pinepine i te itehia te oroa tamaaraa e te upaupa taˈi puai i roto i teie mau araraa po. Te manaˈohia ra e e tamǎrû te reira i tei pohe e e paruru i te utuafare e ora noa râ i te peu tahutahu. Peneiaˈe e vauvauhia te mau oreroraa parau faateitei no te taparuparu i tei pohe. I muri aˈe i te hoê oreroraa parau, peneiaˈe e himene te feia oto i te hoê himene pureraa hou a tia faahou mai ai te tahi atu taata e vauvau i ta ˈna. E nehenehe e na reira noa e ia ao noa ˈtu.b
Eita te hoê Kerisetiano mau e apiti atu i roto i teie mau peu araraa i te po taatoa no te mea te faaite ra te Bibilia e eita roa ˈtu ta tei pohe e nehenehe e tauturu aore ra e totoa i te feia ora. (Genese 3:19; Salamo 146:3, 4; Ioane 11:11-14) E opani te mau Papai i te peu tahutahu. (Apokalupo 9:21; 22:15) Teie râ, peneiaˈe mea fifi roa na te hoê vahine ivi ia ara ia ore vetahi ê e hopoi mai i te mau peu tahutahu. Peneiaˈe e onoono ratou e faatupu i te hoê araraa i te po taatoa i roto i to ˈna fare. Eaha ta te mau hoa faaroo e nehenehe e rave no te tauturu i te utuafare o tei pohe ia faaruru atu i teie ati hau?
Mea pinepine te mau matahiapo i te manuïa i te tautururaa i te utuafare o tei pohe na roto i te haaferuriraa i te mau fetii e te feia tapiri. I muri aˈe i teie mau haaferuriraa, e nehenehe teie mau taata e farii e faarue i te fare na roto i te hau e e putuputu faahou no te hunaraa maˈi ia tae i te tahi atu mahana. Nafea râ ia hinaaro te tahi pae e mârô hua? Peneiaˈe e aratai te tamauraa i te haaferuri i te haavîraa uˈana. ‘E ore hoi te tavini o te Fatu nei e tia ia mârô; ia faaoromai maite râ i te ino.’ (Timoteo 2, 2:24) No reira, mai te peu e e upootia te mau fetii auraro ore ma te riri, eita paha ïa ta te hoê vahine ivi kerisetiano e ta ˈna mau tamarii e nehenehe e ape i te reira. Eita râ ratou e apiti atu i roto i te mau peu faaroo hape atoa e tupu i roto i to ratou fare, no te mea e faaroo ratou i te faaueraa Bibilia: “Eiaha outou ia amui-au-ore-hia i te feia [“e ere i te Kerisetiano,” MN].”—Korinetia 2, 6:14.
E au atoa teie faaueraa tumu i te taime hunaraa. Eita te mau Ite no Iehova e apiti atu i roto i te himeneraa, te pure, aore ra te mau peu e faaterehia e te hoê orometua o te haapaoraa hape. Ia manaˈo te mau Kerisetiano e fetii fatata ratou no tei pohe e mea titauhia ia haere ratou i te oroa hunaraa, eita ratou e apiti atu i roto.—Korinetia 2, 6:17; Apokalupo 18:4.
Mau oroa hunaraa maˈi tura
Aita e peu tamǎrûraa i tei pohe i roto i te mau oroa hunaraa maˈi e faaterehia e te mau Ite no Iehova. E vauvauhia te hoê oreroraa parau i te Piha no te Basileia anei, i te fare vairaa taata pohe anei, i te fare o tei pohe anei, aore ra i te menema. Te fa o te oreroraa parau, te tamahanahanaraa ïa i te utuafare o tei pohe na roto i te faataaraa i ta te Bibilia e parau ra no nia i te pohe e te tiaturiraa o te tia-faahou-raa. (Ioane 11:25; Roma 5:12; Petero 2, 3:13) E nehenehe e himenehia te hoê himene e au i te mau Papai, e e faaotihia te oroa na roto i te hoê pure tamahanahana.
Aita i maoro aˈenei, ua faaterehia te hoê oroa hunaraa maˈi mai teie no te hoê Ite no Iehova, oia hoi te tuahine apî roa ˈˈe o Nelson Mandela, te peretiteni no Afirika Apatoa. I muri aˈe i te oroa, ua haamauruuru maitai te peretiteni i te taata orero. E rave rahi feia mana e feia toroa a te hau tei tae mai. “O te hunaraa maˈi tura roa ˈˈe teie ta ˈu i haere aˈenei,” ta te hoê ïa faatere hau i parau.
E tia anei ia ahu i te mau ahu otoraa?
E oto te mau Ite no Iehova ia pohe te feia here. Mai ia Iesu, peneiaˈe e tahe to ratou roimata. (Ioane 11:35, 36) Aita râ ratou e manaˈo ra mea titauhia ia faaite roa i to ratou oto i mua i te taata na roto i te tahi tapao ite-mata-hia. (A faaau e te Mataio 6:16-18.) I roto i te mau fenua e rave rahi, te tiaturihia ra e e ahu te vahine ivi i te mau ahu otoraa taa ê no te tamǎrû i tei pohe. E tia ia ahuhia teie mau ahu tau avaˈe aore ra hoê matahiti i te maoro i muri aˈe i te hunaraa maˈi, e ia hope, e tupu faahou ïa te tahi oroa tamaaraa.
E hiˈohia te oreraa e faaite i te mau tapao otoraa ei faainoraa i te taata pohe. No reira, i roto i te tahi mau tuhaa no Swaziland, ua tiavaru te mau upoo faatere o te mau opu fetii i te mau Ite no Iehova i rapae i to ratou fare e to ratou fenua. Teie râ, ua tauturuhia iho â teie mau Kerisetiano haapao maitai e to ratou mau taeae pae varua no te tahi atu mau vahi.
Ua haamau te Tiribuna Teitei no Swaziland i te hoê ture maitai no te mau Ite no Iehova, o te parau ra e e tia ia faatiahia ratou e hoˈi mai i to ratou fare e to ratou fenua. I roto i te tahi atu tupuraa, ua faatiahia ia faaea te hoê vahine ivi i roto i to ˈna fare i muri aˈe a faaite ai oia i te hoê rata e te hoê ripene e parau ra e ua faataa maitai ta ˈna tane i pohe eiaha te vahine ia ahu i te mau ahu otoraa. Inaha, ua nehenehe ïa oia e haapapu e te faatura mau ra oia i ta ˈna tane.
Mea faufaa roa ia horoahia te mau faaueraa papu maitai no te hunaraa maˈi na mua ˈˈe a pohe ai te hoê taata, i roto iho â râ i te mau fenua e haapaohia te mau peu hunaraa maˈi e ore e au i te mau Papai. A hiˈo na i te hiˈoraa o Victor, te hoê taata e faaea ra i Cameroun. Ua papai roa oia i te porotarama e tia ia peehia i to ˈna hunaraa. I roto i to ˈna mau fetii, e rave rahi mau taata mana no roto ratou i te hoê nunaa mea puai roa ta ratou mau peu tutuu e o te faatura i tei pohe, tae noa ˈtu i te haamori i te apu upoo taata pohe. I te mea e e melo faaturahia oia no te fetii taata, ua ite oia e peneiaˈe e na reirahia to ˈna apu upoo. No reira oia i horoa ˈi i te mau faaueraa papu maitai nafea te mau Ite no Iehova e faatere ai i to ˈna hunaraa. Ua faaohie te reira i te tereraa ohipa na ta ˈna vahine ivi e ta ˈna mau tamarii, e ua horoahia te hoê faaiteraa maitai i roto i te totaiete taata.
Eiaha e pee i te mau peu e ore e au i te mau Papai
Ua mǎtaˈu te tahi pae i noaa te ite Bibilia i te faaite i te hoê tiaraa taa ê. No te ape i te hamani-ino-raa, ua tamata ratou i te faaoaoa i te feia tapiri na roto i te haavarevareraa e te haapao ra ratou i te peu tutuu o te araraa po no tei pohe. Mea maitai iho â ia haerehia e farerei te utuafare o tei pohe no te tamǎrû ia ratou, aita râ e titauhia ra ia faaterehia te hoê oroa hunaraa maˈi nainai i te fare o tei pohe i te mau po atoa hou te hunaraa mau. E nehenehe te reira e faaturori i te feia e hiˈo maira, peneiaˈe hoi e manaˈo ratou aita te feia e rave ra i te reira e tiaturi mau ra i ta te Bibilia e parau ra no nia i te huru o tei pohe.—Korinetia 1, 10:32.
Te aˈo ra te Bibilia i te mau Kerisetiano ia tuu i te haamoriraa i te Atua i te parahiraa matamua i roto i to ratou oraraa e ia faaohipa i to ratou taime ma te paari. (Mataio 6:33; Ephesia 5:15, 16) I te tahi râ mau vahi, ua faaea roa te ohipa a te amuiraa hoê hebedoma i te maoro aore ra hau atu no te hoê hunaraa maˈi. E ere râ tei ǒ Afirika anaˈe teie fifi. No nia i te hoê hunaraa maˈi, te parau ra te hoê parau faataa no Marite Apatoa mai e: “Ua topa roa te numera o tei tae mai i na putuputuraa e toru. Aita te ohipa pororaa i turuhia i te roaraa ahuru mahana. Tae noa ˈtu te mau taata no rapae i te amuiraa e te feia haapii Bibilia tei maere e tei inoino rii i te iteraa i te tahi o to tatou mau taeae e mau tuahine i te haapaoraa i te reira.”
I roto i te tahi mau totaiete taata, e nehenehe te utuafare o tei pohe e titau manihini i te tahi mau hoa fatata, i to ratou fare no te tahi maa inu faahaumǎrû i muri aˈe i te hunaraa. I te mau vahi e rave rahi râ i Afirika, mau hanere ïa taata i tae mai i te hunaraa maˈi te haere atu i te fare o tei pohe a tiai atu ai i te hoê oroa tamaaraa i reira te tahi mau animala e pûpû-pinepine-hia ˈi ei tusia. Ua pee te tahi pae o te amuiraa kerisetiano i teie peu, e manaˈo-roa-hia e te haapao ra ratou i te oroa tamaaraa no te tamǎrû i tei pohe.
Eita te mau oroa hunaraa maˈi e faaterehia e te mau Ite no Iehova e faateimaha i te utuafare o tei pohe. No reira, aita e faufaa ia ravehia te hoê faanahoraa taa ê ia horoa tei tae mai i te moni no te tapoˈi i tei haamâuˈahia no te hunaraa maˈi. Mai te peu e eita ta te mau vahine ivi veve e nehenehe e aufau i te mau haamâuˈaraa au noa, ma te feaa ore e oaoa vetahi ê i roto i te amuiraa i te tauturu ia ratou. Mai te peu eita e titauhia teie tauturu, e nehenehe te mau matahiapo e faanaho ia horoahia te rima tauturu i te feia taoˈa.—Timoteo 1, 5:3, 4.
E ere te mau peu hunaraa maˈi atoa i te mea tuati ore e te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Ia ore râ ia tuati, e opua te mau Kerisetiano e ohipa ia au i te mau Papai.c (Ohipa 5:29) Noa ˈtu â e e faatupu te reira i te ati hau, e rave rahi mau tavini a te Atua te nehenehe e haapapu e ua manuïa ratou i roto i taua huru tamataraa ra. Ua na reira ratou ma te puai o Iehova, “o te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana,” e ma te tauturu î i te here a te mau hoa faaroo tei tamahanahana ia ratou i roto i to ratou ati.—Korinetia 2, 1:3, 4.
[Nota i raro i te api]
a Ua monohia te mau iˈoa i roto i teie tumu parau.
b I roto i te tahi mau reo e te tahi mau nunaa, e au te parau ra “araraa” i te hoê tere poto no te tamahanahana i te utuafare o tei pohe. Aita ïa e ohipa e ore e au i te mau Papai i reira. A hiˈo i te A ara mai na! o te 8 no Setepa 1979 (Farani), mau api 27, 28.
c I te mau vahi e nehenehe te mau peu hunaraa maˈi e faatupu i te mau tamataraa teimaha i nia i te hoê Kerisetiano, e nehenehe te mau matahiapo e faaineine i te feia e hinaaro ra e bapetizo i te mea e tiai maira paha ia ratou. Ia putuputu ratou e teie feia apî no te tuatapapa i te mau uiraa i roto i te vea iti ra Uiraa na te feia e hinaaro ra e bapetizo, e tia ia haapao-maitai-hia te mau tuhaa ra “Te nephe, te hara e te pohe” e “Te tahoêraa o te mau faaroo.” I roto i na tuhaa e piti atoa ra, te vai ra te mau uiraa hau no te tauaparauraa. I reira te mau matahiapo e nehenehe ai e horoa i te mau parau faaite no nia i te mau peu hunaraa maˈi e ore e au i te mau Papai, ia ite te taata e hinaaro ra e bapetizo eaha ta te Atua e titau ra ia ˈna ia farerei noa ˈtu oia i teie huru tupuraa.
[Tumu parau tarenihia i te api 23]
Haamaitaihia no to ratou tiaraa mǎtaˈu ore
E vahine ivi kerisetiano itoito no Swaziland o Sibongili. I muri aˈe a pohe ai ta ˈna tane aita i maoro aˈenei, aita oia i farii e pee i te mau peu ta te rahiraa i manaˈo e e tamǎrû i tei pohe. Ei hiˈoraa, aita oia i hahu i to ˈna rouru. (Deuteronomi 14:1) Ua riri roa na fetii e vau i te reira e ua rave ratou e hahu i to ˈna upoo ma te faaohipa i te puai. Ua opani atoa ratou i te mau Ite no Iehova ia haere i te fare o Sibongili no te tamahanahana ia ˈna. Teie râ, ua oaoa te tahi atu mau taata i anaanatae i te poroi o te Basileia i te haere atu e farerei ia ˈna ma te mau rata faaitoitoraa i papaihia e te mau matahiapo. I te mahana e tiaturihia ˈi e e ahu o Sibongili i te mau ahu otoraa taa ê, ua tupu te hoê ohipa maere. Ua faanaho te hoê fetii mana i te hoê apooraa ia paraparauhia no to ˈna patoiraa eiaha e haapao i te peu tutuu o te mau ahu otoraa.
Te faatia ra o Sibongili e: “Ua ani mai ratou e e faatia anei ta ˈu mau tiaturiraa i te pae faaroo ia faaite au i te tapao peapea na roto i te ahuraa i te ahu otoraa ereere. Ia oti ia ˈu i te faataa i to ˈu tiaraa, ua faaite mai ratou e eita ratou e faahepo mai ia ˈu. Ua maere roa vau i to ratou aniraa mai e faaore i ta ratou hara no to ratou umeraa ia ˈu e to ratou hahuraa i to ˈu upoo na roto i te faaheporaa. Ua ani paatoa mai ratou ia faaore au i ta ratou hara.” I muri iho, ua faaite te teina o Sibongili e ua papu ia ˈna e tei te mau Ite no Iehova ra te haapaoraa mau, e ua ani atura oia i te hoê haapiiraa Bibilia.
A hiˈo na i te tahi atu hiˈoraa: E 29 matahiti to te hoê taurearea no Afirika Apatoa o Benjamin te iˈoa i to ˈna faarooraa e ua pohe taue to ˈna metua tane. I taua taime ra, o Benjamin anaˈe te Ite no Iehova i roto i to ˈna utuafare. I roto i te oroa hunaraa, te tiaturihia ra e e taora te mau taata atoa e haere na mua i te menema i maa repo i nia i te afata.d I muri aˈe i te hunaraa, ua rave te mau fetii fatata atoa e ia hahuhia to ratou upoo. No te mea, aita o Benjamin i pee i teie mau peu, ua tohu te feia tapiri e te mau fetii e e faautuahia oia e te varua o to ˈna metua tane i pohe.
“No te mea ua tuu vau i to ˈu tiaturiraa i nia ia Iehova, aita hoê aˈe ohipa i tupu i nia ia ˈu,” ta Benjamin ïa e parau ra. Ua tapao to ˈna mau fetii e aita oia i faautuahia. I muri iho, ua haamata te tahi pae o ratou i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova e ua bapetizohia ei faataiperaa i to ratou pûpûraa ia ratou no te Atua. E o Benjamin? Ua haamata aˈera oia i te ohipa pororaa ma te taime taatoa. No te mau matahiti i mairi noa aˈenei, ua noaa ia ˈna te haamaitairaa e tavini i te mau amuiraa o te mau Ite no Iehova ei tiaau haaati.
[Nota i raro i te api]
d Peneiaˈe e manaˈo vetahi e aita e fifi te taoraraa i te tiare aore ra maa repo i nia i te menema. E ape râ te hoê Kerisetiano i teie peu ia hiˈo te totaiete taata i te reira ei ravea no te tamǎrûraa i tei pohe aore ra ia riro te reira ei tuhaa o te hoê oroa e faaterehia ra e te hoê orometua no te haapaoraa hape.—A hiˈo i te A ara mai na! o te 22 no Tiurai 1977 (Farani), api 15.