VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/6 api 14-19
  • “Ia rohi hua no te faaroo”!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “Ia rohi hua no te faaroo”!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E patoi i te peu morare tia ore
  • Ia auraro i te mana i haamauhia e te Atua
  • “Ia vai maite outou iho i roto i te here o te Atua”
  • Buka Bibilia numera 65—Iuda
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
  • E titauhia ia aro uˈana no te faaea i roto i te parau mau
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2019)
  • A ara i te mau orometua haavare!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Ua papai ratou i to Iesu aamu
    A haapii i to tamarii
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/6 api 14-19

“Ia rohi hua no te faaroo”!

“Ia rohi hua no te faaroo i horoahia mai i te feia moˈa i te taime hoê roa ra.”—IUDA 3, MN.

1. Na roto i teihea auraa e parauhia ˈi e tei roto te mau Kerisetiano no teie tau i te tamaˈi?

E ORARAA fifi noa to te mau faehau i te tau tamaˈi. A feruri na i te oomoraa i te ahu faehau taatoa e te haereraa ehia rahiraa kilometera na te mau huru mahana atoa, te faaoromairaa i te faaineineraa rohirohi mau o te faaohiparaa i te mauhaa, aore ra te parururaa ia outou iho i te mau huru haamǎtaˈuraa uˈana atoa o te hopoi mai i te pohe e te ino. Eita râ te mau Kerisetiano mau e amui atu i roto i te mau tamaˈi a te mau nunaa. (Isaia 2:2-4; Ioane 17:14) Teie râ, eiaha roa ˈtu tatou e haamoe e tei roto tatou pauroa i te hoê huru tamaˈi. Ua riri roa Satani ia Iesu Mesia e ta ˈna mau pǐpǐ i te fenua nei. (Apokalupo 12:17) Oia mau, ua tihepuhia te feia atoa i opua e tavini i te Atua ra o Iehova ei faehau no te tamaˈi pae varua.—Korinetia 2, 10:4.

2. Nafea o Iuda e faataa ˈi i te tamaˈi kerisetiano, e nafea ta ˈna rata e tauturu ai ia tatou ia faaoromai i te reira?

2 Ia au i te reira, te papai ra te taeae o Iesu ra o Iuda e: “E au mau here e, a tutava ˈi au i te papai atu ia outou no nia i te faaoraraa e au ia tatou paatoa, ua manaˈo aˈenei au e mea titauhia ia papai atu vau no te aˈo atu ia outou ia rohi hua no te faaroo i horoahia mai i te feia moˈa i te taime hoê roa ra.” (Iuda 3, MN) I to Iuda aˈoraa ˈtu i te mau Kerisetiano ia “rohi hua,” ua faaohipa oia i te hoê parau e au i te parau ra “mauiui.” Oia mau, e nehenehe teie rohiraa e riro ei mea fifi, peneiaˈe ei mea mauiui! Te manaˈo ra anei outou i te tahi taime e mea fifi mau ia faaoromai i teie tamaˈi? E nehenehe te rata poto e te puai râ a Iuda e tauturu mai ia tatou. Te aˈo maira oia ia tatou ia patoi i te peu morare tia ore, ia auraro i te mana i haamauhia e te Atua, e ia vai maite tatou iho i roto i te here o te Atua. E hiˈo anaˈe nafea ia faaohipa i teie aˈoraa.

E patoi i te peu morare tia ore

3. Eaha te tupuraa atâta e farereihia ra e te amuiraa kerisetiano i te tau o Iuda?

3 Te ite noa ra Iuda e aita te taatoaraa o to ˈna mau hoa kerisetiano e upootia ra i roto i te tamaˈi e o Satani. Te farerei ra te nǎnǎ i te hoê tupuraa atâta. “Ua faaô omoe noa mai” te tahi mau taata viivii, ta Iuda ïa i papai. Te paturu huna ra teie mau taata i te peu morare tia ore. E ua faatiatia ratou i ta ratou mau ohipa ma te maramarama, ‘ma te ruri ê i te aroha mau o to tatou Atua ei taiataraa.’ (Iuda 4) Peneiaˈe, mai te tahi feia faaroo Gnostique i tahito ra, te manaˈo ra ratou e ia rahi atu â te hara a te hoê taata, e rahi atu â ïa to te Atua aroharaa ia ˈna—no reira, mea maitai aˈe ia hara hau atu â! Aore ra peneiaˈe te manaˈo ra ratou eita roa ˈtu te hoê Atua maitai e faautua ia ratou. No nia i teie mau manaˈo atoa, ua hape roa ratou.—Korinetia 1, 3:19.

