VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/7 api 26-29
  • Te hoê tupuraa eita roa ˈtu e moehia i Farani

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê tupuraa eita roa ˈtu e moehia i Farani
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Na Iehova e faatupu
  • Te hoê rururaa tuiroo
  • “Te hoê pu haumǎrû i roto i te medebara”
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/7 api 26-29

Te hoê tupuraa eita roa ˈtu e moehia i Farani

“AITA I TE OIRE A IEHOVA!” ta te mau api parau rahi ïa i hohora-haere-hia na te oire, i parau. “Tatou paatoa, e patoi anaˈe i te opuaraa a Iehova” o te aˈoraa ïa a te hoê pǔpǔ patoi. Mau hanere tumu parau i roto i te mau vea i faaite hua i te reira i te huiraatira. Ua tarimahia te mau api parau patoi, e ua î roa te mau afata rata no taua vahi ra i te hoê pueraa api parau faaino hau atu i te afa mirioni e faahiti ra i te opuaraa ra. Eaha taua opuaraa ra tei faaaehuehu i te feia e faaea hau noa ra i te oire no Louviers, i Farani apatoerau tooa o te râ? Te opuaraa ïa e patu i te hoê amaa e te vahi nohoraa apî a te mau Ite no Iehova.

Na Iehova e faatupu

Ua haamata te ohipa a te mau Ite no Iehova i Farani i te hopea o te senekele 19. Ua haamauhia te fare vairaa papai Bibilia matamua i te matahiti 1905 ra i Beauvène, i Farani apatoa, a ohipa ˈi te hoê piha ohipa nainai i Paris i te matahiti 1919. Ua haamauhia te hoê amaa i roto i te oire pu i te matahiti 1930, e i te matahiti i muri mai, te faaea ra te feia rave ohipa i roto i te fare no te Betela i Enghien-les-Bains, i te pae apatoerau o Paris. I muri aˈe i te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua hoˈi mai te fetii o te Betela i Paris, e i te matahiti 1959, ua hopoihia te amaa i roto i te hoê fare teitei e pae tahua i Boulogne-Billancourt, i te hiti tooa o te râ o te oire pu.

No te tupuraa i te rahi o te ohipa pororaa i te Basileia, i te matahiti 1973, ua hopoihia te vahi neneiraa e haponoraa i Louviers, 100 kilometera i te atea i te pae tooa o te râ o Paris, a vaiiho-noa-hia ˈi te mau piha ohipa i Boulogne-Billancourt. Teie râ, no te maraaraa o te numera o te feia poro i Farani i navai ore ai te mau vahi ohiparaa i Louviers, noa ˈtu te mau faaaanoraa no 1978 e 1985. No reira i faaotihia ˈi e faarahi e e hopoi mai i te fetii o te Betela taatoa i te hoê vahi. Aita te taatoaraa e au ra i teie opuaraa mai tei faahitihia i te omuaraa. Noa ˈtu taua patoiraa ra, ua itehia mai te hoê vahi hoê kilometera e te afa i te atea i te vahi neneiraa. E ono matahiti rohiraa e i te pae hopea, i muri aˈe i te hoê faaea-taa-ê-raa e 23 matahiti, te tahoêhia ra te fetii o te Betela taatoa i Louviers i te avaˈe Atete 1996.

Inaha, mea na roto i te oaoa rahi i putuputu ai te hoê nahoa 1 187 taata mauruuru, tei roto atoa na melo o te fetii o te Betela no Farani e 300, e na tia e 329 no na amaa ê atu e 42, i te Mahana maa 15 no Novema 1997, no te faaroo i te oreroraa parau avariraa i vauvauhia e Taeae Lloyd Barry, melo no te Tino Aratai. Teie râ, ia ferurihia e e tupu teie avariraa i roto i te patoiraa e te hoê tau roa faainoraa a te mau vea i te mau Ite no Iehova na Farani taatoa, te itehia ra e e nehenehe te mau Ite Farani atoa e apiti mai i roto i teie oroa o te upootiaraa. No reira i faanahohia ˈi te hoê rururaa taa ê no te Sabati 16 no Novema ma te tumu parau “Ia vai noa i roto i te here o te Mesia,” i te Pu Faaiteiteraa no Villepinte, i te pae apatoerau noa o Paris. Ua titau-manihini-hia te mau Ite no Iehova no Farani e te mau Ite taatoa no Beletita e Suisse paraparau Farani, e te tahi atoa mau amuiraa no Beretane, Helemani, Holane, e Luxembourg.

Te hoê rururaa tuiroo

Ua haamata te mau faaineineraa e ono avaˈe na mua ˈˈe. E inaha, e piti noa hebedoma hou te avariraa, ua faaea ihora te feia faahoro pereoo rahi i te ohipa, a opani ai i te mau purumu rahi e te mau titoraa mori. E tae oioi mai anei te mau parahiraa e te tahi atu mau tauihaa? E tapea anei te mau tâpûraa purumu i te mau taeae ia ore ratou ia tae mai? Ua topa te hau o te taatoaraa no te mea, i roto noa hoê hebedoma, ua oti te faaearaa ohipa, e ua matara te mau purumu. I te ahiahi Mahana pae hou te hopea hebedoma avariraa, ua hopoi mai e 38 pereoo rahi e 84 000 parahiraa i na piha rahi i tarahuhia no taua oroa ra. Hau atu i te 800 taeae e tuahine tei rohi i te po taatoa e tae roa i te hora iva e te afa i te poipoi Mahana maa no te faanaho i te mau parahiraa, te tahua, te mau matini haapurororaa, e na afata mataitairaa video rahi e iva.

I te hora 6 i te poipoi Sabati, ua iritihia te mau opani, e ua haamata maira te nahoa taata i te tae mai. Te hoê taatoaraa 17 pǔpǔ taata i faanaho-taa-ê-hia na nia mai i te mau pereoo auahi tei hopoi mai hau atu i te 13 000 Ite i te oire pu. Hau atu i te piti hanere taeae e tuahine no taua vahi ra tei tia i te mau vahi tapearaa pereoo auahi no te farii i te mau ratere e te apee ia ratou ei pǔpǔ i te vahi o te rururaa. Ua parau te hoê tuahine e ua horoa mai teie faanahoraa î i te here i “te hoê manaˈo hohonu no te ino ore e te vai-maitai-raa.”

Ua tae mai te tahi pae i Paris na nia i te manureva aore ra te pereoo. Ua tae mai râ te rahiraa na nia i na pereoo utaraa taata e 953, a rave ai te mau Ite no Paris iho i te mau faurao a te huiraatira no te haere atu i te Pu Faaiteiteraa. E rave rahi tei tere i te po taatoa aore ra tei faarue i to ratou fare i te aahiata roa, e ite-roa-hia râ to ratou anaanatae rahi no teie rururaa. E pii ratou i te oaoa e e apa ratou ma te mahanahana ia farerei te mau hoa aita i ite te tahi i te tahi ahia aˈenei matahiti. No te rau te peni o te mau ahu no te mau fenua taitahi i riro ai te nahoa taata mata ataata mai te hoê nunaa no te ao atoa nei. Ma te feaa ore, fatata roa te hoê ohipa taa ê i te tupu.

I te taime a haamata ˈi te porotarama i te hora 10 i te poipoi, aita e parahiraa toe faahou, e te tae noa mairâ mau hanere taata i te mau minuti atoa. I te mau vahi atoa e hiˈo ai te hoê taata, e mau mata ataata anaˈe ta ˈna e ite. Mau tausani taata tei tia noa aore ra tei parahi noa i raro i nia i te tahua tima. Ia au i te huru feruriraa o te tumu parau o te rururaa, e rave rahi taurearea tei tia noa ma te here no te vaiiho i te feia paari ia parahi. “Auê mâua i te oaoa e i te horoaraa i to mâua parahiraa na te mau taeae e tuahine aita mâua i matau, mea here roa râ na mâua ia ratou!” ta na feia faaipoipo ïa i papai. E rave rahi tei faaite i te hoê haerea haapaeraa ia ˈna iho nehenehe mau: “Ua tia noa matou i te mahana taatoa i pihai iho i te mau parahiraa ta matou i tauturu i te faanaho i te po Mahana pae taatoa. No te mea noa râ e ua tae mai matou, ua î roa to matou mafatu i te mehara ia Iehova.”

Noa ˈtu te rohirohi e te apǐapǐ, ua faaroo te mau tia ma te anaanatae rahi i te mau faatiaraa no ǒ mai i te tahi atu mau fenua e i te mau oreroraa parau a Lloyd Barry e a Daniel Sydlik, te hoê atoa melo no te Tino Aratai. Ua vauvau Taeae Barry i te tumu parau “Te faarahi nei Iehova i te etaeta,” e ua haapapu maitai oia ma te tabula roa nafea to Iehova haamaitairaa i to ˈna nunaa i te maraaraa noa ˈtu te mau tamataraa e rave rau. Teie te upoo parau o te oreroraa parau a Taeae Sydlik “E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua!” Ua tano maitai na oreroraa parau ia au i te patoiraa ta te mau Ite no Iehova e farerei ra i taua taime ra i Farani. Ua faaite Taeae Sydlik e eita te oaoa mau e au i te mau huru tupuraa i rapaeau i to tatou râ taairaa e o Iehova e to tatou huru feruriraa no nia i te oraraa. Te pahonoraa i ta ˈna uiraa, “Te oaoa ra anei outou?,” e haapopouraa rahi roa ïa.

Ua papai te hoê tuahine i “erehia i to ˈna oaoa” i muri aˈe e: “Ua itea taue mai nei ia ˈu e e nehenehe noa te oaoa e noaa. Te tutava noa ra vau i nia i te hoê eˈa hape, e na roto i teie oreroraa parau, ua faaite mai Iehova ia ˈu e e tia ia ˈu i teie nei ia taui.” Ua parau te tahi atu taeae e: “I teie nei, te hinaaro nei au e aro e ia oaoa te mafatu o Iehova. Aita roa ˈtu vau e hinaaro ra e vaiiho i te hoê noa ˈˈe mea e faaore i te oaoa ta ˈu i haamata i te ite i te hohonuraa o ˈu iho.”

A fatata ˈi te rururaa i te hope, mea na roto i te anaanatae rahi to te peretiteni faaiteraa i te rahiraa taata i tae mai: e 95 888—te rururaa rahi roa ˈˈe ïa a te mau Ite no Iehova no Farani!

I muri aˈe i te himene hopea, ta te rahiraa i himene ma te roimata oaoa, e te pure hopea, te faaineine aˈera te mau taeae i to ratou tere hoˈiraa i te fare ma te putapû roa. Aita i ore i te itehia te mahanahana e te auhoaraa o te rururaa. E rave rahi mau manaˈo maitai no nia i te haerea o te mau tia ta te feia faahoro pereoo utaraa taata i parau. Ua horuhoru atoa ratou i te faanahoraa i ravehia ia nehenehe te mau pereoo utaraa taata e 953 e faarue i te Pu Faaiteiteraa i roto noa e piti hora ma te ore roa ˈtu e faaapǐapǐ i te purumu! Ua mauruuru roa atoa te feia rave ohipa a te reni pereoo auahi e te faurao a te huiraatira i te haerea o te mau tia. E rave rahi mau tauaparauraa maitai tei ravehia, e ua horoahia ïa te hoê faaiteraa maitatai.

“Te hoê pu haumǎrû i roto i te medebara”

Ua aˈo te aposetolo Paulo i te mau hoa kerisetiano e: “E haapao maite â tatou te tahi i te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, o te rave i te ohipa maitatai ra . . . , e faaitoito râ; e ia rahi atu â te faaitoito, no te mea te hiˈo na outou i taua mahana ra i te fatataraa mai.” (Hebera 10:24, 25) Oia mau, ua riro teie rururaa ei tumu faaitoitoraa rahi no te taatoaraa, “te hoê pu haumǎrû i roto i te medebara” mai ta te hoê tuahine i faataa. “Ua haere matou ma te faaetaetahia, te faaitoitohia, te haapuaihia, e te hinaaro hau atu â e oaoa i roto i te taviniraa ia Iehova,” ta te mau taeae no te amaa i Togo ïa i papai. “Ua hoˈi te feia i hepohepo na ma te oaoa,” ta te hoê ïa tiaau haaati i parau. “Ua itoito-roa-hia e ua puai faahou mai te mau taeae,” ta te tahi atu ïa i parau. Ua turaihia na taata faaipoipo ia papai e: “Aita mâua i fatata aˈenei mai teie i te faanahonahoraa a Iehova.”

“Te taahi nei tau avae i te vahi papu; e haamaitai â vau ia Iehova i roto i te mau amuiraa ra,” ta te papai salamo ïa i parau. (Salamo 26:12) E tauturu te mau rururaa kerisetiano mai teie i te taatoaraa ia papu faahou mai to ratou taahiraa avae i te pae varua ia farerei anaˈe i te mau haafifiraa. “Noa ˈtu eaha te mau ati,” ta te hoê ïa tuahine i haapapu, “ua puta hohonu roa teie mau taime taa ê i roto i to matou mafatu e na te reira e tamahanahana noa ia matou a muri aˈe.” Hoê â manaˈo ta te hoê tiaau ratere i papai: “Ia tupu mai te mau fifi, te haamanaˈoraa i teie huru tupuraa e au i te Paradaiso, e tauturu mai ïa ia faaruru tatou i te reira.”

“Ho atu ia Iehova, e te mau fetii o te taata atoa nei, ho atu ia Iehova i te hanahana e te puai,” ta te Salamo 96:7 ïa e aˈo maira. Ma te feaa ore, e upootiaraa rahi a Iehova te avariraa i te amaa apî i Farani. Oia anaˈe tei nehenehe e faaoti roa i te opuaraa ra i roto i te patoiraa puai mau e te aano atoa hoi. Te hinaaro hau atu â ra te mau Ite no Iehova no Farani i tei itehia aˈenei e ‘vai noa i roto i te here o te Mesia’ e ia ‘anaana to ratou maramarama.’ (Ioane 15:9; Mataio 5:16) Hoê â roa te manaˈo hohonu o te feia atoa i tae mai i te mahana avariraa e to te papai salamo: “O ta Iehova teie i rave! e mea maerehia hoi i mua i to tatou nei mata!”—Salamo 118:23.

[Hohoˈa i te api 26]

Lloyd Barry

[Hohoˈa i te api 26]

Daniel Sydlik

[Hohoˈa i te api 26]

E 95 888 taata tei tae mai i te rururaa taa ê i te Pu Faaiteiteraa no Villepinte

[Hohoˈa i te api 28]

Mau tausani o te feia i tae mai i tia noa aore ra i parahi noa i raro no te faaroo

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono