Te hoê faaipoiporaa paretenia?
NO TE tamata i te faatuati te parau ra e ua vai paretenia noa o Maria e to ˈna faaipoiporaa ia Iosepha, ua faahohoˈa e rave rahi feia peni e te feia tarai, ia Iosepha mai te hoê taata ruhiruhia. Ua manaˈo ratou e ua hau aˈe o Iosepha i te hoê taata haapao ia Maria, i te hoê tane na ˈna. Area te Pâpa Ioane Paulo II ra, ua horoa iho nei oia i te hoê manaˈo taa ê. Te parau ra oia e “e ere [o Iosepha] i te hoê ruhiruhia i taua tau ra.” Tera râ, “ua turai te huru tia roa i roto ia ˈna, te hotu o te karatia, ia ora e ta ˈna vahine ra o Maria ma te ore e taati.”
Ahiri e ua opua o Maria e faaea paretenia noa e a muri noa ˈtu, no te aha ïa oia i momoˈa ˈi? “E nehenehe e manaˈohia,” o ta te Pâpa ïa i pahono, “e i to raua momoˈaraahia, ua faaau o Iosepha raua o Maria e ora paretenia noa.”
Area te Bibilia ra, mea taa ê ïa ta ˈna faataaraa. Te parau ra te faatiaraa a Mataio e “aita [o Iosepha] i taati atu ia ˈna e tae atu i to ˈna fanauraa mai i te hoê tamaiti.” (Mataio 1:25, New American Bible Katolika, na matou i papai faaopa.) I muri aˈe i to Iesu fanauraahia mai, aita roa ˈtu o Iosepha raua o Maria i ora faaipoipo ma te faaea paretenia noa. Te haapapuhia ra te reira i muri iho i roto i te faatiaraa a te Evanelia e mau taeae e mau tuahine to Iesu.—Mataio 13:55, 56.
No reira, i to te Bibilia parauraa e e paretenia o Maria i to ˈna fanauraa mai ia Iesu, e ere ïa te auraa e ua ora paretenia noa oia e o Iosepha e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa.