O vai to muri mai i teie atoa nei mau mea?
MA TE faaateatea i te hoê eˈa no ˈna na roto i te ururaau i Cambodge, ua raeahia ia Henri Mouhot, te hoê taata maimi fenua no Farani no te senekele 19, te hoê apoo aano e haaati ra i te hoê hiero. Fatata hoê kilometera mai te vahi atu ta ˈna e tia noa ra, te puta noa ra na pare e pae o te hiero i nia i te reva i te faito hau atu i te 60 metera. O Angkor Vat ïa, te hiero rahi roa ˈˈe i te fenua nei. Ua faaruru aˈenei oia i te mau vero a hitu senekele i te maoro i to Mouhot iteraa ˈtu.
Hoê noa hiˈoraa ˈtu, e nehenehe roa o Mouhot e parau e na te rima taata i hamani i te mau huru paturaa î i te rimu. “Faatiahia e te hoê Michel-Ange i tahito ra, mea rahi aˈe oia i te mau mea atoa i vaiihohia mai e to Heleni aore ra to Roma,” ta ˈna ïa i papai. Noa ˈtu â ïa e ua faaruehia ahia senekele i teie nei, aita roa ˈtu oia i feaa e, i muri mai i taua mau huru paturaa faahiahia, te vai ra te hoê taata opua.
Ma te faahiahia, te faaohipa ra te hoê buka î i te paari, i papaihia a tau senekele aˈenei, i te hoê huru feruriraa mai teie no te faataa no te aha e taata atoa Tei opua i te ao e haaati ra ia tatou. I to ˈna tiaraa mau, mea poietehia. Ua papai te aposetolo Paulo e: “E faatia hoi to te mau fare atoa nei, o te faatia râ i te mau mea atoa ra, o te Atua ïa.” (Hebera 3:4) E riro paha vetahi i te ore e farii i teie faaauraa a parau ai e: ‘Mea taa ê te mau ohipa a te natura i tei ravehia e te taata.’ Teie râ, eita te mau aivanaa atoa e farii i teie patoiraa. I muri aˈe oia a faˈi ai e “e ere te mau faanahonahoraa biochimique i te mea pohe,” te ani ra o Michael Behe, te hoê orometua haapii i te biochimie i te Fare haapiiraa tuatoru no Lehigh, e: “E nehenehe anei te mau faanahonahoraa biochimique oraora e opuahia ma te maramarama?” Ua faaite mai nei oia e te opua nei te mau aivanaa i teie nei, i te mau tauiraa rahi i roto i te mau mea ora na roto i te mau ravea mai te génie génétique, te maimiraa i te pae o te mau tapao no ǒ mai i te mau tupuna ra. Papu maitai, e nehenehe e opua e e hamani roa i te mau mea oraora ore e te mau mea oraora atoa! A rave ai oia i te maimiraa i nia i te mau taoˈa ora nainai roa ˈˈe, te paraparau ra o Behe no nia i to ratou faanahonahoraa taa ê e te maere, e to ratou hamaniraahia e te mau tuhaa e au te tahi i te tahi no te ohipa. Eaha ta ˈna parau faaotiraa? “Te hopea o teie mau tutavaraa atoa no te maimi no nia i te taoˈa ora nainai roa ˈˈe—no te maimi i te ora i roto i te huˈa taoˈa (molécule)—o te hoê ïa parau ma te reo teitei, maramarama e te taˈi maitai ‘mea opuahia!’”
Ua hiˈopoa maite atoa te tahi feia maimi i te huru o te fenua e o te ao materia e ua roaa mai ia ratou te tahi mau parau mau maere roa. Ei hiˈoraa, ua ite ratou i teie nei e, ahiri te vai ra te hoê taa-ê-raa iti haihai roa i roto i te numera o te hoê noa faito tamau o te ao materia, e riro ïa te ao materia ei taoˈa pohe.a Ua parau te taata maimi ra o Brandon Carter i teie mau parau mau e mau tupuraa opua-ore-hia maere roa. Teie râ, ia farerei outou i te hoê anairaa ohipa maere, te mau tupuraa opua-ore-hia e au maite te tahi i te tahi, eita anei outou e ui maere e, e ere anei e e taata to muri mai?
Inaha, te vai ra te hoê Taata opua i muri mai i teie atoa nei mau faanahonahoraa taa ê e mau “tupuraa opua-ore-hia” i faatano-maitai-hia. O vai ïa? “Mea fifi roa ia faataa o vai te taata opua, na roto i te mau ravea a te aivanaa,” ta te orometua haapii o Behe ïa i faˈi, a vaiiho atu ai i te uiraa e na te “feia philosopho e te feia tuatapapa no nia i te Atua” e tamata i te pahono atu. Peneiaˈe e te manaˈo ra outou iho e eita teie uiraa e au ia outou. Teie râ, ia tae mai te hoê afata mea nehenehe maitai te puohuraahia, e te tauihaa mau ta outou i hinaaro ra i roto, eita anei outou e hinaaro e ite mai na vai te reira i hapono mai na outou?
Ei auraa parau, ua tae mai te hoê afata mai teie na tatou—te hoê afata i î i te mau ô faahiahia ei ravea e nehenehe ai tatou e ora e e fanaˈo i te oraraa. Taua afata ra, o te fenua ïa, e to ˈna atoa mau faaohuraa taa ê mau no te atuatu i te ora. Eita anei ïa tatou e hinaaro e ite mai na vai i horoa mai i teie mau ô?
Auaa râ, ua tapiri te Taata hapono i te afata, i te hoê rata iti i nia iho. Te “rata iti,” o te buka tahito ïa i î i te paari i faahitihia na mua ˈtu—te Bibilia. Na roto i te mau parau matamua roa, te horoa mai ra te Bibilia i te pahonoraa ma te ohie e te maramarama taa ê no nia i tei horoa mai i te afata: “Hamani ihora te Atua i te raˈi e te fenua i te matamua ra.”—Genese 1:1.
I roto i ta ˈna “rata iti,” te faaite ra te Poiete ia ˈna iho na roto i to ˈna iˈoa: “Te na ô maira te Atua ra, o Iehova, o tei hamani i te mau raˈi . . . ; o tei hohora hoi i te fenua e tei tupu i nia ihora; o tei horoa mai i te aho no te mau taata i nia ihora.” (Isaia 42:5) Oia mau, o Iehova te iˈoa o te Atua i opua i te ao materia e i hamani i te mau tane e te mau vahine i nia i te fenua. Teie râ, o vai o Iehova? Eaha te huru o teie Atua? E no te aha e tia ˈi i te mau taata atoa o te fenua ia faaroo ia ˈna?
[Nota i raro i te api]
a “Te mau faito tamau,” e mau numera ïa e ore e tauiui i roto i te ao materia atoa. E piti hiˈoraa teie, te tere o te maramarama e te taairaa i roto i te puai aratoraa e te faito teiaha o te palaneta.
[Hohoˈa i te api 3]
Na te taata i faatia ia Angkor Vat
[Hohoˈa i te api 4]
Ia tae mai te hoê ô na outou, eita anei outou e hinaaro e ite mai na vai te reira i hapono mai?