4. Eaha na hiˈoraa e toru o te mau Papai no te mau haavaraa a Iehova i mutaa iho ta Iuda e faahiti ra?

4 Te patoi ra o Iuda i ta ratou haaferuriraa iino na roto i te faahitiraa e toru hiˈoraa o te mau haavaraa a Iehova i te tau tahito: i nia i to Iseraela tei ‘ore i faaroo’; i nia i te mau “melahi atoa o tei . . . faarue . . . i to ratou parahiraa” no te rave i te hara e te mau vahine; e i nia i te feia e noho ra i Sodoma e Gomora, o tei “[“rave hua i te peu taiata e tei titau i te tino no te ohipa tia ore,” MN].” (Iuda 5-7; Genese 6:2-4; 19:4-25; Numera 14:35) I roto i te mau tupuraa taitahi, ua hopoi mai Iehova i te hoê haavaraa tuiroo i nia i te feia rave hara.

5. Te parau tohu a teihea peropheta i tahito ra ta Iuda i faahiti, e nafea taua parau tohu ra e faaite ai e mea papu roa to ˈna tupuraa?

5 I muri aˈe, te faahiti ra o Iuda i te hoê haavaraa rahi roa ˈtu â. Te horoa maira oia i te hoê parau tohu a Enoha—te hoê parau eita e itehia i te tahi atu vahi i roto i te mau Papai i faauruahia.a (Iuda 14, 15) Ua tohu Enoha i te hoê tau i reira Iehova e haava ˈi i te feia paieti ore atoa e ta ratou mau ohipa paieti ore. Ma te faahiahia, ua paraparau o Enoha mai te huru ra e ua mairi te ohipa ta ˈna i tohu, no te mea e mea papu roa te mau haavaraa a te Atua mai te huru ra e ua tupu aˈena. Ua faaooo paha te taata ia Enoha e i muri aˈe ia Noa, ua paremo pauroa râ teie feia tâhitohito i roto i te Diluvi o te ao atoa nei.

6. (a) Eaha te tia ia faahaamanaˈohia i te mau Kerisetiano i te tau o Iuda? (b) No te aha e tia ia tatou ia haapao maitai i te mau faahaamanaˈoraa a Iuda?

6 No te aha Iuda i papai ai no nia i teie mau haavaraa a te Atua? No te mea ua ite oia e te rave ra te tahi pae o tei amui mai i roto i te mau amuiraa kerisetiano i to ˈna iho tau, i te hara ma te viivii e te tia ia faahapahia mai te feia no ratou hoi i tupu ai taua mau haavaraa ra i mutaa ihora. No reira Iuda e papai ai e mea titauhia ia faahaamanaˈo i te mau amuiraa i te tahi mau parau mau tumu i te pae varua. (Iuda 5) Papu maitai e ua moehia ia ratou e ua ite te Atua ra o Iehova eaha ta ratou e rave ra. Oia mau, ia ofati hua ta ˈna mau tavini i ta ˈna mau ture, a haaviivii ai ia ratou iho e ia vetahi ê, e ite oia. (Maseli 15:3) E haamauiui roa te mau ohipa mai teie ia ˈna. (Genese 6:6; Salamo 78:40) Mea horuhoru roa te manaˈoraa e e nehenehe tatou te taata haihai e faaaueue i te mau manaˈo hohonu o te Arii o te ao taatoa nei. Te hiˈo mai ra oia ia tatou i te mau mahana atoa, e ia rohi maite tatou i te pee i te mau taahiraa avae a ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia, i reira to tatou haerea e faaoaoa ˈi i to ˈna mafatu. Eiaha roa ˈtu ïa tatou e riri i te mau faahaamanaˈoraa mai ta Iuda e horoa mai ra, e haapao maitai anaˈe râ tatou i te reira.—Maseli 27:11; Petero 1, 2:21.

7. (a) No te aha e mea faufaa roa ia imi oioi te feia i rave i te hara ino i te tauturu? (b) Nafea tatou paatoa e nehenehe ai e ape i te peu morare tia ore?

7 Eita Iehova e hiˈo noa, e ohipa atoa râ oia. Ei Atua no te parau-tia, e hopoi mai oia i te faautuaraa i nia i te feia rave ino—i te tau mau ra. (Timoteo 1, 5:24) Te feia e manaˈo ra e e aamu tahito noa ta ˈna mau haavaraa e aita oia e haapeapea ra i te ino, te haavare noa ra ïa ratou ia ratou iho. Auê ïa ohipa ru mau no te feia e rave nei i teie mahana i te peu morare tia ore te imi-oioi-raa i te tauturu i pihai iho i te mau matahiapo kerisetiano! (Iakobo 5:14, 15) E tia ia tatou paatoa ia feruri hohonu no nia i te haamǎtaˈuraa ta te peu morare tia ore e faatupu i roto i ta tatou tamaˈi pae varua. I te mau matahiti atoa te roohia nei te tahi pae i teie fifi—mau taata e tiavaruhia mai rotopu atu ia tatou nei, te rahiraa o ratou no to ratou raveraa i te peu morare tia ore ma te ore e tatarahapa. E tia ia tatou ia opua maite e patoi i te mau faahemaraa atoa tae noa ˈtu i tei haamata i te aratai ia tatou i te reira tupuraa.—A faaau e te Mataio 26:41.

Ia auraro i te mana i haamauhia e te Atua

8. O vai te “feia toroa” i faahitihia i roto i te Iuda 8?

8 Te tahi atu fifi ta Iuda i faahiti, te auraro-ore-raa ïa i te mana i haamauhia e te Atua. Ei hiˈoraa, i roto i te irava 8, te faahapa ra oia i taua noâ feia iino ra i te ‘faaino i te feia toroa.’ O vai teie “feia toroa”? E mau taata tia ore ratou, e hopoia râ ta ratou i horoahia mai na roto i te varua moˈa o Iehova. Ei hiˈoraa, te vai ra te mau matahiapo i roto i te mau amuiraa, o tei faatoroahia no te tiai i te nǎnǎ a te Atua. (Petero 1, 5:2) Te vai atoa ra te mau tiaau ratere, mai te aposetolo Paulo. E te ohipa ra te tino matahiapo i Ierusalema ei tino aratai, i te raveraa i te mau faaotiraa e au i te amuiraa kerisetiano i roto i te taatoaraa. (Ohipa 15:6) Ua peapea roa o Iuda i te mea e te faaino ra, aore ra te avau ra te tahi pae i roto i te mau amuiraa i te mau taata mai teie.

9. Eaha te mau hiˈoraa no te auraro-ore-raa i te mana ta Iuda i faahiti?

9 No te faaite tahaa i teie mau paraparauraa faatura ore, te faahiti ra o Iuda i roto i te irava 11, e toru hiˈoraa hau ei faahaamanaˈoraa: o Kaina, o Balaama, e o Kora. Aita o Kaina i farii i te aˈoraa î i te here a Iehova e ua hinaaro mau oia e pee noa i ta ˈna iho aveia o te riri uˈana. (Genese 4:4-8) Ua faaara-tamau-hia o Balaama e ma te feaa ore no ǒ mai hoi te reira i te hoê pu hau aˈe—tae noa ˈtu i ta ˈna iho aseni ufa tei paraparau mai ia ˈna! Ua tamau noa râ o Balaama ma te miimii i te opua i te ohipa ino i nia i te nunaa o te Atua. (Numera 22:28, 32-34; Deuteronomi 23:5) E toroa iho â to Kora, aita râ oia e mauruuru ra. Ua faanaho oia i te orureraa hau i nia i te taata haehaa roa ˈˈe i te fenua atoa nei, o Mose.—Numera 12:3; 16:1-3, 32.

10. Nafea te tahi pae i teie mahana e nehenehe ai e topa i roto i te marei o te ‘faainoraa i te feia toroa,’ e no te aha e tia ia haapaehia teie huru paraparau?

10 Auê te puai mau teie mau hiˈoraa no te haapii mai ia tatou ia faaroo i te aˈoraa e ia auraro i te feia ta Iehova e faaohipa ra i roto i te tahi mau toroa! (Hebera 13:17) Mea ohie roa iho â ia ite mai i te mau hapa a te mau matahiapo i nominohia, no te mea e feia tia ore ratou, mai ia tatou pauroa atoa. Ia faarahi râ tatou i ta ratou mau hapa e ia faaaueue tatou i te auraroraa ia ratou, peneiaˈe te ‘faaino ra tatou i te feia toroa’? I roto i te irava 10, te faahiti ra o Iuda i te feia e “faaino nei . . . i te mau mea itea-ore-hia e ratou ra.” I te tahi taime, e faaino te tahi pae i te hoê faaotiraa i ravehia e te hoê tino matahiapo aore ra te hoê tomite haavaraa. Aita hoi ratou i ite i te mau tupuraa atoa ta te mau matahiapo i hiˈopoa no te rave i te hoê faaotiraa. No reira eaha hoi e faaino ai i te mau mea aita ratou e ite mau ra? (Maseli 18:13) E nehenehe te feia e tamau noa i roto i te mau paraparau manaˈo ino mai teie e faatupu i te amahamaharaa i roto i te amuiraa e peneiaˈe e riro mai mai te mau “toˈa i moe i raro aˈe i te pape” i roto i te mau amuimuiraa hoa faaroo. (Iuda 12, MN, 16, 19) Eiaha roa ˈtu tatou e hinaaro noa ˈˈe e faatupu i te marei pae varua no vetahi ê. E opua tataitahi anaˈe râ tatou e haafaufaa i te feia i faatoroahia no to ratou rave-puai-raa i te ohipa e to ratou haapao-maitai-raa i te nǎnǎ a te Atua.—Timoteo 1, 5:17.

11. No te aha o Mihaela i tapea ˈi ia ˈna eiaha oia e haava ˈtu ia Satani ma te parau teimaha?

11 Te faahiti ra o Iuda i te hiˈoraa o te hoê taata tei auraro i te mana i haamauhia ma te tia. Te papai ra oia e: “Aita râ te melahi rahi ra o Mihaela a mârô ai raua o te diabolo i te tino o Mose ra i pari faaino atu ia ˈna, na ô atura râ e, Na [“Iehova,” MN] e patoi atu ia oe.” (Iuda 9) E piti haapiiraa taa ê e vai ra i roto i teie aamu faahiahia mau, i faatiahia e Iuda anaˈe i roto i te mau Papai i faauruahia. I te hoê aˈe pae, te haapii maira te reira ia tatou ia vaiiho i te haavaraa i roto i te rima o Iehova. Papu maitai e te hinaaro ra Satani e faaohipa i te tino o te taata haapao maitai ra o Mose ma te tia ore no te faaitoito i te haamoriraa hape. Auê ïa taata ino e! Ua tapea râ o Mihaela ia ˈna iho ma te haehaa eiaha oia e haava ˈtu, no te mea tei ia Iehova anaˈe ra taua mana ra. E hau atu â ïa tatou i te tapea ia tatou iho eiaha ia haava i te feia haapao maitai teie e tutava nei i te tavini ia Iehova.

12. Eaha ta te feia e toroa to ratou i roto i te amuiraa kerisetiano e haapii mai na roto i te hiˈoraa o Mihaela?

12 I te tahi aˈe pae, e nehenehe atoa te feia e mana rii to ratou i roto i te amuiraa e haapii mai na roto ia Mihaela. A hiˈo na, e “melahi rahi” hoi o Mihaela, te upoo o te mau melahi atoa, aita râ oia i faaohipa i to ˈna tiaraa mana ma te tano ore, noa ˈtu e te faainohia ra oia. E pee maite te mau matahiapo haapao maitai i teie hiˈoraa, a faˈi ai e e faatura-ore-raa i te mana arii o Iehova te faaohiparaa i te mana ma te tano ore. E rave rahi mau parau i roto i te rata a Iuda no nia i te mau taata e toroa tura to ratou i roto i te mau amuiraa o tei faaohipa râ i to ratou mana ma te tano ore. Ei hiˈoraa, i roto i te irava 12 e tae atu i te 14, ua papai o Iuda i te hoê faaiteraa hapa teimaha no nia i te mau ‘[“tiai mamoe,” MN] e amu ra ma te mǎtaˈu ore.’ (A faaau e te Ezekiela 34:7-10.) Ei haapotoraa, ta ratou tapao matamua, ia faufaahia ïa ratou iho, eiaha râ te nǎnǎ a Iehova. E nehenehe te mau matahiapo no teie nei tau e haapii na roto i teie mau hiˈoraa ino. Oia mau, te faataa maitai ra te mau parau a Iuda i te hoê faahohoˈaraa puai mau o te mea eita tatou e hinaaro e riro mai. Ia hema ˈtu tatou i te haerea miimii, eita tatou e nehenehe e riro ei faehau no te Mesia; e rahi noa ta tatou ohipa i te imiraa i te maitai no tatou iho. E ora paatoa anaˈe râ tatou ia au i te mau parau a Iesu: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.

“Ia vai maite outou iho i roto i te here o te Atua”

13. No te aha e tia ˈi ia tatou paatoa ia hinaaro mau e vai maite i roto i te here o te Atua?

13 Fatata i te hopea o ta ˈna rata, te horoa maira o Iuda i teie aˈoraa tamahanahana: “Ia vai maite outou iho i roto i te here o te Atua.” (Iuda 21, MN) Aita ˈtu e mea e tauturu hau atu ia tatou i roto i te tamaˈi pae varua kerisetiano i teie mea hoê roa, te vai-maite-raa ei taata herehia e te Atua ra o Iehova. Inaha, o te here hoi to Iehova hotu maitatai rahi roa ˈˈe. (Ioane 1, 4:8) Ua papai o Paulo i te mau Kerisetiano i Roma e: “Ua ite mau hoi au e, e ore te pohe, e ore hoi te ora, e ore te mau melahi, e ore hoi te hui arii, e ore te mau mea mana, e ore te mau mea e vai nei, e ore hoi te mau mea e tupu a muri atu, e ore te teitei, e ore hoi te haehaa, e e ore atoa te mau mea i hamanihia nei, e tia ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua, i roto i to tatou Fatu ia Iesu Mesia ra.” (Roma 8:38, 39) Nafea râ tatou e vai maite ai i roto i taua here ra? A tapao na e toru o te mau ravea ta tatou e nehenehe e rave, ia au i te parau a Iuda.

14, 15. (a) Eaha te auraa o te parau ra patu ia tatou iho i nia iho i to tatou “faaroo moˈa rahi ra”? (b) Nafea tatou e nehenehe ai e hiˈopoa i te huru o to tatou haana tamaˈi pae varua?

14 A tahi, te parau maira Iuda ia tatou e tamau i te patu ia tatou iho i nia iho i to tatou “faaroo moˈa rahi ra.” (Iuda 20) Mai ta tatou i ite aˈenei i roto i te tumu parau na mua ˈtu, e ohipa tamau teie. E au tatou i te mau fare o te titau tamau i te mau faaetaetaraa hau ei haapuraa i mua i te mau faainoraa o te mataˈi e te ûa. (A faaau e te Mataio 7:24, 25.) No reira eiaha roa ˈtu tatou e tiaturi hau ê roa ia tatou iho. E hiˈo anaˈe râ i teihea paeau tatou e nehenehe ai e patu ia tatou iho i nia i te niu o to tatou faaroo, ma te riro mai ei mau faehau puai aˈe e te haapao maitai atu â no te Mesia. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e tuatapapa i te mau tuhaa o te haana tamaˈi pae varua i faataahia i roto i te Ephesia 6:11-18.

15 Eaha te huru o to tatou iho haana tamaˈi pae varua? Mea paari anei to tatou “paruru [“rahi,” MN] o te faaroo” ia au i tei titauhia? Ia hiˈo tatou i te mau matahiti i mairi aˈenei, te ite ra anei tatou i te tahi mau tapao no te tuutuuraa, mai te haaparuparuraa i te haere i te mau putuputuraa, te topatoparaa te itoito i roto i te taviniraa, aore ra te ereraa te anaanatae no te haapiiraa taitahi? Mea ino mau te mau tapao mai teie! Mea titauhia ia ohipa tatou i teie nei no te patu e no te faaetaeta ia tatou iho i roto i te parau mau.—Timoteo 1, 4:15; Timoteo 2, 4:2; Hebera 10:24, 25.

16. Eaha te auraa e pure ma te varua moˈa, e eaha te hoê mea e tia ia tatou ia ani tamau ia Iehova?

16 Te piti o te ravea e vai maite ai tatou i roto i te here o te Atua, te tamauraa ïa i te ‘pure ma te [varua moˈa].’ (Iuda 20) Teie te auraa, e pure ma te arataihia e te varua o Iehova e ma te tuati i ta ˈna Parau i faauruahia e te varua. Ua riro te pure ei ravea faufaa roa no te haafatata ˈtu ia Iehova iho e no te faaite atu i to tatou paieti. Eiaha roa ˈtu tatou e haapao ore i teie haamaitairaa faahiahia mau! E ia pure tatou, e nehenehe tatou e ani—oia mau, e tamau i te ani—i te varua moˈa. (Luka 11:13) O te puai rahi roa ˈˈe e noaa ia tatou. Maoti teie tauturu, e nehenehe noa tatou e vai maite i roto i te here o te Atua e e faaoromai ei faehau o te Mesia.

17. (a) No te aha e mea faahiahia te hiˈoraa o Iuda i te pae o te aroha? (b) Nafea tatou taitahi e nehenehe ai e tamau i te faaite i te aroha?

17 A toru, te aˈo maira Iuda ia tatou ia tamau i te faaite i te aroha. (Iuda 22) Mea faahiahia roa to ˈna iho hiˈoraa i te reira paeau. Inaha, ua tano iho â to ˈna haapeapearaa no te viivii, te peu morare tia ore, e te ohipa taiva e ô maira i roto i te amuiraa kerisetiano. Teie râ, aita oia i pohe i te mǎtaˈu a manaˈo ai e mea atâta roa te tau no te faaite i te huru “mǎrû” mai te aroha. Aita, ua aˈo râ oia i to ˈna mau taeae ia tamau i te faaite i te aroha i te mau taime atoa e nehenehe ai e na reira, ma te haaferuri na roto i te maitai i tei feaa ra e tae noa ˈtu i te ‘haruraa mai roto mai i te auahi’ i tei fatata roa i te rave i te hara ino. (Iuda 23, MN; Galatia 6:1) Auê ïa aˈoraa maitai na te mau matahiapo i teie nei tau arepurepu! Te tutava atoa ra ratou i te faaite i te aroha i te mau taime atoa e nehenehe ai e na reira, a haavî ai mai te peu e mea titauhia. E hinaaro atoa tatou paatoa e faaite i te aroha te tahi i te tahi. Ei hiˈoraa, maoti te atuaturaa i te inoino no te mau mea haihai roa, e nehenehe tatou e riro ei taata maitai na roto i te faaoreraa i ta vetahi ê hara.—Kolosa 3:13.

18. Nafea tatou e nehenehe ai e papu e e manuïa tatou i roto i ta tatou tamaˈi pae varua?

18 E ere ta tatou tamaˈi i te mea ohie. Mai ta Iuda i parau, e ‘rohi-hua-raa’ te reira. (Iuda 3) Mea puai roa to tatou mau enemi. E ere noa o Satani, ta ˈna atoa râ ao iino e to tatou iho mau huru tia ore teie e tia paatoa nei i mua ia tatou. Teie râ, e nehenehe mau â tatou e tiaturi i te manuïaraa! No te aha? No te mea tei te paeau o Iehova tatou. Te faahope ra o Iuda i ta ˈna rata na roto i te hoê faahaamanaˈoraa e e au maite ia Iehova te “hanahana, e te [rahi], e te puai, [e te mana mai mutaa iho e] i teie nei e a muri noa ˈtu.” (Iuda 25; MN) E ere anei te reira i te hoê manaˈo faahoruhoru? I teie nei râ, te vai ra anei te hoê tumu parau ta teie nei noâ Atua “[“e nehenehe e tapea,” MN] ia outou ia ore ia hiˈa”? (Iuda 24) Aita roa ˈtu ïa! E opua maite anaˈe tatou taitahi e tamau i te tapea eiaha e rave i te peu morare tia ore, e auraro i te mana i haamauhia e te Atua, e e vai maite i roto i te here o te Atua. Ia na reira tatou, e fanaˈo amui tatou i te hoê manuïaraa faahiahia mau.

[Nota i raro i te api]

a Te parau ra te tahi feia maimi e no roto mai te parau a Iuda i te buka apokiripha ra Te buka a Enoha. Teie râ, te tapao ra o R. C. H. Lenski e: “Te ui nei matou e: ‘Nohea mai teie buka anoi, Te buka a Enoha?’ E mau parau anoi anaˈe tei roto i teie buka, e aita e taata i papu maitai no teihea tau te mau tuhaa rau o te reira . . . ; aita e taata e nehenehe e haapapu e, e ere anei no ǒ mai paha te tahi o ta ˈna mau parau ia Iuda iho ra.”

Mau uiraa no te faahaamanaˈoraa

◻ Nafea te rata a Iuda e haapii mai ai ia tatou ia patoi i te peu morare tia ore?

◻ No te aha e mea faufaa roa ia auraro i te mana i haamauhia e te Atua?

◻ Eaha te inoraa mau o te faaohiparaa i te mana i roto i te amuiraa ma te tano ore?

◻ Nafea tatou e nehenehe ai e rohi no te vai maite i roto i te here o te Atua?

[Hohoˈa i te api 15]

Taa ê noa ˈtu i te mau faehau Roma, te rave ra te mau Kerisetiano i te hoê tamaˈi pae varua

[Hohoˈa i te api 18]

E tavini te mau tiai mamoe kerisetiano, eiaha ma te miimii, ma te here râ

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono